Motivacijsko pismo koje je objavila Željka Markić, u kojem stoji kako žele da u Hrvatskoj odlučuje hrvatski narod za Grbina je jasno na što je usmjerena ova inicijativa, kaže Grbin...
PEĐA GRBIN:
'Hrvatska je i država manjina, ovaj referendum diskriminira'
Peđa Grbin (SDP) vjeruje da će već sljedeći tjedan biti sazvana sjednica Odbora za Ustav na kojoj će se Sabor pozvati Vladu da se provjeri broj i vjerodostojnosti predanih potpisa inicijative Narod odlučuje, koja traži referendum o izmjeni izbornog zakonodavstva. Ocjena ustavnosti referendumskih pitanja od Ustavnog suda, kaže, može uslijediti tek nakon što se utvrdi ima li dovoljno potpisa.
- Nakon svojevrsnog cirkusa, u kojem je broj potpisa kontinuirano rastao nakon što je završeno prikupljanje, nisam jedini koji ima dvojbe u njihovu vjerodostojnost - poručio je Grbin.
Kazao je da je na tijelima Vlade od Ministarstva uprave, financija ili unutarnjih poslova je da provedu procjenu, a vjeruje da su tehničke mogućnosti uznapredovale u odnosu na 2010. godinu te da će, ako se uoče moguće nepravilnost poput falsificiranja ili ponavljanja potpisa i reagirati.
- Ako Vlada utvrdi da potpisa ima dovoljno, priča se vraća ponovno u Sabor, koji može donijeti odluku o obraćanju Ustavnom sudu ili raspisivanju referenduma. S obzirom na sve primjedbe koje sam čuo, doista ne vidim kako bismo bez uključivanja Ustavnog suda mogli donijeti odluku o raspisivanju referenduma - rekao je SDP-ovac.
'Hrvatska je država Hrvata, ali i manjina...'
Podsjetio je da u Ustavu jasno i izričito stoji da je Republika Hrvatska država hrvatskog naroda, ali i nacionalnih manjina, koje u njoj žive.
- Ako je RH i država nacionalnih manjina, onda ne vidim kako bi u skladu s Ustavom moglo biti pitanje koje dovodi do toga da dio građana, koji žive i plaćaju porez u RH, a jedina im je mana što su druge nacionalnosti, gube određena prava poput prava odlučivanja tko će biti na čelu Vlade i o proračunu. Pitanje kojim se dijelu građana oduzimaju prava samo na temelju nacionalnosti je diskriminatorno pitanje i nije u skladu s čitavim nizom međunarodnih akata poput Povelje o temeljnim pravima Europske unije i Ustavom RH, i kao takvo, u modernoj i demokratskoj državi kakva Hrvatska želi biti, ne može biti dopustivo i prihvatljivo. Ne vidim na koji bi način Ustavni sud mogao odlučiti drugačije - poručio je Grbin.
Motivacijsko pismo koje je objavila Željka Markić, u kojem stoji kako žele da u Hrvatskoj odlučuje hrvatski narod za Grbina je jasno na što je usmjerena ova inicijativa.
- Time je nama, koji ćemo se obratiti Ustavnom sudu, dan smjer kojim ćemo se obratiti Ustavnom sudu, a to je zahtjev za očuvanjem RH kao države u kojoj su svi njeni građani, bez obzira na vjeru, nacionalnost, spol ili bilo što drugo, ravnopravni. To je jedino za što ćemo se zalagati i to je jedino što je bitno kada raspravljamo o ovom referendumskom pitanju - zaključio je Grbin.
Stjepan Čuraj (HNS) poručio je da su prava žena i nacionalnih manjina civilizacijski doseg te da su inicijative Željke Markić, Živog zida i onih koji ne žele informatiku u školama, populisti opasnih namjera koji za cilj imaju isključivo vlastitu političku promociju i nisu usmjerene na bolji i kvalitetniji život građana.
- HNS će se tome suprotstaviti, jer ovakve inicijative ne samo da zemlju vuku unatrag nego nam mogu priuštiti i međunarodnu sramotu. Kao liberali želimo naprednu, modernu, proeuropsku Hrvatsku u kojoj svi građani imaju jednake šanse i jednaka prava i zato ćemo tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja - poručio je HNS-ovac.
Podolnjak: Pitanja su u skladu s Ustavom
Robert Podolnjak (Most) smatra da su referendumska pitanja u skladu s Ustavom, a nakon što se objave obrazloženja razloga i njihove ustavnopravne valjanosti u to uvjeriti kolege u Saboru i drugi ustavnopravni stručnjaci.
- Vjerujem da ćemo kad obrazloženja budu dostupna svima moći valjano argumentirati i tvrditi što točno nije u skladu s Ustavom - rekao je.
Na tvrdnje kritičara da se drugim pitanjem smanjuju prava nacionalnih manjina što je protivno Ustavu, Podolnjak je uzvratio da tu riječ o "reguliranju drugačijeg statusa zastupnika nacionalnih manjina" dok njihova prava propisana Ustavom i ustavnim te drugim zakonima se ni na koji način ne mijenjaju.
- Ovdje se mijenja ograničeno, samo pravo odlučivanja tih osam zastupnika u samo dva pitanja i to povjerenja Vladi i odlučivanja o proračunu, jer je ono usko povezano jer zbog nedonošena proračuna pada Vlada i slijede izbori. Isključivo oko ta dva pitanja zastupnici manjina ne bi imali pravo odlučivanja. Sumnjam da je pitanje formiranja Vlade ono što je ključno, nužno ili važno za funkciju zastupnika nacionalnih manjina, koji se biraju u posebnom sustavu, posebnoj izbornoj jedinici s daleko manjom izbornom bazom i daleko manje glasova, nego zastupnici na općim listama - rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
