Energetska kriza: Rješenje je da svi budemo potpuno neovisni

Rat u Ukrajini bjesni, a s njim i cijene energenata. Sjedinjene Američke Države uvele su embargo na ruski plin i naftu, a Europa se pokušava riješiti ovisnosti o ruskim energentima. Jedno od rješenja su solarne elektrane, a Hrvatska je u prednosti jer smo među zemljama s najvećom insolacijom. Jedini problem - ne koristimo potencijale koje imamo. 

- Imamo samo 65 megavat sati instaliranih solara u Hrvatskoj, kasnimo. Nismo dobro iskoristili potencijal kojeg imamo, tek smo na početku. Sad je veliki bum kad je došlo do porasta cijena energenata. Imamo dvije stvari koje su nas zadesile. Do nedavno je cijena za korisnike bila 100 eura po megavat satu, jučer je skočila na 500 eura. Drugo, mi moramo kupovati struju po tim cijenama na tržištu jer uvozimo 30 posto električne energije. I tu ne može država braniti ili zamrzavati cijenu, ako je tako na tržištu, tako je - objašnjava nam Zlatko Bukovac iz tvrtke Soltech koji se već trideset godina bavi solarnim panelima. 

Kupujemo, a možemo sami

Dakle, Hrvatska 30 posto svoje električne energije nadoknađuje na tržištu, a ta brojka bi mogla porasti jer jednu elektranu na ugljen u Istri moramo zatvoriti sukladno planu energetske tranzicije, a postrojenja na plin će postati preskupa jer plin iz Rusije više nije rješenje, a onaj iz arapskih zemalja ne može nadomjestiti sve što je Rusija isporučivala, čak i kad bi europske vlade zanemarile geopolitičku komponentu. 

- Uvozimo tri teravat sata. Logično je da sad svi žele solarne panele, imamo i hidroelektrane, ali i one uskoro neće biti ekološki prihvatljive. No ne može se to napraviti preko noći, pogotovo ne u cijeloj Europi. Premisa je da se što više oslobodimo od plina i ugljena. Jedna Njemačka uvozi 50 posto struje, a oni su prije 20 godina već stimulirali postavljanje fotonaponskih elektrana na kuće i zgrade. Njihov plan, kao i naš i cijele Europe je do 2030. godine i plin i ugljen zamijeniti solarima - pojašnjava Bukovac. 

Fotonaponske ploče za zgrade i kuće više nisu toliko nedostupne, a lokalne zajednice poput Grada Zagreba pokreću programe financiranja. 

- Tko god da je pametan, stavit će ih. Ljudi često zaziru od toga da se nešto daje, treba ih educirati da ovo nije to. Vrlo je jednostavno - uložit ćete četiri ili pet tisuća eura, ploče će se same isplatiti u roku pet godina, a imate garanciju električne energije na 25 godina. I ne ovisite ni o kome. Stavite solare na 24 kvadrata svog krova i vi ste sami svoj proizvođač i potrošač. Ako uzmete u obzir  Uz ovakve projekte to je još isplativije, jer onda u roku tri godine već prelazite na svoju električnu energiju i ne plaćate ju, a imate financijsku pomoć za ulaganje. Kad uzmete u obzir da je prosječna potrošnja četveročlanog kućanstva na godišnjoj razini sad između 1400 do 2500 kuna, i stavite to u omjer s ovime da praktički 20 godina ne plaćate struju, to je jako pametno. Neovisni ste. Dobro je da se toga netko u gradu sjetio. Sve što država tu treba jest regulirati papirologiju i potruditi se ubrzati sve tako da ne treba skupiti kilograme papirologije što traje mjesecima. Poanta je da reguliraju status proizvođača i potrošača i to je to - objašnjava Bukovac. 

Stranci ulažu u solare 

A kako je Hrvatska zemlja s jednom od najboljih insolacijom, dakle zemlja koja je osunčana više od prosjeka, strani investitori već pokušavaju pokrenuti projekte za svoje europske zemlje. 

