Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
118 komentara

Grabar Kitarović: Demografska obnova je zadaća svih zadaća

Predsjednica je istaknula na konferenciji "Hrvatsku kakvu trebamo" kako se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju po pitanju demografije te da to traži izvanredne mjere

Davis Cup, Hrvatska - Spanjolska
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Na konferenciji "Hrvatsku kakvu trebamo" u organizaciji Večernjeg lista, premijer Andrej Plenković i predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak su istaknuli svoje vizije Hrvatske. 

Premijer Plenković istaknuo je kako se svijet u kojem živimo mijenja brže no ikada u povijesti.
- U takvim okolnostima važno je imati jasan smjer razvoja Hrvatske. Hrvatska danas i u budućnosti treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve - poručio je Plenković istaknuvši kako on vidi Hrvatsku.

Davis Cup, Hrvatska - Spanjolska | Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

- Vidim Hrvatsku kao zemlju koja je utemeljena na našim tradicionalnim vrijednostima, identitetu, povijesti, jeziku, kulturi i ukupnoj baštini. Kao zemlju ponosnih i samopouzdanih ljudi, Hrvatsku koja je obrazovana i moderna, koja radi i sve više je zaposlena i poduzetna, koja je izvrsna i konkurentna, koja koristi svoje poljoprivredne i energetske potencijale, koja je sigurna i predvidljiva, solidarna i brižna, pomirena i tolerantna. Vidim Hrvatsku koja je europska i koja razumije globalni kontekst u kojem se pozicionira. Dragi prijatelji, vidim Hrvatsku s probuđenim optimizmom i nadom - rekao je Plenković.

Naglasio je četiri temeljna stupa politike koju će voditi kao predsjednik Vlade, a to su politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast te društvena solidarnost. 

- Upravo na tom tragu, politička stabilnost i snažne institucije preduvjet su gospodarskog rasta. Hrvatske institucije i javna uprava postupno sazrijevaju, ali trebaju biti još učinkovitije te moraju podupirati realizacije privatnih inicijativa. Odlučni smo provoditi reforme kroz uključenost i partnersku suradnju svih društvenih dionika. Našu otvorenost socijalnom dijalogu pokazali smo od samih početaka rada Vlade,a  to ćemo nastaviti tijekom cijelog mandata - rekao je Plenković poručivši kako će se dalje boriti protiv korupcije. 

- Korupcija predstavlja društveno neprihvatljivu pojavu koja zahtijeva, ne samo strateško promišljanje, nego stalnu nadogradnju antikorupcijskih mjera- istaknuo je.

Nadalje je naglasio važnost promicanja i zaštite ljudskih prava za što se njegova Vlada zalaže. 
- Rad Vlade bit će usmjeren na nadilaženje društvenih promjena te promjenu ozračja kojem smo svjedočili proteklih godina- poručio je dodavši kako je zato bilo nužno osnovati Vijeće sa suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. 
- Hrvatska zbog objektivnih okolnosti, jer smo bili žrtva velikosrpske agresije i Miloševićevog režima, devedesetih godina nije imala raspravu o toj temi, odnosno preskočila ju je- rekao je Plenković dodavši kako će prevladavanje takvih ideoloških podjela omogućiti društvu da se koncentrira na budućnost. 

Davis Cup, Hrvatska - Spanjolska | Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Istaknuo je kako će njegova Vlada provesti reformu pravosuđa poručivši kako pravosuđe još uvijek nije na razini koju očekuju građani. Temeljni cilj je trajan rast gospodarstva i zapošljavanja, a u tom smislu je naglasio kako njegova Vlada  potiče poduzetnike, ali i ohrabruje izvoznike koji su izuzetno važni za ukupnu sliku gospodarstva. Glede javnih financija, dodao je, dobri su makroekonomski pokazatelji, a smanjen je i proračunski deficit. Osvrnuo se na tri svjetske agencije koje su promijenile izglede hrvatskog rejtinga iz negativnih u stabilne. 

