News

Komentari 118

Vodič za poslodavce: Ukrajinci koji traže posao u Hrvatskoj ne trebaju imati dozvolu za rad

Vodič za poslodavce: Ukrajinci koji traže posao u Hrvatskoj ne trebaju imati dozvolu za rad

U Crvenom križu kažu da ih poslodavci zovu i nude poslove ukrajinskim izbjeglicama, a Marija Meleško, iz Ukrajinske zajednice kaže da treba biti oprezan radi mogućeg iskorištavanja i kršenja ljudskih prava

Od dolaska ukrajinskih izbjeglica u zagrebački motel Plitvice, gdje se nalazi prihvatni centar, brojni poslodavci iz Hrvatske su zvali i nudili im posao. Istovremeno, jedno od prvih pitanja Ukrajinaca nakon dolaska u prihvatni centar, bilo je ima li kakvog posla za njih. Dosta je mladih ljudi, ljudi se žele zaposliti, rekla je Nikolina Gotal, glasnogovornica gradskog društva CK Zagreb za 24 sata. 

Većinom su to, dodaje, poslodavci iz uslužnih djelatnosti. 

- Zvao je čovjek iz Samobora i tražio kuhara i pomoćnog kuhara, jedna gospođa iz Ukrajine nam je rekla da već ima razgovor za posao u Puli, pa smo zvali tamo kolege iz Crvenog križa da njoj i obitelji nađu smještaj. Drugi tjedan nakon dolaska izbjeglica, po dvoje zaposlenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje počelo je dolaziti svaki dan po dva sata i razgovarali su s Ukrajincima te ih upisivali u svoju evidenciju - navela je Gotal.

Privatni vrtići nude smještaj djeci iz Ukrajine

Osim poslodavaca, prihvatni centar kontaktirali su, kako nam kaže, i brojni vlasnici privatnih vrtića, nudeći djeci iz Ukrajine smještaj u svojim vrtićima. Na kraju je poručila svim zainteresiranim poslodavcima za zapošljavanje Ukrajinaca da se obrate Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) te preko njih sve iskoordiniraju.

Kontaktirali smo i HZZ, gdje su nam rekli da se sve osobe koje u RH imaju status stranca pod privremenom zaštitom mogu prijaviti u evidenciju nezaposlenih ukoliko žele pomoć i podršku Zavoda u traženju posla.

- Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo unutarnjih poslova na vrijeme od jedne godine te se u tom periodu osobe pod privremenom zaštitom mogu zaposliti bez dozvole za boravak i rad, koja se mora tražiti za državljane trećih zemalja. No da bi se mogli prijaviti u evidenciju HZZ-a sve osobe pod privremenom zaštitom trebaju regulirati svoj boravak u RH, dobiti osobnu iskaznicu i OIB. Budući da je navedeno ostvario tek mali broj osoba izbjeglih iz Ukrajine, razumljivo je da još nisu evidentirani u evidenciji nezaposlenih - odgovorili su nam u HZZ-u.

HZZ: Osobe moraju regulirati svoj status u MUP-u

Budući da većina nema uvjete za prijavu u evidenciju u ovom trenutku HZZ se, navode, fokusirao na informiranje o mogućnostima rada i zapošljavanja u RH te uslugama koje će Zavod pružiti u traženju posla.

- Radnici HZZ-a su svakodnevno u prihvatnim centrima i kolektivnom smještaju te u individualnim razgovorima bilježe interes i mogućnosti zapošljavanja pojedinaca te daju osnovne informacije o mogućnostima rada i zapošljavanja te podršci koju mogu dobiti od zavoda u potrazi za poslom. Sve osobe koje iskažu interes za upis u evidenciju nezaposlenih HZZ-a sa savjetnikom će utvrditi u kojim zanimanjima mogu i žele raditi, kojim se jezicima i drugim posebnim znanjima služe te će ih savjetnik prema tome upućivati na radna mjesta potencijalnih poslodavaca - kažu u HZZ-u. 

Kako bi olakšali komunikaciju i dali osnovne informacije, HZZ je izradio letak na ukrajinskom jeziku i ćiriličnom pismu. U letku se mogu pronaći sve informacije o upisu u evidenciju nezaposlenih kao i pravima, koja osoba ostvaruje nakon upisa. 

I oni su nam potvrdili kako bilježe i upite poslodavaca jer je više njih izrazilo spremnost za zapošljavanje ukrajinskih državljana nakon što reguliraju svoj status. 

- Očekujemo da ćemo u narednom vremenu intenzivno raditi na povezivanju osoba zainteresiranih za rad i poslodavaca. Još jednom napominjemo kako osobe moraju regulirati svoj status u MUP-u kako bi se mogle prijaviti u evidenciju nezaposlenih, a onda i zaposliti - navode na kraju. 