-  Mi nismo to iskoristili pa sad žele drugi. Sramotno je da imamo samo 65 megavata fotonaponskih ćelija. Trebamo doći do bar 1.000. Za supstituciju koja je nama potrebna treba vremena i odlučnost države, odnosno Vlade. Nažalost, to nismo imali zacrtano, uvijek smo gasili vatru kad bi buknula, a sad vidimo da se to moralo odavno uvesti - govori Bukovac. 

Unatoč velikim željama stranih investitora, papirologija je komplicirana.

- Započeti projekti će biti gotovi, ali ovi novi, gdje svatko želi sagraditi 100 ili 60 megavata, to će trajati zbog papirologije. Ako dobijete oznaku i subjekta i proizvođača za vlastite potrebe, koliko trošite toliko možete i proizvesti - zaključuje Bukovac. 

A priča u Zagrebu je počela formalno 1. siječnja 2022. godine. 

- Građani će imati koristi od aktivnosti Programa kroz savjetovanje i informiranje što uključuje uspostavu fizičkog solarnog informativnog centra (engl. One-stop-shop) u smislu poticanja udruživanja građana u energetske zajednice, ali i sudjelovanja u realizaciji vlastitih integriranih elektrana u svrhu samoopskrbe i sudjelovanja na tržištu električne energije kao i korištenja bespovratnih sredstava (npr. natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – FZOEU) i drugih dostupnih izvora. Osim samog fizičkog solarnog info centra, u pripremi je i zasebna web stranica koja će bit jedinstveno online mjesto za cjelokupni proces/put građana od želje do realizacije vlastite fotonaponske elektrane - kažu iz Grada. 

Zagreb nudi pomoć

Info centar bi se trebao otvoriti u svibnju ili lipnju ove godine, a iako sam program ne uključuje sufinanciranje kapitalnih ulaganja, nudi besplatnu tehničku pomoć, izradu dokumentacije i pravno savjetovanje. Time bi se ova velika količina papirologije koju spominje Bukovac svela na minimum, bar što se tiče građana. 

- Kroz program su razrađeni modeli sufinanciranja za svaki pojedini sektor (rezidencijalni, gospodarski i javni) – uvažavajući sve postojeće zakonske propise i pravila za pojedini sektor. Tijekom savjetovanja, klijentima će se približiti osnovni izvor financiranja poput modela ulaganja vlastitih sredstava (samostalno ili udjelom bespovratnih sredstava iz više dostupnih izvora sufinanciranja), modela ulaganja zajamčenom otkupnom cijenom električne energije na natječaju Hrvatskog operatora tržišta električne energije (HROTE) ili modela ugovorne prodaje električne energije (engl. purchasing power agreement - PPA) - objašnjavaju. 

Svaki model se razlikuje s obzirom na ulagača u izgradnju i vlasnika elektrane. Tako građani mogu sklopiti partnerstvo s nekom od tvrtki na tržištu, povući sredstva iz EU fondova ili potpuno sami uložiti. Za prosječno kućanstvo u unutrašnjosti Hrvatske gdje je kontinentalna klima potrebna je sunčana elektrana od 4 – 6 kW, a prosječni trošak po kW je od 10 – 12 tisuća kuna plus trošak zamjene brojila od strane HEP ODS-a što je dvije do tri tisuće kuna. 

- Na uzorku od 1500 obiteljskih kuća s prosječnom iskoristivom površinom krova pogodne orijentacije (jug-istok-zapad) od 25 m2 predviđa se izgradnja ukupno 5 MW (3,5 kW/obiteljskoj kući) sunčanih elektrana kapitalne vrijednosti oko 5 milijuna eura (bez PDV-a). Kod višestambenih zgrada moguće je u pravilu izgraditi sunčanu elektranu veće snage zbog veće iskoristive površine krova. No, bitno je napomenuti da kod višestambenih zgrada zakon još nije do kraja definiran jer je riječ o kompleksnom procesu sagledavanja različitih faktora kao što su zajednička trošila u zgradi u odnosi na individualne stanove s vlastitim brojilima - pojašnjavaju iz Grada. 

No iako ta zakonska regulativa nije gotova, Ministarstvo gospodarstva najavilo je da će to uskoro biti, pa će i pravila za izgradnju zajedničkih sunčanih elektrana na višestambenim zgradama biti regulirana.