Koliko zapravo znamo o kreditima i štedimo li uopće?

Više od 20 posto Hrvata ima ugovorenu neku vrstu kredita, a većina nas uz kredit još i muku muči s minusom na kartici. No izuzev kreditima volimo obaviti dobar šoping, pa i počastiti se putovanjem. Uspijevamo li sve to plaćati na vrijeme, a usto i uštedjeti nešto? Znamo li uopće baratati osnovnim financijskim pojmovima? U nastavku donosimo neke od najčitanijih financijskih tema u posljednjih pola godine kako biste odgovore o najvažnijim pitanjima imali na jednom mjestu. 

Hrvati vole šopingirati!

Da smo narod koji voli kupovati potvrđuje činjenica da su svakog vikenda trgovački centri prepuni. Ništa drukčije nije ni s online kupovinom koja je u Hrvatskoj sve popularnija čemu svjedoče i rezultati istraživanja koje je provela tvrtka MasterCard. Čak 83 posto Hrvata povremeno kupuje na internetu, a više od trećine kupuje i nekoliko puta mjesečno. Zato ne čudi da je upravo tema o najboljim online sniženjima bila jedna od najčitanijih. Online kupovina ima bezbroj prednosti, a neke od njih su i bolji popusti te dostupnost veličina što u trgovinama često nije slučaj. Kupovati možete dok pijete jutarnju kavu i ne morate gubiti vrijeme na čekanje u redu za kabine. Usto, nema naguravanja i gužve, a odjeću možete isprobati kod kuće u dobrom osvjetljenju, a ne u polumračnoj kabini u kojoj zrcala nisu vjerodostojna. Zato su Hrvatice čest posjetitelj online stranica poput Asosa, Zare i H&M-a gdje kupuju odjeću i obuću dok parfeme i dekorativnu kozmetiku kupuju na stranici Feelunique. Tu je i nezaobilazni Amazon na kojem se može naći apsolutno sve, "od igle do lokomotive" reklo bi se. Međutim, ako vas brine sigurnost online plaćanja, nema razloga za to. Danas je online kupovina sigurna, a tu su i različite vrste kartica, poput prepaid kartice koju punite kada i koliko želite. Možete je napuniti i preko internet ili mobilnog bankarstva i potrošiti točno koliko ste si odredili, a na taj način i bolje kontrolirate svoju potrošnju.

Volimo i putovati!

Prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku prošle smo godine na putovanja potrošili čak 6,45 milijardi kuna od čega 3,3 milijarde na inozemna putovanja. Ove brojke doista potvrđuju tvrdnju iz naslova - Hrvati zaista vole putovati. Međutim, svi zaljubljenici u avanture i doživljaje koje nova mjesta donose znaju da su rujan i listopad najbolje vrijeme za uloviti jeftine avionske karte i otputovati u neke od top europskih destinacija. Aviokompanije po završetku ljetne turističke sezone nude last minute karte po 50 do 70 posto nižim cijenama. Usto, jesen je idealno godišnje doba za putovanje jer nije ni prevruće ni prehladno, pa možete bezbrižno uživati u avanturama. Last minute karte odlična su prilika za posjet fantastičnom gradu elektronske glazbe, Berlinu, u kojemu svakog vikenda u noćnim klubovima pleše između 40.000 i 50.000 ljudi! Tu je i predivan Amsterdam s brojnim gastro sadržajima smještenim uz romantičnu rijeku Amstel i naravno, dom jednog od najpoznatijih piva u svijetu. Za sve romantičare te ljubitelje umjetnosti i arhitekture, jeftine avionske karte jedinstvena su prilika za posjet šarmantnom Parizu ili energičnoj Barceloni, a neke od destinacija do kojih su letovi također povoljniji su London, Beč i Prag.

Međutim, ostaje pitanje kako financirati putovanje? Osim ako nemate nekoliko tisuća kuna viška na računu, vjerojatno ćete uzeti manji kredit kako bi ga platili. U takvim situacijama dobro je znati koje su vaše mogućnosti i koji kredit se uopće isplati uzimati. Ako se baš nađete u stisci s vremenom jer ste, eto, baš naletjeli na izuzetno jeftine last minute karte za Španjolsku, možete u Addiko banci zatražiti Blic kredit koji je odobren u samo 30 minuta i nije vam potreban ni jamac ni sudužnik. Sve što vam treba je osobna iskaznica i spakiran kofer!

Neprestano odgađamo obaveze

Nakon dobrog šopinga i putovanja koje ćemo pamtiti cijeli život treba početi plaćati rate kredita, ali i minuse na karticama. Uz režije i stanarinu koji velik broj nas plaća to se čini kao nemoguća misija. Zato s vremenom počnemo odgađati sređivanje vlastitih financija jednako kao što stalno odgađamo i sve ostale stvari u životu. Stvaranje izlika odlika je većine nas. Nikad nije pravo vrijeme ili jednostavno nikad nemamo vremena premda se radilo o najbanalnijoj stvari poput odlaska zubaru ili kretanja s tjelovježbom. Ništa bolja situacija nije ni kad je u pitanju prestanak s lošim navikama kao što je pušenje. Uvijek je tu ona dobra stara "od ponedjeljka ću", a zapravo taj ponedjeljak nikako da dođe. Ako doista želite nešto promijeniti u svome životu i prestati s konstantnim odgađanjem stvari, morate krenuti s odlukama odmah! Nema više "od sutra ću" ili "krećem nakon Nove godine". Prestanite s pušenjem odmah, jer odgađanjem nećete nikada prestati. Počnite redovito vježbati već danas, a i svoje financije dovedite u red. Jednostavno sjednite za stol i razmislite o svojim mogućnostima ili se raspitajte u banci koje su vam opcije za sređivanje tog minusa na računu.

