'Gimnazijsko obrazovanje ostaje samo za određenu elitu?'

Navela je da je njome predviđeno gašenje velikog broja gimnazijskih odjeljenja u manjim gradovima.

Znači li to da je gimnazijsko obrazovanje ostalo samo za "određenu elitu, za velike urbane sredine", upitala je zastupnica.

Prema toj odluci, koja je u javnom savjetovanju, gimnazijski program gube Čazma, Sveti Ivan Zelina, Grubišno Polje, Slatina, Ivanić Grad, nabrojala je u saborskom govoru na slobodnu temu.

Posavec Krivec je upozorila da se radi o relativno malim gradskim sredinama koje su javnim prijevozom vrlo loše povezane sa većim centrima, sredinama koje imaju tradicijski, te kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja.

NOVI LJUDI U VLADI Filipović: 'Znate da ja volim poštovati pravila, i kad trebam prijeći cestu čekam upute'

Je li pravedno od vladajućih da dokidaju mogućnost ravnomjernog razvoja države i mogućnost obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, znači li to da je gimnazijsko obrazovanje ostalo samo za određenu elitu, za velike urbane sredine, upitala je.

Lerotić (IDS): Ugovoreno samo četiri posto od 750 milijuna eura

Marin Lerotić (IDS) vladajuće je podsjetio kako su u 2020. stalno spominjali 24 milijarde eura koje je Hrvatska ispregovarala usred nezapamćene krize, navodeći kako se svo vrijeme stvarao dojam kao da će ti novci "pasti s neba u državni proračun".

Međutim, jasno je da za te novce, ako ih želimo, moramo puno dobrog posla odraditi, kazao je te ustvrdio da je, s obzirom kako stvari stoje, "situacija katastrofalna".

"Hrvatska je zatražila i dobila produljenje roka od godine dana, do lipnja 2023.godine, kako bi se iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti, međutim, samo četiri posto od 750 milijuna eura je ugovoreno", ustvrdio je Lerotić.

MOST O REKONSTRUKCIJI: 'Oporba već sad može skupljati potpise za opoziv Paladina, a tek je nedavno postao ministar'

"Sramotno mali iznos te nam ovim tempom prijeti ozbiljan fijasko do sredine sljedeće godine", rekao je IDS-ov zastupnik.

Ističući da građani moraju znati što se događa sa "našom didovinom", Miro Bulj (Most) naveo je kako je u Baškoj Vodi prodano nešto manje od 33 tisuće metara kvadratnih za oko 140 eura (po kvadratu) iako je, kaže, u tom mjestu trenutno nemoguće naći zemljište po cijeni ispod tisuću eura.

To je zemljište, naveo je, "došlo u vlasništvo PPD-a i te skupine, povezane sa vladajućima".

Tvrdi i kako se "najboljom imovinom uz Jadran tezgari" u sjeni energetske krize i poskupljenja, pitajući se u čijem interesu i za koga. "Jesu li to možda vaši sponzori", upitao je vladajuće.

Sabor: Digitalizacija bilježničkih usluga je dobra, ali tarife su visoke

I oporbeni i vladajući saborski zastupnici pozdravili su u srijedu Vladin prijedlog da se usluge javnih bilježnika digitaliziraju i budu dostupne građanima, no iz oporbe su upozorili da su bilježničke tarife visoke i smeta im što će se propisati pravilnikom, a ne zakonom.

To nije bila praksa ni u jednom zakonu, odgovorio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić predstavljajući Saboru konačan tekst izmjena Zakona o javnom bilježništvu.

Te izmjene, naveo je, strankama omogućuju online sudjelovanje u zakonom propisanim postupcima, uspostavu uredovnih dana u mjestima koja nemaju bilježničke urede, donose nova pravila u izboru bilježnika.

„Ministar je do sada potpisivao odluku o izboru javnog bilježnika bez da je vidio o kome se radi. Imali smo određenih problema oko toga, a sada želimo da sve bude transparentno“, rekao je državni tajnik.

