'Hitno treba pomoći građanima i poljoprivrednicima u krizi'

Nakon što smo mi u SDP-u protekla tri tjedna nudili rješenja za pomoć poduzetnicima te Vladu doslovno gurali da brže i jače poduzmu korake u tom smjeru, tek je napravljen jedan korak. Sada je potrebno pomoći i građanima, posebno onima najugroženijima, poručio je u ponedjeljak šef SDP-a Davor Bernardić na početku sjednice Sabora. 

Naglasio je kako je u samo dva tjedna trajanja krize te zahvaljujući zakašnjeloj reakciji Vlade, 20.000 radnika ostalo bez posla, 400.000 ih je u strahu od gubitka posla, 5500 stalnih sezonaca ne radi, a 100.000 ljudi je na burzi bez ikakve naknade. Stoga je predstavio 10 mjera za pomoć upravo tim najugroženijim građanima s nadom da će ih Vlada razmotriti i usvojiti. 

Pa tako SDP predlaže naknadu od najmanje 4000 kuna mjesečno za iduća tri mjeseca za nezaposlene koji su dobili otkaz za vrijeme korona krize, kojih je 20.000. Potom zaštitni dodatak od 750 kuna mjesečno za korisnike socijalne pomoći, kojih je 70.000 i isto za umirovljenike s malim mirovinama ispod 1900 kuna, kojih je između 350.000 i 400.000. Predlažu i naknadu od pola minimalne plaće, odnosno 1625 kuna za nezaposlene koji su na burzi, za njih 100.000, koji ne mogu pronaći nikakav posao te naknadu za 5500 stalnih sezonaca u visini minimalne plaće od 3250 kuna.

Nadalje, njihov prijedlog je i ukidanje RTV pretplate za umirovljenike s malim mirovinama i korisnike  socijalne pomoći, uvođenje subvencije od 500 do 1000 kuna mjesečno za troškove najma stana za sve pogođene skupine te obustavu ovrha za 250.000 blokiranih građana, kao i povećanje iznosa plaće slobodnog od ovrhe te i izdavanje bankarskih kartica s odgovarajućim limitom potrošnje. Posljednje, privremeno ukidanje naknada za online bankarstvo.

- Smatramo da su ove mjere vrlo konkretne i provedive. A i dalje ćemo inzistirati na moratoriju za kredite na godinu dana za građane, povećanju naknade za samoizolirane građane, plaćenom dopustu za jednog roditelja, smanjenju zateznih kamata, prestanku uplate paušalnog poreza za više od 110.000 malih iznajmljivača u turizmu - poručio je Bernardić.

I šef Mosta Božo Petrov istaknuo je kako u drugom paketu pomoći koji je Vlada donijela nije rješeno mnogo stvari, poput upravo ovih koje je i Bernardić nabrojao.  

- Ostale su čitave skupine građana koje nisu zaštićene svim ovim mjerama - istaknuo je i iznio svoje prijedloge.

Most predlaže također moratorij na kredite, bez kamata, ali samo za vrijeme trajanja ove krize, za razliku od SDP-a koji traži na godinu dana. Za ovršene i blokirane građane traže moratorij na ovrhe, a za one koji su izgubili pomoć zahtijevaju da im se pomogne na jednak način kao i gospodarstvu i poduzetnicima za svoje radnike.

- I poljoprivrednicima treba pomoći.  EU zemlje su pokrenule već ekstenzivne mjere poticaja za sezonske radove u poljoprivredi. Naša država čeka, ali ne znam što - poručio je Petrov naglasivši kako se u ovoj krizi pokazala besmislenost teritorijalnog ustroja s više od 500 općina, županija, gradova. 

Pomoć poljoprivrednicima bila je glavna tema većini zastupnika koji su ukazali na brojne probleme s kojima se suočavaju. Mladen Madjer iz Kluba Milana Bandića istaknuo je kako su jedan od njih propusnice i upravo besmislenost teritorijalnog ustroja, na što je ukazao Petrov. 

- Poljoprivredncima su nužne propusnice u pripremi tla za proljetnu sjetvu. Nevjerojatno je da je u jednoj općini granica jedna ulica, moramo biti fleksibilniji što se tiče izdavanja tih propusnica poljoprivrednicima. Pa on sjedne u svoj traktor, ide na zemlju sam, a mi ga opterećujemo da mora izvaditi propusnicu. Pa neće u svom traktoru prepeljati virus, zarazatiti zeca, fazana. I Vlada mora hitno isplatiti poticaj OPG-ovima, ne treba čekati 30.lipnja, za proljetnu sjetvu  - istaknuo je Madjer.

Smatra kako tržnice treba hitno otvoriti.

- Pozdravljam online tržnice, ali svi smo svjesi da je dugoročno to veliki problem i da imaju troškove dostave, a ne mogu potrošačima  zaračunati veće troškove. Tržnice se pod hitno moraju otvoriti, uz poštivanje svih mjera Stožera, a to mogu sa komunalnim redarima koji će kontrolirati ulazak i izlazak ljudi i koliko ih ima na tržnici - poručio je. 

