'Hrvatski jezik je ugrožen, treba ponovno osnovati Vijeće'

Sjednica Sabora na kojoj će danas zastupnici raspravljati o prijedlogu Zakona o Pariškom sporazumu započela je stankom koju su zatražili Ivica Mišić u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku kako bi progovorio o problemu otpada, Tomislav Panenić u ime Mosta zbog nedopuštene količine arsena u vodi u Slavoniji te Andro Krstulović opara u ime HDZ- zbog ugroženosti hrvatskog jezika.

Tomislav Panenić u ime Mosta upozorio je na povećanu koncentraciju arsena u vodi u slavonskim mjestima, poput Komletinaca. Kako je istaknuo, dopuštena koncentracija arsena prema pravilima EU je 10 mikrograma po litri, a u nekim slavonskim mjestima ona premašuje čak i 50 mikrograma. 

- Svi znamo da povećana koncentracije u Slavoniji nisu nešto novo. To je problematika koju imamo cijeli niz godina i jedno od rješenja koje se predlaže je upravo regionalni vodovod istočne Slavonije koji se planira već dvadesetak godina. Trošak privremenog rješenja koji omogućava pročišćavanje nije toliko velik, to bi bilo oko 2,5 posto trenutne cijene, ukupan trošak negdje šest milijuna kuna- rekao je Panenić. 

'Vladajući kao pijani milijarderi'

Nakon njega, Ivica Mišić u ime Promjenimo Hrvatsku upozorio je na još jedan problem, a to je problem s otpadom. Naglasio je značaj recikliranja otpada koji bi osim dobiti osigurao i tisuće radnih mjesta. 

- Nevjerojatno je da se vladajući ponašaju kao pijani milijarderi, da hrvatski otpad ne smatraju korisnim, da ga mogu iskoristiti u kojekakve svrhe. Gospodo, što smo mi radili 20 godina? Ama baš ništa. Koliko nam vremena treba da krenemo u realizaciju toga otpada? Kada bi dozvolili da privatni gospodarstvenici rješavaju taj problem, vjerujem da bi se to riješilo u godinu dana.

Imamo Austriju, Njemačku, Belgiju i Švedsku, možemo vidjeti njihove sustave i napraviti slične ili iste. Milijarde nam cure na sve strane, a mi smo lijepa zemlja, Bog nam je dao sve osim dovoljno pameti da krenemo u realizaciju nekih stvari koje su moguće i koje nisu problem- istaknuo je Mišić.

'Treba nam vijeće za normu hrvatskog jezika'

HDZ-ov Andro Krstulović Opara govoreći o ugrožnosti hrvatskog jezika, istaknuo je kako treba ponovno osnovati Vijeće za normu hrvatskog jezika. 

- Račanova i Milanovićeva vlada dvaput su ukinule Vijeće za normu hrvatskog jezika. To nije i ne može biti slučajno- rekao je Krstulović Opara.
 
Nakon stanki, zastupnici su nastavili raspravu o prijedlogu Zakona o Pariškom sporazumu o klimi koji je Hrvatska potpisala 22. travnja 2016. u New Yorku. Sporazumom se utvrđuje dugoročni kvalitativni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od dva stupnja Celzijusa te da se pokuša zadržati na 1,5 stupnja Celzijusa u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju. 

U usporedbi s ostalim članicama Europske unije, Hrvatska ima niske emisije ugljičnog dioksida po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske promjene te stoga zainteresirana za doprinos globalnim naporima za sprječavanje opasnih utjecaja na klimatski sustav, navodi se u obrazloženju prijedloga potvrđivanja Pariškog sporazuma.

Glasnović: Ima li Hrvatska plan za energetsku neovisnost?

Nezavisni Željko Glasnović istaknuo je kako se boji da se ovaj Zakon neće provoditi. 

- Ja se bojim jedne stvari, da kako uvijek bude u Hrvatskoj, sve je ispisano do detalja, ali mehanizma za provedbu nema. Mene zanima ima li Hrvatska plan, barem srednjoročni, dekarbonizacije što je propisala Međunarodna energetska komisija tih ispušnih plinova? Ima li Hrvatska plan za energetsku neovisnost? Imamo informacije na internetu, to su zadivljujući podaci, rokamo s tim kao nitko u povijesti. Ali rat se dobiva na taktičkoj razini. Bez zakona sa zubima od ovoga nema ništa, to je puka spika- rekao je Glasnović. 

Klub zastupnika Mosta podržao je donošenje Zakona, naglasivši da on pruža priliku i za nova radna mjesta. Tomislav Žagar u ime Mosta istaknuo je kako se sva pažnja mora usmjeriti na to da Hrvatska napreduje u smislu novih tehnologija, proizvodnje energije. 

- Hrvatska je izrazito ranjiva na klimatske promjene i zbog toga i ovaj sporazum iznimno važan- rekao je Žagar, a citirajući Marxa kritizirao kapitalizam koji brine samo o profitu.

Maras Mostu: Otkad ste vi zagovornici obnovljivih izvora?

Maras ga je pozvao da pojasni jesu li u Klubu Mosta promijenili priču pa su postali zagovornici obnovljivih izvora energije.

- Nisam shvatio da je netko govorio protiv obnovljivih izvora energije, govorilo se o balansu i kako ih poticati. Problem je bio poticanje vjetroelektrana, a vjetar je nepouzdan- odgovorio mu je Žagar što je nasmijalo Marasa.

HDZ- ov Darko Horvat poručio je Marasu kako ga ne brinu tonovi podsmijeha. 

- Ovo je bio podsmijeh neznanja. Dolazi vrijeme kada ćemo se mi smijati onima koji se sada smiju- rekao je Horvat.

HNS- ova Vesna Pusić istaknula je kako  nekontrolirana emisija kroz klimatske promjene utječe i na migracije jer se u nekim dijelovima svijeta više ne može živjeti od zemlje. 

- Naročito su na udaru one zemlje u kojima danas vidimo da je proglašena međunarodna kriza gladi, iz kojih sve više ljudi bježe od gladi, dolaze u Europu i druge afričke države. Taj trend se nikakvim nasiljem, kavezima i žičanim ogradama, ne može zaustaviti. Spriječiti se može samo zaustavljanjem klimatskih promjena i otvaranjem šansi tim ljudima da u svojim zemljama žive od poljoprivrede. Mnogi ratovi kojima smo danas svjedoci su direktno ili posredno također izazvani klimatskim promjenama- naglasila je Pusić.

Mostov Nikola Grmoja, prije glasovanja o dosadašnjim raspravljenim točkama, zatražio je stanku, a kako je obrazložio, zbog medijskih manipulacija. 

Grmoja se ponovno sa saborske govornice obračunao s Jutarnjim listom i Marijanom Hanžekovićem. Prozvao je Jutarnji list zbog videa koji je u četvrtak navečer objavio na svom portalu, a za koji Grmoja ističe da se radi o nečuvenoj medijskoj manipulaciji oko sukoba HDZ- a i Mosta u Metkoviću.