DOZNAJEMO Sutra se sastaju članovi vijeća HZZO-a. Donose odluku o Mounjaru i Ozempicu

Sutra će se, kako doznaju 24sata sastati članovi Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na čelu sa šefom UV Tomislavom Dulibićem. Jedna od ključnih točaka dnevnog reda bit će odluka o mogućem uvrštenju lijekova Mounjaro i Ozempic na listu lijekova HZZO-a, odnosno za uvrštavanje Ozempica u 2. liniju liječenja šećerne bolesti, a Mounjara na dopunsku listu lijekova HZZO-a. 
Riječ je o terapijama koje su posljednjih godina izazvale velik interes javnosti, ponajprije zbog učinkovitosti u regulaciji šećera u krvi i smanjenju tjelesne težine. No dok osobe koje žele smršaviti mogu kupiti Ozempic i Mounjaro u ljekarnama na privatni recept, istovremeno su ti lijekovi teško dostupni onima kojima su primarno namijenjeni dijabetičarima.

- Zbog neusklađenosti s europskim i svjetskim praksama liječenja, naši dijabetičari u početnom stadiju bolesti nepotrebno čekaju godinu do dvije na potrebnu GLP-1 RA terapiju, a za to vrijeme im se značajno pogorša zdravstveno stanje - upozorila je prošlog tjedna u razgovoru za 24sata dr. Manja Prašek, specijalistica endokrinologije i predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.
GLP-1 RA lijekovi danas su, kaže, prva linija liječenja pacijenata s dijabetesom tipa 2 u svim europskim i svjetskim smjernicama. U Hrvatskoj su, iako dostupni, kaže, tek treća linija liječenja. To znači da pacijenti kojima se otkrije dijabetes, a njih je nekoliko tisuća svake godine na ovu terapiju čekaju godinu do dvije, pa i dulje.
Prije nego što dobiju GLP-1 RA terapiju, liječnici im moraju propisati dva oralna antidijabetika te zbog rijetkih odlazaka specijalistima mnogi ostaju na toj terapiji dulje nego što bi trebali.
U tom razdoblju bolest napreduje, a počinju se pojavljivati brojne komplikacije povezane s dijabetesom koje se često razvijaju brzo i ostavljaju trajne posljedice.
- GLP-1 RA lijekovi iznimno su korisni u prevenciji tih komplikacija, s obzirom na dokazano zaštitno djelovanje na niz organskih sustava krvožilni sustav, bubrege, jetru i druge organe. Posljedica je narušena kvaliteta života, ali i golemi pritisak na bolnice i HZZO - ističe dr. Prašek.
Upozorava i na financijsku dimenziju problema.

'Skupo liječenje komplikacija'

- Ako znamo da 88 posto troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj čine troškovi liječenja komplikacija te bolesti, jasno je da bi se pravodobnim uvođenjem adekvatne terapije, GLP-1 RA lijekova u prvu ili drugu liniju liječenja, moglo uštedjeti na razini HZZO-a, odnosno tu nikako nije riječ o dodatnim troškovima za sustav - rekla je u razgovoru za 24sata dr. Prašek.
Dodatno pojašnjava način na koji ovi lijekovi djeluju.
- Poanta je da ti lijekovi zaustavljaju brojne komplikacije. Pacijenti izgube prekomjernu tjelesnu težinu, gušterača bolje radi, hormoni u crijevima bolje se luče. Lijekovi zaustavljaju proces porasta šećera u krvi i smanjuju kronične komplikacije. Tako bismo uštedjeli na liječenju naših pacijenata ako se liječe najnovijim lijekovima. Ako se komplikacije već razviju, i tada pacijentu treba dati lijek jer ćemo zaustaviti njihov daljnji razvoj i smanjiti troškove liječenja. Koliko samo stoji liječenje infarkta, rane na nozi koje se pojavljuju. Sve se može izbjeći ako se uključi lijek. To stalno govorimo - navodi liječnica.

OZEMPIČKA DRŽAVA Lijek je dostupan bogatima da smršave, ali dijabetičarima nije. Oni čekaju i do dvije godine!

S problemom dostupnosti terapije suočavaju se i sami pacijenti. O tome govori Davor Skeledžija, koji boluje od dijabetesa tipa 1, a kao glavni urednik portala NaInzulinu zalaže se za prava svih oboljelih od šećerne bolesti.
- Problem s GLP-1 terapijom je što su dosta visoke doplate, iznad deset eura mjesečno. I drugo, HZZO već godinu dana odlučuje o uvrštenju Mounjara na listu. Stvarno nije u redu čekati godinu dana na odluku. To što pacijenti dugo čekaju na terapiju je baš loše. Samo da više donesu tu odluku - navodi Skeledžija.
Dodaje kako su doplate već sada velik teret za mnoge, osobito starije pacijente.
- Posebno su osjetljivi pacijenti s tipom 2, starije životne dobi, s manjim mirovinama. Njima je s 0 eura za taj lijek došlo na 15, pa na 37 eura za drugi lijek. Svi su se pobunili - kaže.
Iz HZZO-a poručuju kako ne mogu komentirati postupak odlučivanja. Na upit zašto se gotovo godinu dana čeka odluka o uvrštavanju Mounjara na listu lijekova, odgovorili su da nisu u mogućnosti davati informacije, kao ni prejudicirati konačnu odluku koju donosi Upravno vijeće HZZO-a.