Vlada treba sazvati, naglasio je još, i hitan sastanak s prehrambenim trgovačkim lancima da otkupe sve prozivode OPG-ova te sa svim otkupljivačima žita da se otkupi sav višak proizvoda.

- Treba zabraniti izvoz ove robe - poručio je.

Nezavisni Tomislav Panenić je također istaknuo problem online naručivanja proizvoda od malih OPG-ova te skupe dostave. 

- Što je Hrvatska pošta kao hrvatska tvrtka učinila za lakšu distribuciju? Dostava je 30, 40 kuna i ono što bi trebala biti pomoć, svede se na preskupo, a roba i dalje dolazi iz Italije u trgovačke lance - istaknuo je. 

I Robert Jankovics, predstavnik nacionalne manjine, također je istaknuo kako je nužno otvaranje tržnica. A upozorio je i na problem u Baranji, a to je ukidanje šest od 16 poštanskih ureda pa je tamošnje stanovništvno prisiljeno na kretanje.

- Uz glupe izuzetke, kojih će uvijek biti, prazni trgovi i ulice odaju dojam da smo svi razumijeli da je ovo bitka koju mi kao zajednica možemo dobiti protiv ovog virusa - rekao je. 

Nezavisni Branko Hrg osvrnuo se na Podravku, najveću prehrambeno-prerađivačku industriju u Hrvatskoj u kojoj država ima značajan udio.

- Ali ona nije od posebnog državnog intresa. Je li ovo vrijeme da ponovno postane od posebnog državnog intresa uz uvjet da počne organzirati poljoprivrednu proizvodnju i otkup proizvoda od hrvatskih poljoprivrednika - pita se Hrg ističući modeč agrocentara.

- Sada se pokazuje da bi bilo dobro kad bi imali takve centre po županijama, koji bi to sve pokupili i plasirali - istaknuo je.

I HSS-ov Davor Vlaović poručuje da hitno treba otvoriti tržnice. Naglasio je kako dio OPG-ova proizvode šalje poštom te istaknuo kako bi se Hrvatska pošta mogla odreći poštarine za takve pošiljke. 

Goran Beus Richembergh u ime GLAS-a je naglasio kako kriza ne smije biti izlika za kršenje demokracije.

- Kriza u kojj jesmo idealno je vrijeme za probisvijete, totalitariste, one koji u ovo vrijeme pokušavaju doći do političkog ili ekonomskog profita. Kriza će proći, vratit ćemo se koliko toliko normalnom životu i treba iz ovoga izvući pouke. Znamo da će ove sve mjere koje su uvedene biti određena koncesija koju dajemo, ali ne smijemo pristati na to da one narušavaju važnost demokratskih institucija i to ne smije postati nešto normalno - poručio je naglasivši kako demokratske institucije moraju stalno funkcionirati kako bi se očuvala država i društvo. 

- Naučili smo lekcije da nam ne trebaju samozvani mesije, opsjenari, prodavači jeftinih i brzih rješanja, propagagatori teorija zavjere, gurui. Sada kao nikada prije vidi se da su nam od najveće pomoći vrhunski i kompetentni lideri, stručnjaci i znanstvenici - istaknuo je naglasivši i veliki značaj članstva u EU. 

- Biti članica EU znači sudjelovati u velikom projektu solidarnosti. Zar stvarno mislimo da bi Vlada bila izdašna u mjerama koje se procjenjuju na 75 milijardi kuna, da nema jamstava EU institucija da će u tome obilato sudjelovati - rekao je dodavši kako se ne smije dozvoliti u ovo vrijeme ni bilo kakva stigmatizacija.  

Hrvoje Zekanović, šef Suverenista, osvrnuo se na sve ono što se za ovo vrijeme radi digitalno te naglasio kako je konačno vrijeme da se uvede elektronsko glasanje jer se sada vidi da se to i može.  

- Mi Suverenisti smo oduvijek zastupali stajalište da svaki hrvatski državljanin, bez obzira gdje se nalazi, mora imati mogućnost glasovanja i da treba uvesti elektronsko glasovanje. No, vlast, konkretno Andrej Plenković, nije za tu opciju. Ali sad se raskrinkao jer vidimo da se to može napraviti jako brzo i jako jednostavno - istaknuo je naglasivši kako je oduvijek glavni argument onih koji nisu za elektronsko glasovanje kako je to tehnološki teško i zahtijevno.

- A sada u par sati imamo sustav e-propusnica i to funkcionira. Pokazali smo da država može u par dana svakom državljaninu omogućiti izdavanje propusnica pa znači da bismo mu mogli omogućiti da glasuje s bilo kojeg mjesta na svijetu jer mu je to pravo zajamčeno ustavom. Imamo i e-školu, sve funkcionira, e-nabavu hrane, e-spis, čitava država je umrežena, ali kad je riječ o glasovanju, onda je situacija drugačija. Netko ne želi i svim silama se trudi onemogućiti ovakvo glasanje i taj sustav je nepravedan. Ova vlast ne želi istinsku deemokraciju - poručio je.