GDJE SE SAKRITI
Evo koje zemlje su najsigurnije u slučaju nuklearnog rata...
Kako raste napetost u svijetu i prijetnja globalnog sukoba, uključujući i mogućnost nuklearnog rata, donosimo popis zemalja koje se smatraju najsigurnijima u slučaju takvog scenarija
Indonezija, iako geografski raznolika i bogata resursima, zbog svoje gusto naseljene populacije i blizine strateški važnim regijama u Aziji, može biti ranjiva u slučaju nuklearnog sukoba. Ipak, njezina rasprostranjena otočna struktura i prirodni resursi mogli bi omogućiti preživljavanje i samoodrživost na izoliranijim otocima, daleko od glavnih ciljeva.
Na popisu zemalja koji se širi društvenim mrežama prvi se pronašao Novi Zeland. Smješten je duboko na jugozapadu Pacifika, daleko je od glavnih geopolitičkih središta i potencijalnih ciljeva nuklearnih napada poput SAD-a, Europe, Kine ili Rusije.
Butan se također često spominje kao jedna od sigurnijih zemalja u slučaju globalne katastrofe poput nuklearnog rata. Riječ je o maloj planinskoj državi u Himalaji, smještena između Kine i Indije, ali fizički izolirana visokim planinama.
Tonga, kao udaljena otočna država u južnom Pacifiku, ima stratešku prednost geografske izolacije, što je čini malo vjerojatnim ciljem u slučaju nuklearnog rata. Uz malu populaciju, obilje prirodnih resursa i oceanski okoliš koji može ublažiti posljedice nuklearne zime, Tonga bi mogla predstavljati relativno sigurno utočište u globalnoj krizi.
Indonezija, iako geografski raznolika i bogata resursima, zbog svoje gusto naseljene populacije i blizine strateški važnim regijama u Aziji, može biti ranjiva u slučaju nuklearnog sukoba. Ipak, njezina rasprostranjena otočna struktura i prirodni resursi mogli bi omogućiti preživljavanje i samoodrživost na izoliranijim otocima, daleko od glavnih ciljeva.
Kiribati, smješten usred Tihog oceana, daleko od većine globalnih sukoba i vojnih ciljeva, pruža visoku razinu geografske sigurnosti u slučaju nuklearnog rata. Međutim, njegova ranjivost na klimatske promjene i ograničeni resursi predstavljaju izazov za dugoročno preživljavanje u izolaciji.
Južna Afrika, smještena na južnom vrhu afričkog kontinenta, daleko je od glavnih geopolitičkih napetosti, što joj daje stratešku prednost u slučaju globalnog nuklearnog sukoba. Uz razvijenu infrastrukturu, prirodne resurse i relativnu političku stabilnost, može predstavljati jedno od sigurnijih utočišta na južnoj hemisferi, iako je unutarnja nejednakost potencijalni izazov u kriznim uvjetima.
Grenland, zbog svoje udaljenosti, niske gustoće naseljenosti i izoliranosti na sjeveru Atlantika, potencijalno bi mogao izbjeći izravne posljedice nuklearnog napada. Ipak, surova klima, ograničena lokalna proizvodnja hrane i ovisnost o uvozu čine dugoročno preživljavanje izazovnim bez vanjske pomoći.
Madagaskar, kao veliki otok smješten uz obalu jugoistočne Afrike, nudi geografski odmak od glavnih vojnih sila i potencijalnih nuklearnih meta, što mu daje stratešku sigurnost. Njegova bogata bioraznolikost i poljoprivredni potencijal mogli bi podržati samodostatnost, premda politička nestabilnost i siromaštvo mogu otežati učinkovit odgovor u slučaju globalne krize.
Čile, smješten uz zapadnu obalu Južne Amerike, daleko je od glavnih svjetskih konfliktnih zona, što ga čini manje vjerojatnim ciljem u slučaju nuklearnog rata. Njegov izduženi oblik, raznolik reljef i pristup Tihom oceanu pružaju potencijal za regionalnu samodostatnost i mogućnosti evakuacije ili izolacije u kriznim situacijama.
Island, zbog svoje izolirane lokacije usred sjevernog Atlantika i male populacije, smatra se sigurnim utočištem u slučaju nuklearnog rata. Njegovi obnovljivi izvori energije i razvijena infrastruktura dodatno povećavaju otpornost zemlje na globalne krize, iako ovisnost o uvozu hrane može predstavljati izazov u dugoročnom preživljavanju.island
Fiji, smješten u južnom Pacifiku, zbog svoje relativne geografske izolacije i male populacije može biti manje izložen direktnim posljedicama nuklearnog sukoba. Međutim, ovisnost o uvozu hrane i resursa predstavlja izazov za dugoročno preživljavanje u slučaju globalne krize.
Švicarska je poznata po svojoj neutralnoj politici i snažnim civilnim obrambenim sustavima, što joj daje određenu sigurnost u slučaju nuklearnog rata. Njena planinska geografija, dobro razvijena infrastruktura skloništa i visoka razina samodostatnosti dodatno povećavaju njezinu sposobnost preživljavanja u kriznim situacijama.