Meleško: Nadam se da neće doći do kršenja njihovih ljudskih prava i do trgovine ljudima

Vlado Karešin, predsjednik Ukrajinske zajednice RH, za 24 sata je rekao da oni upravo traže posao za jednog Ukrajinca koji je stigao u Slavonski Brod s četvero djece, a po zanimanju je keramičar. 

- Kod nas u Slavonskom Brodu su osim njega sve mame s djecom, jedna mama je rekla da bi htjela što prije početi s radom pa i njoj tražimo posao - rekao nam je Karešin.

Marija Meleško, iz Ukrajinske zajednice u Zagrebu, kazala nam je kako još uvijek ne zna nikoga tko se zaposlio te navodi kako su došle uglavnom majke s djecom te prvo moraju zbrinuti njih prije nego se zaposle. 

- Oni koji nemaju ovdje nikoga od obitelji i prijatelja, oni će htjeti odmah raditi. Majke moraju prvo smjestiti dijete u vrtić ili školu i onda početi s radom. Samo se nadam i vjerujem da hrvatski poslodavci neće zloupotrebljavati ljude koji su došli potražiti spas u Hrvatskoj i da neće dolaziti do iskorištavanja ljudi. Ljudi dolaze traumatizirani, dezorijentirani su u vremenu i prostoru i nisu spremni sve iskontrolirati jer su u takvom psihološkom stanju. Nadam se da neće doći do kršenja njihovih ljudskih prava i do trgovine ljudima pa da ih netko pokupi s granice pa da završe tko zna gdje. Nadam se da neće biti takvih slučajeva. Majke s djecom su posebno ranjiva skupina i još dolaze u nepoznato. I naravno apsolutno imam povjerenje u hrvatsku policiju. Ako slučajno dođe do toga, očekujem hitnu reakciju policije, za koju vjerujem da će odraditi sve. Zasad nema takvih situacija, to su samo strahovi, no treba biti na oprezu - zaključila je.

Riječki poduzetnik zapošljava Ukrajince

Riječki poduzetnik Vedran Pogarčić, direktor i suvlasnik automobilskog salona i servisa Pogarčić Auto, već godinama traži stručne radnike, koje, kaže, teško nalazi. Sada je odlučio vrata svoje poslovnice otvoriti ukrajinskim izbjeglicama nudeći im stalan posao i sigurnu plaću koja nadilazi hrvatski prosjek. 

- Sve je krenulo na poziv prijatelja koji mi je rekao kako mehaničar iz Ukrajine, koji je s obitelji izbjegao u Opatiju, traži zaposlenje. Sastali smo se i sve dogovorili, no potom me zamolio da mu dam malo vremena da se smjesti prije nego prione na posao. Ono što vam mogu reći je da već godinama teško nalazim stručne ljude koji bi radili u našem autosalonu. Dijelom je to zato jer se proteklih godina u nas pozatvaralo puno firmi ovog tipa, kao i tehničke škole koje obrazuju mlade za ovaj posao. Profil nama potrebnih zanimanja upisuje jako malo učenika, a sagledamo li dobnu strukturu Rijeke, upisivat će ih još i manje. Činjenica je i da su se radnici kroz godine u našoj zemlji omalovažavali, zbog čega su ljudi, od kojih mnogi stručnjaci u ovom poslu, iselili u države gdje ih se cijeni. I tako smo došli do začaranog kruga, posla ima, itekako, ali ga nema tko raditi - kaže riječki poduzetnik treće generacije obitelji koja se bavi ovim poslom.

Vedran se javio i na upite grupa formiranih za pomoć ukrajinskim izbjeglicama na društvenim mrežama za zapošljavanje mehaničara s velikim iskustvom rada u ukrajinskim servisnim radionicama, nudeći posao ljudima koje je ratna nevolja natjerala na bijeg iz svojih krajeva. No, kako to obično biva, njegova humana gesta naišla je i na kritiku pojedinih internetskih "dušebrižnika", čija teza je da posao najprije trebaju dobiti domaći ljudi.

– Čim sam objavio da nudim posao radniku iz Ukrajine, javili su se FB "ratnici bez identiteta" prozivajući me tezom da najprije treba zaposliti domaće ljude i ja se s tim slažem, no koliko je god teško imati nezaposlene ljude, još je teže i tužnije uopće ne imati ljude u svojoj zemlji. Ponavljam, na sve načine godinama tražim stručne ljude koji trebaju mom profilu posla, ali ih nema. U mom servisu posla itekako ima, ali nema radnika u Hrvatskoj. Mene ti negativni komentari ne diraju, ali mislim da smo dvolični. Ne želimo strance, a nas, domaćih nema. Prošli smo jako strogu proceduru kako bi naš servisni centar, specijaliziran za održavanje čitavog niza automobilskih marki, od Forda do Jaguara, postao referentnim za provođenje učeničke prakse, a što smo time dobili? Skoro pa ništa. Ali  kad našu sadašnjost i budućnost iskreno javno izložite, vi ste negativna osoba - kaže Pogarčić, izražavajući dobrodošlicu ljudima slične kulture i mentaliteta u Grad koji teče, svima znan i kao - luka različitosti.

