Da žuti prsluci, prosvjedni pokret protiv fiskalne i socijalne politike koji od studenog potresa Francusku i koji je na ulicu izveo stotine tisuća ljudi, imaju svoju listu, dobili bi tek 3,6 posto glasova
Gnjev žutih prsluka teško bi se mogao čuti na izborima u EU
"Žuti prsluci" poremetili su politički život u Francuskoj, ali čini se da nisu uzdrmali izbornu ravnotežu, pokazuju neke ankete po kojima će stranka Emmanuela Macrona i krajnja desnica osvojiti najviše glasova na europskim izborima, kao na predsjedničkim 2017.
Da žuti prsluci, prosvjedni pokret protiv fiskalne i socijalne politike koji od studenog potresa Francusku i koji je na ulicu izveo stotine tisuća ljudi, imaju svoju listu, dobili bi tek 3,6 posto glasova, pokazuje kompilacija anketa provedenih u Francuskoj koju je u petak objavio Europski parlament.
Taj apolitični pokret promjenjiva oblika ima u svojim redovima velik broj apstinenata.
Po istom istraživanju, čini se da je zemlja spremna ponoviti utrku između Emmanuela Macrona i Marine Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora 2017.: predsjednikova stranka Republika u pokretu (REM) i Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen dobivaju 23,5 posto, odnosno 19,4 posto na izborima 26. svibnja.
U prvom krugu francuskih predsjedničkih izbora 23. travnja 2017., Macron je dobio 24,01 posto, a Le Pen 21,30 posto.
"Oni koji su birali Macrona zacijelo će ga opet birati, oni izlaze na izbore", rekla je Christele Lagier, predavač na fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Avignonu.
Potpora birača Nacionalnom okupljanju također je veoma snažna, 69 posto birača Marine Le Pen na izborima 2017. spremno je glasovati za liste te stranke u svibnju, pokazuje anketa koju je u veljači Ipsos proveo među 10.002 Francuza.
Među simpatizerima REM-a 71 posto ih je sigurno u svoj izbor, a kod RN-a se taj broj penje na 77 posto, opet po toj anketi.
"Čini se da će se gnjev žutih prsluka teško pretvoriti u rezultat na europskim izborima", ocijenila je istraživačica. "Najviše zbog toga što je riječ o nakupini gnjeva koju lakše predstavlja nošenje prsluka nego izbor predstavnika koji bi isticali zahtjeve i pretočili gnjev u glasove".
"Vidimo to i po tome što imaju velikih teškoća u pronalaženju glasnogovornika" i po sastavljanju različitih lista, dodala je Lagier.
Žuti prsluci se zapravo već nekoliko tjedana svađaju hoće li sudjelovati na europskim izborima.
No čini se da njihovo sudjelovanje u utrci nema veliku važnost: uz njihovu listu REM dobiva 23 posto, a RN 19,5 posto. Bez te liste rezultat REM-a bi ostao isti a RN-a bi porastao na 21 posto, pokazuje anketa Ipsos-Sopra Sterije od 25. veljače.