Formiranje nove vlasti moglo bi nas, ionako spore, još usporiti u povlačenju 20 milijardi EU eura

Europska komisija je krajem svibnja predstavila revidirani Višegodišnji financijski okvir za financijsku perspektivu 2021. – 2027., prema kojem bi Hrvatska bila "sretna dobitnica" deset milijardi eura, dok bi kroz novi Instrument za oporavak od korona krize, New Generation EU, dobila još toliko.

Ukupno, riječ je o dvostruko većem iznosu od 10,7 milijardi, koje na raspolaganju imamo u ovom programskom razdoblju.

No sreća je na dalekom štapu, budući da države članice tek trebaju odlučiti kako će novi EU proračun izgledati, pri čemu se na tu temu dosad održao samo jedan, video summit.

Sredinom srpnja očekuje se drugi, fizički sastanak u Bruxellesu no konačne odluke vjerojatno neće biti do kraja godine. I to godine u kojoj će Hrvatska tek formirati novu Vladu, a imati postojeću, staru javnu upravu.

- Za dobro korištenje EU novca je potrebna efikasna javna uprava, sposobna novac dodjeljivati brzo, efikasno i na jednostavan način. Za sve to je potrebno pojednostaviti postojeće procedure koje je Hrvatska u velikom dijelu samoj sebi zakomplicirala. I za taj posao su potrebni ljudi i vrijeme, a toga - nema. Hrvatska se opet nalazi u jednoj nezavidnoj poziciji; slavili bismo, a zapravo nas čeka hrpa teškoga posla, za koji nije sigurno tko će ga i kada obaviti - upozorava Ariana Vela, jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za EU fondove, strateško planiranje i javnu nabavu, vlasnica konzultantske tvrtke AVELANT d.o.o. i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih.  

'Prije i poslije izbora donosi se malo suvislih i suštinskih odluka'

Europska komisija, dodaje, kasnila je s prijedlogom novog proračuna, a vremena za usuglašavanje država-članica je jako malo.

Cjeloviti paket mora biti usvojen do kraja ove godine, što znači da Hrvatska, u idealnim uvjetima, novac može očekivati u prvoj polovici iduće godine. 

- Predizborno vrijeme idealan je trenutak za međusobna prepucavanja o iskorištenosti EU fondova, pa smo tako gledali nekoliko političkih obračuna iz kojih smo uglavnom mogli zaključiti da dionici malo znaju o EU fondovima i problemima s kojima se susreću oni koji ih koriste na terenu, ali i samohvalu vladajuće garniture u vezi osiguravanja velike alokacije za Hrvatsku i uvjerenosti da se radi o novcu koji samo što nije došao, ističe Vela.

Niz pitanja stoji na putu do 20 milijardi. 

- Europska komisija je kasnila s prijedlogom novog Višegodinjeg financijskog okvira, a pandemija je sve dodatno zakomplicirala jer je bilo potrebno pronaći efikasan odgovor na gospodarsku krizu koja je uslijedila. Zbog toga kasne i države članice, jer su čekale inpute od strane EK. Dodatnu otegotnu okolnost predstavljaju i izbori, jer nam je poznato da se u periodu prije, a posebice nekoliko mjeseci nakon njih donosi mali broj suvislih i suštinskih odluka, napominje Vela. Preduvjet za korištenje EU fondova je, pojašnjava, da država članica pripremi planove financiranja i procedure, koje onda omogućuju efikasan proces otvaranja natječaja i dolaska bespovratnih sredstava do korisnika. Nažalost, Hrvatska uvijek planira u zadnji čas pa dosad planovi sadržajno nisu dovoljno dobro odgovarali na potrebe korisnika u različitim sektorima - odgovara stručnjakinja na pitanje koje smo greške u povlačenju EU sredstava dosad najčešće ponavljali. 

'Ako se novima ne svidi što su radili stari, eto opet problema'

- Naš sustav koji upravlja EU fondovima podijeljen je na tri stupnja, što značajno komplicira postupke dodjele EU novca, ali i administriranje izvještaja za projekte u provedbi. To dovodi do kašnjenja u ugovaranju, a kasnije i do remećenja novčanih tokova u projektima. Nažalost, i ovoga puta, kada se radi na pripremi za financijsko razdoblje 2021. - 2027. te, dodatno, na pripremi za Fond za oporavak od COVID-19 pandemije, Hrvatska kasni, a dodatno je problematična činjenica da nas čekaju parlamentarni izbori i preslagivanje na političkoj sceni, zbog čega će ovi procesi biti dodatno opterećeni - kaže Vela. 

Iz postojeće financijske alokacije koja nam je na raspolaganju za razdoblje 2014. – 2020., sklopili smo ugovora za 88 posto sredstava, a korisnici su uspjeli pravilno potrošiti tek oko 30 posto novca, koliko je zapravo isplaćeno Hrvatskoj od strane EU-a.

Kako će EU u budućnosti prednost dati zelenim projektima, zdravstvu i tehnologiji, Vela odgovara ima li Hrvatska dovoljno spremnih projekata u tim sektorima, odnosno jesu li promet i poljoprivreda, neka naša klasična proizvodnja, dosad povukli dovoljno sredstava.

Ti bi, klasični projekti, mogli nastradati, otkriva. Više neće biti velikih alokacija za te sektore, na koje smo navikli. 

- Hrvatska ima velike apetite kad su u pitanju zaštita okoliša i energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, zdravstvo i nove tehnologije, ali problem je što te projektne ideje nisu do kraja razrađene pa posljedično sporo teče i proces njihove pripreme za korištenje EU novca. Prema našim procjenama, kad bi se sad započelo s intenzivnom pripremom velikih projekata u ovim sektorima, za nekoliko bismo godina mogli imati osigurana EU sredstva i mogli bismo dogovoriti početak provedbe. Kad su manji projekti u pitanju, prvo država mora odraditi svoj dio - planiranje, uspostavu sustava i novih procedura, nakon čega je na redu otvaranje natječaja na koje se mogu javiti oni koji planiranju pripremati i provoditi projekte u ovim sektorima, odgovara stručnjakinja za fondove.

Interes je, zaključuje, jako velik, posebno zato jer su EU sredstva izvor financiranja na koji se jako oslanja javni sektor, sve više i privatni, stoga je i odgovornost države izuzetno velika.

Hrvatska je, podsjeća, započela strateško planiranje kad je krenula s izradom Nacionalne razvojne strategije - NRS2030 koja je trebala poslužiti kao baza za programiranje, ali tekst koji je izrađen nije usvojen i čeka novi saziv Hrvatskoga sabora te formiranje nove Vlade. 

- Do koje će se mjere tehnička Vlada upustiti u programiranje i koliko će toga sadržajno ostati u novim strateškim dokumentima, ovisit će i o tome tko zasjedne na vladajuću poziciju, odnosno koja razina (dis)kontinuiteta vlasti će se dogoditi nakon izbora. Moguće je da se novima ne svidi što su radili stari, i eto opet problema. Varijabla vremena može nas dovesti u dodatni problem s kojim se suočavamo prilikom programiranja novih financijskih perspektiva, a taj je da se „nabrzaka“ sklepaju programski dokumenti, sklopi Sporazum o partnerstvu u EU, i da kasnije opet imamo problem jer nismo pogodili što nam zaista treba, upozorava Vela.