EMSC: 'Hrvati su zbog potresa postali ljudski seizmografi...'

Bio je taman prošao 21 sat kad mi je mobitel odzvonio da je stigao novi mail. Ništa novo za rad od doma. 

- Pitali ste me jesmo li zabilježili nešto osim potresa. Detektirali smo eksploziju u američkom Salt Lake Cityju. Bili su najavili kako će uništiti staru municiju - napisao mi je u poruci dr. Rémy Bossu, francuski seizmolog na čelu Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC). On i njegov tim od šestero ljudi, od kuće, zbog epidemije koronavirusa, prate potrese u svijetu.

Objavili su i aplikaciju LastQuake koju Hrvati, pogotovo Zagrepčani, od 22. ožujka pregledavaju češće od svojih Facebook profila. Baš taj nagli skok, ali i brojni rekordi koje su postavili upravo Hrvati i doveli njihov server do granica mogućnosti rada, bili su znak da im se trebamo javiti. Nekoliko sati poslije, izmijenili smo na desetak mailova o potresima zbog kojih je svima u okolici Zagreba ponekad teško i zaspati.

- LastQuake aplikacija je jedina koja se fokusira na one potrese koje su ljudi osjetili. Glavna ideja bila je da su baš takvi potresi, koje su ljudi doživjeli neovisno o njihovoj magnitudi, bitni javnosti. Oni drugi zanimaju samo seizmologe i amatere, one kojima je to hobi - rekao nam je na početku Rémy. Kako bi to približio čitateljima, dodao je kako oni godišnje 'ulove' oko 50.000 potresa, ali ljudi osjete tek nekoliko tisuća. 

- Osim što mi ljudima damo informaciju o potresu, želimo prikupiti podatke svjedoka, što su točno osjetili, na kojem mjestu te fotografije o šteti. To je bitno nama znanstvenicima kako bi bolje analizirali udare. Dakle, nudimo najbolju moguću informaciju ljudima kako bi osigurali dobar crowdsourcing odnosno nabavu iz mnoštva - pojasnio je seizmolog. No tu uvijek ostaje pitanje kako prepoznati da smo osjetili potrese, pogotovo one slabe. Kao primjer, Remy je kazao da je i Zagreb imao niz naknadnih podrhtavanja nakon dva snažna od 5,5 i 5,0 stupnjeva po Richteru 22. ožujka. EMSC-u je zato bitno kako su ljudi reagirali u online svijetu. Neki pišu po Twitteru pa prate objave koje imaju ključnu riječ 'earthquake' (potres). Prate i posjete svojoj stranici gdje ažuriraju informacije o potresima, kao i one koji otvaraju aplikaciju LastQuake.

- Kad zabilježimo veliku količinu takvih informacija, znamo da su ljudi 'nešto' osjetili u nekom području. Ljepota istraživanja u tom području je da je ono neovisno od podataka seizmologa i potrese je puno brže locirati. Tako potrese, koje su ljudi osjetili, detektiramo od 15 do 120 sekundi. U Zagrebu, gdje imamo gustu populaciju korisnika aplikacija LastQuake, obično nam treba samo 15 sekundi - kaže Rémy. Prema posljednjim podacima, aplikaciju koristi 110.000 Hrvata među kojima je većina u glavnom gradu. Sličnu situaciju sa skokom broja korisnika u EMSC-u su zabilježili u prosincu prošle godine nakon potresa u Albaniji. Ondje imaju oko 200.000 korisnika. 

- Gust broj korisnika u Zagrebu doveo je do najvećeg zabilježenog broja izvještaja o jednom potresu. Više od 8000 ljudi javilo se nakon naknadnog podrhtavanja od 3,2 stupnja po Richteru 23. ožujka. Sad skupljamo dodatne seizmičke podatke, no čini se da su ljudi osjetili i potres slabiji od stupnja po Richteru i čini se da je to najslabiji prijavljeni zasad. Bilo je oko 200 prijava za potres od 0,6 - izvukao je Rémy podatke. To ih je dovelo do dva bitna zaključka. Prvi je da procjena magnitude tako slabih potresa nije baš precizna. Drugi je da je povlačenje ljudi u domove zbog epidemije ima ulogu povećane osjetljivosti osjetila.