Salapić: Novina je i da će ministar razgovarati s kandidatima

Predviđeno je da postupak izbora vodi neovisno povjerenstvo, a da na kraju, kada ono kaže koji su kandidati u užem krugu, ministar prije potpisa obavi razgovor s tim kandidatima, objasnio je.

Time nije zadovoljan Miro Bulj (Most) koji je upitao što će kandidatima trebati na razgovoru: 'članska iskaznica?'. Ljuti ga i što će se tarife umjesto zakonom, urediti pravilnikom, na koji Sabor nema utjecaja.

Vladinim odlukama, građanima je ukinuto dosta nameta, a kod izmjene Ovršnog zakona troškovi bilježnika smanjeni su na minimum, rekao je Salapić Katarini Peović (RF) koja je također upozorila na visoke tarife.

Željko Pavić (Socijaldemokrati) propitivao je isplativost rada bilježnika u ruralnim sredinama gdje nema velikih poslovnih subjekata i rekao da ondje rade s gubicima i da je pitanje koliko će moći izdržati.

Predložene novine pohvalili su HDZ-ovi zastupnici, a na upite Krune Katičića i Marije Jelkovac državni tajnik je potvrdio kako se razmišlja da bilježnici sudjeluju i u nekim zemljišno- knjižnim postupcima te da se na njih prenesu i sporazumni razvodi braka.

Salapić: Za javne bilježnike odsad potrebno četiri umjesto pet godina radnog iskustva

Salapić je naveo i da su olakšani uvjeti za postati bilježnikom.

Do sada se za javnog bilježnika tražilo minimalno pet godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Prihvatili smo sugestiju da to bude četiri godine, rekao je državni tajnik tumačeći kako se time htjelo omogućiti da se više kandidata može javiti za mjesto bilježnika.

Zastupnici su se u srijedu suglasili da treba prestati važiti Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa koji je, istaknuo je Darko Klasić (HSLS), donijet prije 50 godina, u doba SR Hrvatske.

Sabor: Desnica protiv financiranja tjednika Novosti iz proračuna

Saborska oporbena desnica raspravu o izvješćima o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iskoristila je u srijedu kako bi kritizirala financiranje iz državnog proračuna tjednika Novosti, koji izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV).

Iako je ustvrdio kako su manjine bogatstvo svake države pa nema ništa protiv njihova financiranja, Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ocijenio je neprihvatljivim financiranje tjednika Novosti.

„Minimum je da se poštuje država u kojoj se živi, a Novosti u svojim tekstovima to ne čine”, kazao je Pavliček citirajući tekst objavljen pod naslovom „Lijepa naša lijepo gori”, svojedobno objavljen u povodu obilježavanja Oluje.

„Je li to prikladno”, upitao je Pavliček potpredsjednicu Vlade Anju Šimpragu, koja je zastupnicima predstavila izvješća za 2019. i 2020. godinu, na što ona nije odgovorila.

Protiv Novosti istupio je i Miro Bulj (Most) kazavši da tjednik koji govori da je Hrvatska "propali politički projekt" ne bi trebalo financirati iz proračuna. „Bacamo novac na ljude koji mrze Hrvatsku”, ustvrdio je.

Šimpraga je na to poručila da je SNV krovna organizacija Srba u Hrvatskoj, a sva vijeća i njihove udruge imaju prava zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, i kao takva mogu se financirati.

U obranu Šimprage stali su Furio Radin (Klub nacionalnih manjina), koji joj je čestitao na imenovanju i zaželio uspjeh, te Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) koji je prozivke Šimprage ocijenio uvredljivim.

„Nakon svih izljeva mržnje i netrpeljivosti prema meni kao osobi lijepo je čuti u Saboru i ovako lijepe riječi”, kazala je Šimpraga.

U izvješćima je Šimpraga navela da je tijekom 2019. i 2020. Vlada putem nadležnih tijela u svim područjima provodila aktivnosti koje su doprinijele daljnjem unapređenju zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina.

Pozitivni pomaci postignuti su u područjima kulturne autonomije nacionalnih manjina, visok stupanj provedbe postignut je na području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a ostvarena je i propisana zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini.