Druga najjača snaga iza HDZ-a su 'neodlučni', najpopularniji političar i dalje Gospodin Nitko

Oporba je pokušala opozvati premijera, cijene rastu, novčanici su sve tanji, no čini se da sve to političarima nije naštetilo, a neki su uspjeli i profitirati.

Čak prvih 6 vodećih stranaka imaju blagi rast što nije zabilježeno niti u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata. Dominantan je i dalje HDZ koji bi da je Hrvatska jedna izborna jedinica u ožujku osvojio više od četvrtine birača, odnosno 25,7 posto (veljača 25,5 posto).

Blago raste i SDP s potporom od 15,4 posto (veljača 15,0 posto), dok se Platforma Možemo! zadržala na trećem mjestu i podržava ju 9,8 posto (veljača 9,7 posto). No njihova predanost ispred Mosta sve je manja i sada ih podržava 9,3 posto (veljača 9,1 posto). 

Domovinski pokret kao pokretač oporbene inicijative za opoziv premijera bilježi najveći međumjesečni rast od 0,5 postotnih bodova i podržava ga 6,8 posto (veljača 6,3 posto). Slijede ga Centar s potporom od 3,2 posto (veljača 3,0 posto) i Fokus kojeg bi biralo njih 1,3 posto (veljača 1,4 posto). 

Iznad jedan posto podrške tu su Radnička fronta (ožujak 1,3 posto – veljača 1,4 posto), HSS (ožujak 1,2 posto – veljača 1,4 posto  ), Ključ Hrvatske (ožujak 1,2 posto – veljača 0,9 posto) i, iako u Saboru najbrojniji oporbeni klub, među biračima gotovo nevidljivi Socijaldemokrati koji se još drže na potpori od 1,1 posto (veljača 1,6 posto).

U jedan posto su se ugurali Hrvatski suverenisti (ožujak 1,0 posto – veljača 1,1 posto) , HNS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto) i IDS (ožujak 1,0 posto – veljača 1,0 posto).

Dok manje od 1 posto potpore ima BBM 365 Stranka rada i solidarnosti (ožujak 0,6 posto – veljača 0,7 posto), potom HSU (ožujak 0,5 posto – veljača 1,0 posto), HSLS (ožujak 0,4 posto – veljača 0,8 posto) te Reformisti (ožujak 0,3 posto – veljača 0,5 posto).

I dalje je puno neodlučnih birača (ožujak 16,5 posto – veljača 16,4 posto) koji su druga snaga u zemlji, odmah iza HDZ-a, i naravno velik plijen za sve stranke uoči izbora koje će im se probati prikazati u najpozitivnijem svjetlu.

A to vrlo dobro ide predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji je najpozitivniji domaći političar neprekidno zadnjih 12 mjeseci. To misli 16,8 posto ispitanika (veljača 15,8 posto)

U blagom su padu druga dvojica na ovom političkom tronu. Za pozitivca premijera Plenković smatra njih 15,1 posto (veljača 15,4 posto), a zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića 4,8 posto (veljača 5,3 posto). 

Na četvrtom mjestu je i dalje Ivan Penava (ožujak 3,9 posto – veljača 3,4 posto), slijedi ga ministar Butković (ožujak 2 posto – veljača 1,3 posto), dok 6. mjesto dijele Peđa Grbin (ožujak 1,7 posto – veljača 1,8 posto) i Sandra Benčić (ožujak 1,7 posto – veljača 1,7 posto). 

Među deset najpozitivnijih su još Nikola Grmoja (ožujak 1,4 posto – veljača 1,6 posto) , Karolina Vidović Krišto (ožujak 1,4 posto – veljača 1,2 posto)i Ivica Puljak (ožujak 1,4 posto – veljača 0,7 posto).  

A najpopularniji je i dalje bez premca gospodin Nitko (26,6 posto).

Ljestvicu najnegativnijih političara uvjerljivo predvode premijer i predsjednik. Da je Plenković najnegativac smatra 27,8 posto (veljača 27,5 posto), dok 16,8 posto misli da je to Milanović (veljača 17,0 posto).

Peti mjesec zaredom im na crnom tronu društvo pravi Hrvoje Zekanović (ožujak 3,4 posto – veljača 3,8 posto). 

Slijede predsjednik Sabora Jandroković (ožujak 2,9 posto – 2,4 posto), šef SDP-a Grbin (ožujak 2,3 posto – veljača 1,0 posto) i SDSS-a Milorad Pupovac (ožujak 2,2 posto – veljača 1,9 posto) te MOST-ovac Nikola Grmoja (ožujak 1,3 posto – veljača 1,9 posto). 

Listu od 10 negativaca zaključuju dvojica ministara i gradonačelnik. To su Mario Banožić (ožujak 1,2 posto – veljača 1,2 posto), Tomašević (ožujak 1,2 posto – veljača 1,1 posto) i Vili Beroš (ožujak 1,1 posto – veljača 0,8 posto). 

I dalje ste strogi prema hrvatskim institucijama, Ured predsjednika ocjenjujete labavom trojkom, točnije s ocjenom 2,74 (veljača 2,70).

Vladi i Saboru dajete dvojku. Točnije, Sabor ocjenjujete s 2,11  (veljača 2,16) , a Vladu s 2,26 (veljača 2,28). To je dovoljno za prolaz u školi, ali ne i da se uvjeri građane da Hrvatska ide u dobrom smjeru. 

Samo 16,9 posto ispitanih optimistično je, dok 72,5 posto birača smatra da smo na pogrešnom smjeru. Neodlučnih je 10,6 posto.