Mislimo da bi trebalo osnovati Zavod za obnovu Zagreba i okolice od strane države i grada te da struka vodi obnovu. Treba dati politički okvir, a da struka vodi obnovu, rekao je Tomašević
ŠTETA 11 MILIARDI EURA
'EU za obnovu Zagreba od potresa daje 600 milijuna eura'
Do idućeg tjedna radi se na tome tko će biti nositelj, resor ili će se osnivati posebna pravna osoba, koji će biti rokovi, izvori financiranja, rekao je o Zakonu o obnovi grada Zagreba za HRT ministar državne imovine Mario Banožić.
- Javna rasprava o zakonu je završila da imamo 389 komentara i prijedloga na zakon. Svi su apsorbirani tako da oni koji imaju pozitivne učinke na propis su obuhvaćeni. Bit će na jednoj od sljedećih sjednica Vlade i Sabora - rekao je Banožić pa pričao o izvorima financiranja. Jednim dijelom izvor je europski fond solidarnosti.
Ukupna šteta je procijenjena na 11,6 milijardi eura (86 mlrd. kuna). EU fond solidarnosti je 600 milijuna eura, 100 mil. uskoro, a 500 mil. do kraja godine. Ostatak štete je tržište novca, domaće i međunarodno.
Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvu, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić rekla je kako je Zagreb na veliki broj članaka u Zakonu dao konstruktivne primjedbe:
- Orijentirali smo se dosta na cjelovitost obnove jer mislimo da ne treba biti parcijalna, dosta i na definiranje izbora financiranja, da znamo što nas očekuje i kao grad Zagreb, u proračunu, nacionalni proračun, kao i europski novac. Puno toga će biti jasnije idući tjedan kad dobijemo konačni zakon jer ne znamo što je od primjedbi prihvaćeno - rekla je.
Anka Mrak-Taritaš rekla je da je oporba sudjelovala u javnoj raspravi:
- Sudjelovali su u javnoj raspravi i komora arhitekata i arhitektonska struka. Važno je da moramo znati što je smisao zakona. Zakon koji je bio u javnoj raspravi bio je poluproizvod. Ni grad Zagreb koji je tu trebao biti partner nije bio zadovoljan i davao je primjedbe. Zakon treba odgovoriti na nekoliko ključnih stvari. Čula sam premijera da će zakon ići u dva čitanja i to cijenimo i to je dobro jer će saborski zastupnici moći artikulirati svoje primjedbe.
Dodala je da je važno da se u zakonu znaju načini financiranja, da građani znaju načine financiranja i na što se obnova odnosi i što je smisao te obnove.
- Građani su krenuli nekretnine obnavljati, jer tu žive. Mora se znati tko upravlja cijelim procesom. Zalažem se da obnova bude cjelovita te mislim da nositelj svega toga mora biti država. Zagreb je glavni grad, daje sliku Hrvatske, no ništa se ne može bez grada koji mora biti partner. Na zakon u raspravi je bilo puno primjedbi ima dosta manjkavosti. No očekujem da ćemo u Sabor u prvo čitanje dobiti nešto bolji zakon - rekla je.
Tomislav Tomašević podsjetio kako su skupljali potpise građana da Sabor ostane raditi umjesto da ide na ljetnu stanku:
- Vidimo da će zakon ići u prvo čitanje, sudjelovali smo u javnoj raspravi i željno iščekujemo prvu verziju zakona. Potreban je jasan institucionalni okvir, mislim da ovaj sada u zakonu nije dobar jer koordinacija međuresorna neće biti dovoljno dobra da upravlja cijelim procesom. Dali smo na primjedbu na tragu toga što je rekao ministar Banožić da će se osnovati pravna osoba. Mislimo da bi trebalo osnovati Zavod za obnovu Zagreba i okolice od strane države i grada te da struka vodi obnovu. Treba dati politički okvir, a da struka vodi obnovu. Treba biti jasan financijski okvir za privatne objekte.
- Predložili smo 50% država, grad 35%, 15% privatni suvlasnici. Treba razmotriti i retroaktivno financiranje jer su već neki krenuli s obnovom - dodao je Tomašević.
Banožić je rekao da je Vlada donijela u svibnju dvije odluke.
- Jedna se odnosila na objekte s manjim oštećenjima. Njima su oštećeni dimnjaci, zabatni zidovi, zabatni zidovi i tu je Vlada kroz odluku osigurala da građani mogu raditi obnovu. Oni imaju zelenu oznaku - 19.200 je takvih. Građani to ne rade sami nego tu im pomaže država. Građani koji su teže stradali u potresu. Govorimo oko 5000 koji imaju oznaku žutu ili narančastu oznaku te 1300 crvenih odnosno teška oštećenja. To izgleda 75% zeleno, 20% žutih i narančastih te 5% crvenih. Za tih 5% Vlada je donijela odluku kojom sufinancira najamninu ljudima i nisu ostavljeni sami - zaključio je Banožić za HRT.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
