Nastavnike vidim više nego svoju obitelj“, pisalo je na transparentu jedne djevojčice
Francusku čeka kolaps. Ljevica se sastaje s učenicima
Nakon zatišja tijekom vikenda, očekuje se da će se francuski srednjoškolci ovog tjedna ponovno vratiti na barikade u sklopu prosvjednog pokreta koji uzdrmava vladu predsjednika Emmanuela Macrona, piše AP.
Ključno je pitanje hoće li se nasilje na rubovima prosvjeda pogoršati, čime bi se zamaglila granica između prosvjeda i nereda, te hoće li Macronova vlada dodatno pojačati već snažan odgovor policije. Prema riječima ministra unutarnjih poslova, policija je prošlog tjedna uhitila više od 5.000 ljudi, od kojih su 85 posto bili maloljetnici. Stotine ljudi su ozlijeđene.
Test izdržljivosti i privlačnosti ovog pokreta doći će u utorak, kada utjecajni sindikat CGT također poziva radnike da izađu na prosvjede.
Kako su prosvjedi počeli
Prosvjedi su prvi put izbili u pariškoj regiji sredinom rujna. Nastavnici i učenici mobilizirali su se zbog nedostatka osoblja u jednoj srednjoj školi u Créteilu, u jugoistočnom predgrađu francuske prijestolnice. Odatle su se štrajkovi nastave, blokade i prosvjedi proširili na druga pariška predgrađa, a potom i diljem zemlje, pa su se prosvjedi održavali čak i u srednjim školama u manjim gradovima.
Stotine škola morale su biti zatvorene zbog štete ili napada usmjerenih protiv zaposlenika, prema riječima ministra obrazovanja. Više od 170 učenika i 65 zaposlenika pretrpjelo je ozljede, rekao je.
Od samog početka učenici su naglašavali nejednakosti za koje smatraju da postoje u školskom sustavu, tvrdeći da nastava, uvjeti i mogućnosti napredovanja nisu jednako kvalitetni za učenike iz siromašnijih četvrti — unatoč obećanju sadržanom u francuskom nacionalnom geslu: „Sloboda, jednakost, bratstvo“.
Na transparentima koje su nosili prvi prosvjednici u Créteilu pisalo je: „Previše nejednakosti, zgroženi smo“, „Obrazovanje je pravo, a ne privilegija“ i „Oprostite što smetamo, radi se o našoj budućnosti“, prema fotografijama koje je objavila Clémence Guetté, zastupnica tog područja u Nacionalnoj skupštini, francuskom parlamentu.
Učenici iz drugih dijelova zemlje žalili su se da se tijekom ljetnih toplinskih valova kuhaju u učionicama bez klimatizacije, a zimi se smrzavaju. Francuski mediji objavljivali su snimke štakora koji trče po školama, urušenih stropova, curenja vode, polomljenog namještaja i drugih problema snimljenih u dotrajalim školskim zgradama.
„Javnost mora znati da uvjeti za školovanje više nisu onakvi kakvi su bili za nas“, rekla je Sophie Bordy, 50-godišnja profesorica književnosti iz Pariza. „Stanje se znatno pogoršalo.“
Ipak, izdvajanja za obrazovanje jedna su od najskupljih stavki u državnom proračunu koji Macronova vlada predlaže za 2027. godinu. Za škole je predviđeno 65,5 milijardi eura, što je više od 63,4 milijarde eura predviđenih za obranu.
Učenici se također žale na dugo trajanje nastave. U srednjim školama nastava često počinje u 8 sati ujutro i može trajati sve do ranih večernjih sati. Prema podacima Europske unije, obvezni broj sati nastave za francuske srednjoškolce među najvišima je u Europi.
„Nastavnike vidim više nego svoju obitelj“, pisalo je na transparentu jedne djevojčice koju je fotografirao list Le Parisien.
Guetté, zastupnica koja je objavila fotografije na kojima se sastaje s prvim prosvjednicima u Créteilu, s megafonom u ruci, zvijezda je u usponu krajnje lijeve stranke Nepokorena Francuska (La France insoumise). I drugi zastupnici i izabrani dužnosnici te stranke brzo su se poistovjetili s prosvjedima, sastajali se s učenicima i podržavali njihove zahtjeve. Čelnik Nepokorene Francuske Jean-Luc Mélenchon pozvao je članove i pristaše stranke da zaštite učenike od policije tako što će stati između dviju strana.
Mélenchon je osudio ono što je nazvao „divljaštvom“ policajaca, koji su u velikoj mjeri koristili suzavac i palice kako bi rastjerali okupljene. Sumnja se da su projektili koje policija koristi za kontrolu nereda uzrok nekih ozljeda lica koje su zadobili mladi prosvjednici.
Mélenchonovi kritičari optužuju Nepokorenu Francusku da potiče i manipulira učenicima radi političke koristi. Mélenchon, žestoki antikapitalist, tvrdi da njegova stranka podržava pokret, ali da ga ne organizira te da želi da prosvjedi ostanu nenasilni.
Mélenchon (75) po četvrti put ulazi u utrku za francuskog predsjednika i nastoji privući mlade birače. Oni su na posljednjim predsjedničkim izborima 2022. godine u manjoj mjeri izlazili na izbore od drugih dobnih skupina, ali bi potencijalno mogli pomoći Mélenchonu da se plasira u odlučujući drugi krug izbora u svibnju — uspjeh koji mu je dosad uvijek izmaknuo — ako ih uspije mobilizirati da izađu na birališta.
„Ono što želimo jest da mladi ove zemlje iz ove epizode izađu uzdignute glave, nakon što su nešto izborili i nešto naučili, te da se toga sjete kada budu glasali“, rekao je Mélenchon u četvrtak.