Evo koliku plaću nudi

Dodaje kako smatra da u ovakvim nezavidnim situacijama svakako trebamo jedni drugima pružiti ruku pomoći, ističući kako je ta pomoć uzajamna.

- Da se razumijemo i ne lažemo, nudeći posao ukrajinskim izbjeglicama međusobno pomažemo jedni drugima, koliko ja njima, toliko i oni meni. Nisam ja sad tu neki dobrotvor koji se želi isticati k'o neki spasitelj, već je pomoć uzajamna. Tim više jer se radi o ljudima koji su nam relativno bliski, pogotovo što se tiče jezika i koji bi se brzo prilagodili. Stoga, svima koji to žele, servis i salon automobila Pogarčić ima širom otvorena vrata. Dakako, uz pomoć nadležnih službi koje će im izdati radne dozvole - kaže poduzetnik ustrajan u namjeri da stalni posao i dobru plaću jamči svima koji žele odgovorno raditi.

Dodaje kako je nedavno imao sreće zaposliti dva mladića, koja su tek završila školu i praktički tek zagazili u život i kojima je nakon kratkog probnog roka potpisao plaću od 7000 kn.

Nažalost, osim što čeka da mu se Ukrajinac s početka priče povratno javi, za sad još uvijek nije zaposlio niti jednog izbjeglicu jer, koliko vidi, mahom nam dolaze žene s djecom i starci dok su se njihovi sinovi i supruzi ostali boriti.

No, rat će završiti, a za svojim suprugama i djecom u izbjeglištvu krenuti i njihovi i očevi i muževi jer će i nakon rata život u Ukrajini biti težak, a oporavak dug. Jasno je stoga da će u dogledno vrijeme na tisuće ukrajinskih obitelji svoj novi, trajni dom pronaći upravo u Hrvatskoj, gdje im ljudi poput Vedrana mogu donekle olakšati tu tranziciju života. Istini za volju - ujedno pridonoseći cjelokupnoj populaciji u Lijepoj našoj iz koje je, nažalost, trbuhom za kruhom iselilo mnoštvo naših obrazovanih i stručnih ljudi. 

Q&A: Kako zaposliti ljude iz Ukrajine? 

Kako naši poslodavci mogu zaposliti izbjeglice iz Ukrajine?

Sve osobe pod privremenom zaštitom prvo trebaju regulirati svoj boravak u Hrvatskoj, prvo moraju otići u MUP, dobiti osobnu iskaznicu i OIB.  Zatim se mogu upisati u našu evidenciju nezaposlenih, a mi ćemo ih sukladno njihovim znanjima upućivati na radna mjesta potencijalnih poslodavaca. HZZ će intenzivno raditi na povezivanju osoba zainteresiranih za rad i poslodavaca.

Trebaju li Ukrajinci imati dozvolu za rad?

Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo unutarnjih poslova na vrijeme od jedne godine te se u tom periodu osobe pod privremenom zaštitom mogu zaposliti bez dozvole za boravak i rad, koja se mora tražiti za državljane trećih zemalja. Budući da je navedeno ostvario tek mali broj osoba izbjeglih iz Ukrajine, razumljivo je da još nisu evidentirani u evidenciji nezaposlenih.

Pomaže li HZZ Ukrajincima da se zaposle u Hrvatskoj?

Radnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su svakodnevno u prihvatnim centrima i kolektivnom smještaju te u individualnim razgovorima bilježe interes i mogućnosti zapošljavanja pojedinaca te daju osnovne informacije o mogućnostima rada i zapošljavanja te podršci koju mogu dobiti od zavoda u potrazi za poslom.

Kako se odvija komunikacija s njima?

Kako bi olakšali komunikaciju i dali osnovne informacije, HZZ je izradio letak na ukrajinskom jeziku i ćiriličnom pismu. U letku se mogu pronaći sve informacije o upisu u evidenciju nezaposlenih kao i pravima, koja osoba ostvaruje nakon upisa.

Očekujete li da će se u Hrvatskoj zaposliti velik broj Ukrajinaca?

Sve osobe koje iskažu interes za upis u evidenciju nezaposlenih HZZ-a sa savjetnikom će utvrditi u kojim zanimanjima mogu i žele raditi, kojim se jezicima i drugim posebnim znanjima služe te će ih savjetnik prema tome upućivati na radna mjesta potencijalnih poslodavaca. Očekujemo da ćemo u narednom vremenu intenzivno raditi na povezivanju osoba zainteresiranih za rad i poslodavaca. Još jednom napominjemo kako osobe moraju regulirati svoj status u MUP-u kako bi se mogle prijaviti u evidenciju nezaposlenih, a onda i zaposliti.

PRATITE RAZVOJ DOGAĐAJA U UKRAJINI UŽIVO IZ NAŠEG STUDIJA:

Najčitaniji članci