- To se nije dogodilo slučajno. Trebamo zahvaliti našem gospodarstvu za to, ali politička stabilnost bila je preduvjet za bilo kakve gospodarske trendove u bilo kojoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj. Bližimo se po mom sudu, a i analizi Ministarstva financija, skoro do samo jedan posto. Radimo na uklanjaju parafiskalnih i drugih administrativnih nameta, izdvojili smo milijardu i pol više nego ikada do sada za mjere zapošljavanja , nastavit ćemo i ključne infrastrukturne projekte, izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminal kao i druge energetske projekte. Ulaganja u turističkom sektoru planiraju se u 2017. na 800 milijuna eura, ključno je da tu granu potaknemo - rekao je Plenković.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Naglasio je kako je njegova Vlada prva koja je osnovala Ured za digitalno društvo.
- To znači da vidimo gdje se kreću poslovi budućnosti i kuda idu svjetska i europska ekonomija, a tim putem mora ići i Hrvatska- poručio je. 

Ključna tema i kapitalno pitanje hrvatske budućnosti, istaknuo je Plenković, je demografija.
- U jednom desetljeću, od 2001. do 2011. izgubili smo više od 150.000 ljudi. To je 3,4 posto. Takvi nepovoljni učinci utječu na sve aspekte hrvatskog društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima, a ne samo godinama - rekao je Plenković dodavši kako je njegova Vlada učinila sve da proračunskim sredstvima olakšaju roditeljima. 

Izrazio je čvrsto uvjerenje da svi želimo europske vrijednosti i konkurentnost na globalnom tržištu, a referendum o Brexitu nazvao je "nesretnim". Rekao je kako su svi ministri dobili zadaću da do Uskrsa istraže uska grla u apsorpciji europskih sredstava, a posebno je naglasio otpor populizmu i demagogiji. 

- Na kraju želim reći da trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi, koji će svoje ambicije moći ostvariti u svojoj domovini, bez obzira na sve koristi slobode kretanja u Europskoj uniji, gdje će zasnovati svoje obitelji. Ona poruka koju šaljem kao predsjednik Vlade je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali i optimizma. To me vodi, optimizam, to mi se čini da nam fali. Možda smo nekad prekritični prema samima sebi. Moja je zadaća da pokrenemo i optimizam jer samo s njim možemo rješavati zadaće koje su pred nama- zaključio je Plenković.

Hrvatska je u izvanrednom stanju

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako se Hrvatska nalazi u  izvanrednom stanju po pitanju demografije te da to traži izvanredne mjere.

POGLEDAJTE VIDEO:


[video: 1194445 / ]

- Moj mandat posvećen je mladima i demografiji. U protekle dvije godine imala sam, nažalost, upoznati alarmantne razmjere demografske krize. Demografska obnova naša je primarna zadaća. Zadaća svih zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući društveni konsenzus, ali žurno i konzistentno - poručila je Grabar Kitarović dodajući da s prethodnim vladama nije mogla ostvariti suradnju u rješavanju ovih pitanja.

- Ova Vlada, uvjerena sam, ima stabilnost i što je najvažnije, od prvoga dana ambiciozno pristupa rješavanju tih pitanja- rekla je.
Naglasila je kako je nužno osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima. 

Istaknula je ključne tri zadaće- osigurati potrebne mehanizme koje će roditeljima olakšati roditeljstvo kao što su porezne stimulacija, jednokratne i višegodišnje potpore za svako rođeno dijete, fleksibilizacija radnog vremena, izgradnja vrtića i škola...nadalje, jačati veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika te sustavno pristupiti i provedbi dugoročne politike useljavanja, vodeći računa o njihovim mogućnostima trajne uključivosti u hrvatsko društvo.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL


Naglasila je kako se obrazovni sustav mora mijenjati da se omogući više dualnog obrazovanja, da se mladima omogući pravodoban ulazak u svijet rada i da ih se može platiti za rad koji ostvaruju tijekom školovanja. 

- Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta. Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost - zaključila je Grabar Kitarović.
Istaknula je na panel diskusiji na temu demografije kako Hrvatska stari i odumire. poručila je kako će prihvatiti svaki konstruktivan prijedlog, bez obzira s koje strane došao, da se taj problem riješi. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je novinarima izjavu predsjednice Grabar Kitarović da je nužno osnovati posebno Ministarstvo demografije. On se s tim baš i ne slaže te poručuje da treba biti realan. 

- Hajdemo biti malo realni. Imamo ministricu Murganić koja se bavi demografskom politikom i socijalnom politikom i koja ima kvalitetan tim ljudi. Ova je Vlada prepoznala politički značaj demografske obnove- rekao je Plenković. 

'Škole imaju azbestne krovove dok se grade fontane'

Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" u organizaciji Večernjeg lista, okupila je u ponedjeljak u hotelu Esplanade u Zagrebu cijeli državni vrh i brojne stručnjake koji su govorili o obrazovanju, demografiji, nacionalnoj sigurnosti, političkom sustavu, poljoprivredi, energetici, poljoprivredi, ekologiji, turizmu, novom imidžu Hrvatske te odnosu prema prošlosti. 

Boris Jokić s Instituta za društvena  istraživanja istaknuo je kako učenici u Hrvatskoj u 2017. godini i dalje zimi idu u šatorske objekte kako bi se presvlačili za tjelesni te odlazili na WC.
 
- Većina ili značajan broj škola ima i dalje azbestne krovove dok se grade fontane i ceste koje ne vode nikamo- poručio je Jokić.

Istaknuo je kako političke stranke nemaju jasne obrazovne politike. 

- Zaklinjući se da su nam djeca i madi važni, bezočno i sramotno lažemo. Hrvatske političke stranke nemaju jasne obrazovne i znanstvene politike kojima bi se ova važna područja društvenog i osobnog razvoja mogla razvijati kroz duža razdoblja- poručio je Jokić.

Kao probleme istaknuo je marginaliziranost i nizak društveni status učiteljstva i znanosti te činjenicu da informatika nije obavezan predmet u osnovnoj školi. Istaknuo je kako tehnologiju treba uključiti u obrazovanje. Rezultati učenika u proteklih 10 godina, naglasio je, stagniraju. 

- Odgoj i obrazovanje treba biti otvoreno novim tehnologijama i umjetničkom izričaju. Vrtić nikako ne bi trebao postati mjesto u kojem se djeca isključivo pripremaju za školu, već prije svega okruženje u kojem se igrom razvijaju različiti potencijali djece. Osnovnoškolsko obrazovanje potrebno je odmaknuti od krute predmetno- satne strukture i omogućiti školama fleksibilniju organizaciju procesa učenja i poučavanja. Nacionalna sramota je da od 1993. nismo mijenjali gimnazijske programe kao da se napredak u tehnologiji, znanosti, obrazovanju, za nas nikad nije dogodio- poručio je.

Naglasio je kako bi se školovanje u Hrvatskoj trebalo produžiti, ali i povezati s gospodarstvom.

- Trebalo bi produljiti školovanje. Hrvatska je zemlja koja ima najkraće školovanje u Europskoj uniji. Osnovna škola trebala bi trajati devet godina - rekao je Jokić.

Poručio je kako sve to ne bi trebao biti daleki san. 
- Daleki san? Ne, riječ je o rješenjima iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te Cjelovite kurikularne reforme koju su izradile stotine učitelja. Hrvatska ima tradicionalno dobro obrazovanje, spremna na promjene sustava obrazovanja će u budućnosti uspjeti. Ona društva koja žive u prošlosti nemaju nikakve šanse. Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put. Riječ kurikulum znači put. Možda je vrijeme da Hrvatska krene na taj novi put. Na tom putu treba biti otvoren, iskren, ali ključno je da treba biti složan i najbolje se putuje kada s putuje zajedno - zaključio je Jokić.

'Kako će se netko odlučiti na potomstvo ako stalno radi na određeno vrijeme?'