- Ova druga stvar ima dva uzroka, među kojima je smanjivanje buke u gradovima. I mediji su  pisali kako je stao promet, tvornice ne rade i zapravo je sve stalo s radom. Drugi potencijalni efekt je taj, da su se ljudi u kućama jednostavno umirili i tako nesvjesno povećali svoju osjetljivost na podrhtavanja za razliku od onih koji u tom trenutku voze, hodaju ili se bave sportom - kaže Rémy.

- Vi iz Zagreba rušite sve rekorde. Dobili smo 1000 prijava unutar tri minute od potresa 2,8 po Richteru. Unutar četiri minute bilo je njih 1500. Ne znamo kad će sve ovo prestati no naš IT-jevac Fred će izgubiti svu kosu održavajući sistem - napisali su u međuvremenu na Twitteru EMSC-a.

Što se tiče zagrebačkog područja, seizmolog je potvrdio već do sada objavljena mišljenja kako su naknadna podrhtavanja, nakon većeg potresa, uobičajena te će se njihov broj smanjivati s protokom vremena. Ipak, to ne znači da će taj period proći lako te je moguć i porast broja podrhtavanja. Naravno, u svom istraživanju bilježe i druga zbivanja osim potresa. U Hrvatskoj su ove godine ulovili dva takva, probijanje zvučnog zida i pad meteora. 

- Svako podrhtavanja može se zamijeniti za potres. U veljači smo dobili više od 100 dojava o 'nečemu' što je na kraju otkriveno da se radilo o meteoru koji je probio zvučni zid i prošao kroz Hrvatsku. Geografska odrednica uzorka je bila neobična, ali uzrok dojava otkrili smo nakon objave na Twitteru - prisjetio se Rémy.

Inače, EMSC okuplja seizmološke institute na području Europe i Mediterana, a Hrvatska je samo jedna od ukupno 81 članice. Oni kao takvi ne upravljaju seizmološkim stanicama nego skupljaju podatke koje im daju pa te podatke dijele na globalnoj razini. 
 - Mi se ne nadmećemo s nacionalnim institutima i podatke imamo isključivo zbog njih. Htio bih iskoristiti priliku i zahvaliti hrvatskoj seizmološkoj službi koja odrađuje vrhunski posao s obzirom na sadašnje uvjete. Oni Hrvatskoj trebaju ostati glavni izvor informiranja, a mi im samo pružamo podršku u našim servisima - kaže Rémy. 

Inače, u samom EMSC-u radi samo sedam ljudi a domaćini su im francuski seizmolozi. Njihova služba im pruža informatičku i seizmološku podršku, kao i prostore za rad. EMSC ima dva zaposlena seizmologa, dva analitičara koji se bave i razvojem programa, sociologa koji razumije ponašanje ljudi i njihove potrebe. Sve ih koordinira i vodi upravo Rémy. 

- To što smo mala organizacija nije naš izbor već nemamo stalni budžet kako bi osigurali plaćanje, održavanje i razvoj naših servisa. To znači da smo što više procesa morali prilagoditi da budu automatski te je to i cilj kod stvaranja novih opcija - pojasnio je seizmolog. Dodaje kako je ljudima bitno pojasniti kako stvari stoje kod potresa, što žele i kakve odgovore traže. Glavno pitanje nakon razornih potresa je kako će se situacija razvijati, a seizmologija ne nudi uvijek sigurnost.

- Mi poznajemo uobičajeni uzorak, no ponekad uočavamo snažniji udar nakon prvog snažnog potresa. Zato pokušavamo objasniti situaciju na znanstveno ispravan način, suosjećati s ljudima te se trudimo stati na kraj lažnim vijestima kao što je predviđanje potresa. Nudimo i savjete u slučajevima kad ljudi dožive te teške trenutke. Drago nam je čuti i čitati da je ono što mi radimo dobro i korisno te može poslužiti za smanjivanje anksioznosti. To je naša najveća nagrada - kaže Rémy. 

Nažalost, kako su objavili na svojem Twitter profilu, u zadnjih nekoliko izvješća o potresima ljudi iz Hrvatske i Albanije počeli su pisati neumjesne komentare i vrijeđati jedni druge. Vidljivo je to u aplikaciji LastQuake te iz EMSC-a mole da ju ljudi koriste isključivo za potrese inače će biti primorani ugasiti upisivanje izvješća za sve. Korisnici su im ponudili prijaviti sve one zlonamjerne komentare i vrijeđanja na što su pristali.

 - Ostavite nam one humoristične - napisali su iz EMSC-a.