Drnišani su prvi u svijetu radili sir i to čak prije 7200 godina!

Pennsylvania State University objavio je znanstveni članak koji prvu proizvodnju sira od životinjskog mlijeka u povijesti čovječanstva smješta u okolicu Šibenika i Drniša.

Preciznije, u Danilo i Pokrovnik, gdje su američki, britanski i hrvatski znanstvenici multidisciplinarnim istraživanjem utvrdili da se u pronađenim keramičkim posudama i ulomcima keramike čuvali proizvodi od fermentiranog mlijeka još prije 7200 godina. Šibenski arheolog Emil Podrug, član tima znanstvenice Sare B. McClure, koja je ovo otkriće prezentirala u SAD-u, otkriva nam da je riječ o velikom istraživačkom projektu koji traje još od 2003. godine.

- Kroz istraživanja ovdašnjih neolitičkih naselja, prvih naselja nastalih napuštanjem nomadskog načina života i početkom poljoprivrede i stočarstva, 2005. i 2006. godine radili smo arheološka iskapanja u Danilu i Pokrovniku.

Danas od sira ni traga 

Izdvojeni su ostaci 40 keramičkih posuda u kojima su, osim tragova mesa, ribe i svježeg mlijeka, pronađeni ostaci lipida koji odgovaraju lipidima fermentiranog mlijeka. To proizvodnju sira, za koju se smatralo da je počela u brončano doba, smješta još 4000 godine unatrag - kaže nam Podrug, primjećujući i kako se svakim novim istraživanjem otkriva kako su ljudi u prapovijesti bili napredniji, pametniji i sposobniji nego što se prethodno mislilo. Nažalost, ne može se ustanoviti o kakvom je siru riječ nego samo da su posude čuvale ili su se koristile u proizvodnji proizvoda od fermentiranog životinjskog mlijeka. Sir je nađen i u četiri Danilska ritona, posudama starim 7000 godina, izrađenim od pečene gline s ovalnim drškom i s četiri noge. Do sada se, osim obredne, nije znalo ni za jednu od mogućih drugih funkcija ove posude.

- Osim u keramičkim cjedilima, za koje smo pretpostavljali da su služila u proizvodnji mlijeka, nakon 60 godina teoretiziranja u ritonu smo otkrili lipide sira, što je svakako veliko iznenađenje - kaže Podrug.

Na području Danila i Pokrovnika danas se može vidjeti tek pokoje stado ovaca i koza, krava je rijetka, a pokušaj naših reportera da pronađu sir nije uspio. No otkriće da se u ova dva sela prvi put u povijesti čovječanstva proizveo sir sigurno će prerađivači mlijeka u budućnosti znati iskoristiti.

Smanjila se smrtnost djece 

Transformacija mlijeka u sir bila je jedna od važnijih stavki za opstanak čovječanstva jer su ljudi mogli dobivati hranjive sastojke iz životinjskog mlijeka, posebice kad je vladala nestašica hrane. Mlijeko ima mnogo kraće trajanje od sira, pa se sir mogao mnogo dulje skladištiti. Mlijeko također nije bilo pogodno za ljude u neolitiku koji su bili intolerantni na laktozu, pa je fermentacija bila ključna za stvaranje mekih sireva i jogurta koje su i oni mogli jesti. Antički poljoprivrednici su u prosjeku bili intolerantniji na laktozu od današnjih ljudi. Mlijeko su tad češće konzumirala djeca, dok su fermentirani mliječni proizvodi, poput sira, omogućili i odraslima dobivanje nekih hranjivih tvari iz mlijeka za koje bi inače bili zakinuti.

- Pretpostavljamo da je proizvodnja mlijeka i sira smanjila smrtnost djece te pomogla u poticanju demografskog rasta, koji je potom i potaknuo ljude na iseljavanje prema sjeveru - pojasnila je profesorica McClure za Inverse.

U kolovozu su znanstvenici pronašli sir u egipatskoj piramidi star 3200 godina. To je ujedno bio najstariji tvrdi sir ikad pronađen