Anđelko Akrap, demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je kako je demografska situacija, bez pretjerivanja, dramatična. 

- U Hrvatskoj sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Pad broja stanovnika rezultat je prirodnog smanjenja i iseljavanja. Na razini cijele Hrvatske broj umrlih nadvisuje broj živorođenih i to traje neprekinuto od 1991- istaknuo je Akrap dodavši glavne preduvjete za demografsku revitalizaciju Hrvatske.

- Preduvjet je jasno koncipirana dugoročna demografska strategija uz čvrsto suglasje ključnih  političkih, gospodaskih i društvenih elita. Hrvatska treba voditi pronatalitetnu i imigracijsku populacijsku politiku, politiku poticanja ravnomjernijeg razmještaja stanovništva. Ključne mjere za povećanje fertiliteta su smanjenje nezaposlenosti i rada na određeno vrijeme, stambena problematika, usluge za djecu i kompenzacija troškova podizanja djece - poručuje Akrap i pita se kako će se osoba odlučiti na potomstvo ako stalno radi na određeno vrijeme. 

'Naša nacionalna sigurnost ne može si priuštiti stranačko nadmetanje'

Dragan Lozančić, bivši ravnatelj SOA- e te ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, govoreći o nacionalnoj sigurnosti, naglasio je kako je ona znatno evolirala od završetka Domovinskog rata. Istaknuo je kako je Hrvatska nakon ulaska u NATO i EU otvorila novo strateško poglavlje o nacionalnoj sigurnosti.

- Vezali smo se za vodeće svjetske liberalne demokracije. Naši nacionalni interesi ustvari se ne razlikuju puno od interesa drugih država, ali ono što je specifično za nas je da imamo nove obaveze prema našim saveznicima te da smo zainteresirani za dobrobit i konstitutivni status hrvatskog naroda u BiH - rekao je Lozančić.

Nadalje je istaknuo kako donošenje procjena o našem okruženju iziskuje poseban oprez jer promišljanje o sigurnosti ovisi o percepciji isto koliko i realnoj prirodi prijetnje. Naveo je i primjer tri različita pogleda oko masovne migracije u Njemačkoj. 

- Tri različita pogleda oko masovne migracije u Njemačkoj, imamo Trumpa, Merkel i recimo da imamo nekog šefa velike međunarodne humanitarne organizacije. Trump će preko Twittera reći to je samo problem, katastrofalna pogreška. Merkel bi vjerojatno rekla, wow, jedna nova radna snaga, nema puno Nijemaca danas, bit će dobro. Iz treće strane, vođa neke humanitarne organizacije, može reći: Ovo je pljačka stoljeća, vrhunac kolonijalizma, imamo zemlju koja je uzela milijun ljudi iz druge zemlje, uzela je najvrjedniji resurs, ljudski. Migracije kao takve su neutralne, bitan je kontekst - rekao je Lozančić.
Rekao je da njegova bivša institucija SOA ima sjajan dokument koji je sjajno opisao stanje sigurnosti, ali je dodao da će naša nacionalna sigurnost i dalje biti usko vezana uz naš zemljopisni položaj. Naglasio je kako posebno trebamo pratiti tri procesa- situaciju u BiH, odnose Beograd-Priština i događanja u Makedoniji.

- Naša politika nacionalne sigurnosti trebala bi se usredotočiti niz tri kolosijeka - doprinos jačanju EU i NATO-u, promicanje stabilnosti i sigurnosti euroatlantskih integracija u JI Europi te jačanje, konsolidacija i integracija domaćih sposobnosti - rekao je Lozančić.

Naglasio je da moramo poboljšati naše strateško planiranje te da je to često naša bolna točka. Rekao je da prije rješenja trebamo veću pažnju posvetiti definiranju problema.

- Ključ je u biti u tome da se uspostavi ravnoteža između onoga što želimo, što zaista trebamo i onoga što si realno možemo priuštiti. Naša nacionalna sigurnost ne može si priuštiti stranačko nadmetanje- zaključio je Lozančić.