Koliko smo informirani o kreditima?

Odlučite li se na refinanciranje kredita, najprije trebate razmotriti svoje mogućnosti i dobro znati zašto ga uzimate. Prvenstveno morate odrediti cilj koji refinanciranjem želite postići jer će on diktirati vaše daljnje odluke u procesu dobivanja kredita i tako vam pomoći da odaberete onaj koji najviše odgovara vašim potrebama. Zatim se trebate raspitati u banci možete li dobiti niži anuitet tj. manju mjesečnu ratu što bi refinanciranje zapravo i trebalo omogućiti.

Važno je znati i kakva je vaša kreditna sposobnost kako biste znali na čemu ste. Naime, posljednjih godina, uslijed polaganog oporavka od krize, banke diljem svijeta postrožile su kriterije za dodjeljivanje kredita. Zato se najprije informirajte kako ne biste ostali iznenađeni ako vam banka ne ponudi kamatnu stopu u skladu s vašim očekivanjima. I posljednje, raspitajte se postoje li neki dodatni troškovi prilikom refinanciranja. Neke banke, poput Addiko, ne naplaćuju naknadu kod dizanja kredita dok kod nekih drugih banaka postoje jednokratni troškovi postupka, a usto se naplaćuju i troškovi obrade kredita te procjena vrijednosti nekretnina. U svakom slučaju, prije donošenja ovako važne financijske odluke, trebate se dobro informirati o svemu. 

Jesmo li financijski nepismeni?

Velik problem većine Hrvata je to što ne vladaju osnovnim pojmovima kada su u pitanju financije, a to je vrlo važno kod podizanja kredita ili otvaranja štednje. Zapravo, to je izuzetno važno kod donošenja bilo kakve financijske odluke. Istraživanje Standard & Poor's pokazalo je da je samo 44 posto Hrvata financijski pismeno te ih samo 45 posto planira svoje dugoročne financijske ciljeve. Poražavajuć podatak je i to da 50 posto građana ne može pokriti iznenadni trošak u visini mjesečnih primanja. Zato je vrlo važno educirati se o financijama kako bismo mogli pametno njima raspolagati.

No što zapravo znači biti financijski pismen? Može se reći da je to sposobnost korištenja znanja i vještina za učinkovito upravljanje vlastitim financijama kako bismo postigli financijsku sigurnost. Biti financijski pismen omogućit će vam da se ne zadužujete po nepovoljnim uvjetima i da ne postanete žrtva bilo kakvih financijskih prevara. Također, znat ćete bolje raspolagati i upravljati svojim sredstvima. Kako biste znali upravljati financijama u najvažnijim životnim razdobljima kao što je kupovina stana ili vjenčanje, posjetite projekt cjeloživotne financijske pismenosti 'Zašto ovo nismo učili u školi?' koji će vam u tome pomoći. Svaku odluku vezanu za financije lakše ćete donijeti ako baratate temeljnim financijskim znanjem i svim bitnim informacijama. Na taj ćete način lakše razumjeti bankarski jezik i primjerice, znati odabrati štednju koja će biti najbolja za vas. 

Znamo li štedjeti?

Prema posljednjem istraživanju o štednji Hrvata koje je provela agencija IMAS, Hrvati u prosjeku štede oko 473 kune mjesečno. Međutim, s obzirom na to da je istraživanje provedeno na uzorku od svega 500 ljudi teško je reći je li to doista reprezentativan uzorak. Štedjeli ili ne, to nije nešto što se odluči preko noći, već je navika koja se stječe s vremenom. Zato roditelji već generacijama svoju djecu uče štedjeti od malih nogu uz pomoć kasice prasice.

Znate li kako je ona nastala i zašto je baš u obliku prasca? Njena povijest seže davno u srednji vijek dok još nisu postojale banke pa su ljudi ušteđevinu držali kod kuće u glinenim posudama. Te su posude bile izrađene od vrste narančaste gline imenom pygg, a na engleskom jeziku to se s vremenom počelo izgovarati kao pig (svinja). S vremenom se zaboravilo da je pygg naziv gline i da zapravo nema veze sa svinjama, stoga su i posude u kojima se čuvao novac uvriježene pod nazivom piggy bank, odnosno kasica prasica.

Imali jednu ili ne, štednja je dobra navika za svakoga. Naravno, kako je kasica ponajviše namijenjena djeci, odrasli većinom štede u banci na što dobivaju i kamate. Ako do sada niste štedjeli ni u kasici ni u banci, krajnje je vrijeme da se uputite u banku i raspitate o štednji koja će vam najviše odgovarati. Jednog dana će vam i najmanji ušteđen iznos zlata vrijediti.