Franak poručuje: Žalbe banaka zbog konverzije su bez osnove

Udruga Franak smatra kako žalbe banaka na izostalu dobit ili gubitke zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eurske nemaju temelja, uzmu li se u obzir njihovi ekstraprofiti iz razdoblja prije konverzije.

'Franak' u priopćenju izdanom u utorak tvrdi da je ukupna bruto dobit banaka u Hrvatskoj od 2005. do 2014. gotovo 40 milijardi kuna, da su nezakonitim povećanjima kamata stekle približno pet milijardi kuna, a na tečajnim razlikama u kamatama jednu milijardu kuna te da su "banke majke" po forward ugovorima došle do sedam milijardi kuna.

Ta udruga smatra da banke, unatoč konverziji kredita u švicarskim francima, ne stoje tako loše kao što ističu u financijskim izvještajima za prošlu godinu. Franak navodi kako je unatoč konverziji lanjska bruto dobit PBZ-a 240 milijuna kuna, a Erste banke 1,2 milijarde kuna dok je Zagrebačka banka, koja je u financijskom izvještaju za 2015. iskazala gubitak od 519 milijuna kuna pravdajući ga rezervacijom za troškove konverzije, u razdoblju od 2005. do 2014. godine ostvarila ukupnu bruto dobit od 13 milijardi kuna odnosno neto dobit u iznosu 10 milijardi i 400 milijuna kuna.

PBZ je, pak, navodi Franak, od 2005. do 2014. godine imao ukupnu bruto dobit od 10 milijardi i 600 milijuna kuna odnosno neto dobit u iznosu 8 milijardi i 480 milijuna kuna, dok su sve hrvatske banke u tom razdoblju poslovale s ukupnom bruto dobiti od 39,7 milijardi kuna odnosno neto dobit od 31,7 milijardi kuna. 

Kada su 2014. godine uvedene prve mjere za CHF kredite smanjenjem kamate na 3,23 posto za stambene CHF kredite, ukupni pokazatelji profita su narasli u odnosu na 2013. godinu, što je, smatra 'Franak', "vrlo zanimljiv podatak".

Kreditiranje u francima doprinijelo kreditnom bumu i rastu dobiti hrvatskih banaka, koja je nakon 2003. sljedećih 9 godina na razini 4 do 5 milijardi kuna, a 2008. godine bruto dobit iznosi gotovo 6 milijardi kuna, unatoč recesiji, kaže se u priopćenju. Dodaje se da banke unatoč tome "konstantno kukaju u javnosti zbog nekakve buduće izmaknute dobiti, najprije zbog smanjene kamate u CHF stambenim kreditima, zatim zbog zamrznutog tečaja CHF-a te na koncu zbog konverzije CHF kredita". U toj kuknjavi naveliko im pomaže HNB te razni navodno neovisni ekonomski stručnjaci i kolumnisti, piše Udruga Franak.

U stvarnosti, drže u toj udruzi, banke su na temelju nezakonito povećanih kamata u CHF kreditima uprihodile oko tri milijarde kuna na razlici između iznosa povećanih kamata i početno ugovorenih kamata, a na tečajnim razlikama u CHF kreditima najmanje jednu milijardu kuna. I u svim drugim kreditima banke su uprihodile zasad nepoznat iznos preplaćenih kamata, jer i u njima su na temelju nezakonitih povećanja kamata uprihodile nekoliko milijardi kuna.

Uz to, banke majke su uprihodile svu tečajnu razliku koja se temelji na ukupnim iznosima glavnica u CHF kreditima koji su pokriveni u vanbilanci ugovaranjem za hrvatske banke štetnih forward ugovora s valutnim swapom, a radi se o dodatnih sedam milijardi kuna koje su otišle u inozemstvo vlasnicima hrvatskih banaka, na koje Hrvatska nije naplatila nikakav porez, jer su domaće banke na tim ugovorima imale isključivo gubitke koje su do konverzije pokrivali su dužnici u CHF kreditima, drže u 'Franku'. 

Dodaju da je na nezakonitoj dobiti banaka iz nezakonito povećanih kamata te iz tečajnih razlika u kamatama država na porezu uprihodila najmanje jednu milijardu kuna unazad 10 godina.

Za udrugu Franak to su elementi kojima Ministarstvo financija može parirati bankama u njihovoj kuknjavi i prijetnjama da će tužiti Republiku Hrvatsku i tako vratiti trošak koji im je prouzročila ili će prouzročiti konverzija CHF kredita. Udruga Franak smatra da bi odgovor trebalo biti i uvođenje poreza na aktivu banaka od najmanje jedan posto čime bi se riješio dio deficita.