'Sustava samo treba poboljšati'

Pero Maldini, politolog i sveučilišni profesor istaknuo je kako sadašnji izborni sustav ne treba mijenjati nego poboljšati. Kao uzrok nedjelotvornosti istaknuo je hipernormiranje. S druge strane, istaknuo je potkapacitiranost administracije i institucija, koje su nerijetkom mjesta za uhljebe gdje ljudi dođu sinekurama, a puno rjeđe da bi bili stručni. Problem je i diskontinuitet u provedbi i kampanjski pristup u zakonodavnom procesu.

- Aktualni prijepori o izmjenama izbornog sustava, u osnovi, obilježeni su zahtjevima pretežno manjih političkih aktera za smanjenje izbornog praga kako bi povećali šanse da uđu u izborno natjecanje. Prošli sustav vlasti u Hrvatskoj pokazao je sve manjkavosti i potencijalne opasnosti nestabilnih kolacija na funkcioniranje sustava- rekao je Maldini, a istaknuo je preferencijalno glasovanje kao korak prema demokratizaciji izbornog sustava. Pohvalio je i zabranu kandidiranja osobama pravomoćno osuđenim za kaznena djela protiv javnog interesa.

- Radi veće vjerodostojnosti kandidata, trebalo bi povećati broj potpisa potrebnih za kandidiranje za dužnosti na svim razinama. Utvrđivanje točnog registra birača jedan je od prioriteta- istaknuo je. 

Osvrnuo se i na pitanje izbora predsjednika Republike istaknuvši da bi posredan izbor doveo do dodatnog slabljenja te funkcije i jačanja izvršne vlasti. Izravan izbor je najdemokratskiji te omogućuje da se tako stečeni legitimitet stavi u funkciju političkog autoriteta. Moguća unapređenja bi bila jasnija podjela vlasti između izvršne vlasti i predsjednika, preciznije uređenje ovlasti tzv. ustavnog veta te jačanje funkcije predsjednika kao činitelja stabilnosti.

Maldini je rekao da su ideološki prijepori i razlike normalni u demokraciji te odraz bogatstva društva.

- Ta različitost mora biti naše bogatstvo, ali ona postaje problem kada razmišljamo autoritarno, kada isključujemo druge zato što su drugi i drugačiji - rekao je Maldini, dodajući da je to dio našeg autoritarnog nasljeđa, ali da bi se stvari trebale pomaknuti- poručio je. 

Prehrambena industrija je strateški važna

Goran Butorac s Ekonomskog instituta, govoreći o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, istaknuo je da Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje hrane, kvalitetnu sirovinsku osnovicu, ali i prepoznatljivost određenih marki na međunarodnim tržištima. Naglasio je da je prehrambena industrija strateški važna za hrvatsko gospodarstvo te da u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost - poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe. Naglasio je i važnost izvozne orijentiranosti.

- Umjesto sadašnje krilatice "Kupujmo hrvatsko", morat ćemo usvojiti krilaticu "Izvozimo Hrvatsko" - rekao je Buturac.

Katarina Miličević, znanstvenica s Instituta za turizam, govoreći o sektoru turizma, naglasila je kako Hrvatska ima relativno niske devizne prihode od turizma. Održivi razvoj u Hrvatskoj ne smije imati alternativnu, istaknula je.

- Potrebna nam je veća orijentiranost prema udaljenim tržištima. 80 posto naših turista dolazi iz europskog okruženja. Nova udaljena tržišta, koja čine gotovo polovicu svjetskog stanovništva, u našem turizmu sudjeluju s tek tri posto od ukupnog broja noćenja - rekla je Miličević.

Cijena nam mora postati važan faktor diferencijacije - u našem ekonomskom okruženju smo među najpovoljnijima.
- Mi moramo težiti prema konstantnom postizanju većih cijena. Ne možemo očekivati veće prihode od turizma ako cijene ne budu veće - rekla je Miličević.

Kao našu konkurentsku prednost istaknula je sigurnost. Zaključila je da turizam mora postati potpora i samo jedan element brenda Hrvatska.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message