'Bez Povjerenstva za Agrokor nema izbora ustavnih sudaca!'

Sjednica Sabora i u srijedu je tradicionalno započela stankom koju je zatražio nekoliko Klubova zastupnika. SDP ju je zatražio kako bi progovorio o boravišnoj pristojbi, Promijenimo Hrvatsku kako bi progovorili o činjenici da je Srbija prvi puta u vanjskoj trgovini s nama ostvarila suficit,a  što govori o našem katastrofalnom gospodarstvu, Most zbog odgovornosti ministra financija Zdravka Marića te HDZ zbog Agrokora. 

SDP-ov Peđa Grbin govorio je o boravišnim pristojbama. 

- Turizam je najvažnija grana RH. Država je već izvršila lani jedan atak povećanjem PDV-a, a sada planira još jedan povećanjem boravišne pristojbe. Ona se povećava i više od pet puta na određene segmente charter plovidbe. A obična raste za 14 posto. Zašto? Zbog novih sredstava za turističku promociju i zato jer nije rasla godinama. No to ne drži vodu. Jer je iznos boravišne pristojbe naplaćen rastao za 20 milijuna kuna -  poručio je Grbin dodavši da je lani naplaćeno 406 milijuna od boravišne pristojbe. Naglasio je da se ove godine očekuje još veći broj dolazaka i noćenja pa bi prihod trebao biti još veći. 

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upozorio je na vijest da je Srbija po prvi put ostvarila suficit o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom. 

"Ova činjenica govori o promašenosti i neuspješnosti ukupne ekonomske politike Hrvatske. To bi nas trebalo zabrinuti. Na kraju 2016. srpskih izvoz u Hrvatsku bio je 476 milijuna eura (veći za 17 posto), a uvoz iz Hrvatske iznosio je 436 milijuna eura (manji za 6 posto). Koji je bio devizni tečaj prije 10 godina? jedna kuna je bila 10 srbijanskih dinara. Danas - jedna kuna jednako 16 srbijanskih dinara. Srbija je oslabila srbijanski dinar 60 posto. Neprijateljska tečajna politika za hrvatske izvoznike HNB-a morala ih je dovesti na koljena!" ustvrdio je Lovrinović.

"Postoji bjelokosna kula koju još nitko nije dirnuo u Hrvatskoj, a mi ćemo pocrkati svi!" zavapio je zastupnik.

Ivana Ninčević Lesandrić u ime Kluba Mosta govorila je o kreditu HBOR-a Agrokoru.

- Povjerenje većine ministar Marić prije nekoliko mjeseci nije dobio ,75 je bilo za, 75 protiv, a on je i dalje ministar. Hoće li netko odgovarati zato što je Agrokor dobio kredit HBOR-a? Kako je moguće da je stabilna tvrtka odjednom došla do toga da država mora reagirati po hitnom postupku? Unatoč mojim brojnim prijavama i kritikama o načinu na koji se odobravaju krediti, dogodila nam se ova situacija pola godine nakon toga. Ministar se izuzeo od glasanja od kredita za Agrokor jer je u njemu radio, ali je razgovarao sa svim drugim članovima NO-a i poticao ih da Agrokoru daju kredit. Sve ovo vrlo jasno ukazuje da ministar Marić ne može obnašati funkciju ministra financija -  rekla je Ninčević-Lesandrić, a upozorila je i na način rada Sabora istaknuvši kako važne teme dolaze na red u kasne noćne sate. 

- Danas je na dnevnom redu rasprava o Istražnom povjerenstvu za Agrokor, ali doći će vjerojatno na red tek navečer - rekla je.
HDZ-ov Branko Bačić poručio je da bi rasprave bile brže i ažurnije da oporba ne zove stalno stanke. 

- Što se tiče optužbi zašto je kredit HBOR-a odobren Agrokoru, to bi trebalo postaviti pitanje svim članovima Nadzornog odbora. Ne biti na sjednici NO,  a optuživati druge članove je, neću reći, degutantno. Svaki član koji je ocijenio na sjednici da kredit ne bi trebalo dati, mogao je odmah iznijeti to mišljenje, a ne sedam mjeseci nakon tvrditi kako je on to napravio zato što ga je netko na to nagovorio - poručio je Bačić dodavši kako je HDZ za to da se utvrdi istina oko Agrokora. 

- Mi smo da se utvrdi istina, imamo saznanja da DORH provodi izvide i inzistiramo da se utvrdi svačija odgovornost - rekao je.

'Od dionica Agrokora realizirali smo dobit'

Nakon stanke zastupnici su nastavili sjednicu raspravom o Izvješćima o radu obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu.
Riječ je o izvještajima o radu obveznih mirovinskih fondova AZ, ERSTE, PBZ CROATIA OSIGURANJE i Raiffeisen koji prikupljaju novčana sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulažu ta sredstva s ciljem povećanja vrijednosti imovine radi osiguranja isplate mirovinskih davanja.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu, ulagali su oko 50 posto sredstava u domaće obveznice, te oko 44 posto u domaće i strane dionice.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine, ulagali su oko 72 posto sredstava u domaće državne obveznice, te oko 21 posto u domaće i strane dionice.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina, ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice, navodi se u izvješću.

Na kraju 2016. godine, broj članova u OMF iznosio je 1.784.169, a ukupna imovina na kraju 2016. godine preko 84 milijarde kuna.

Prvi je izvješće predstavio Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste mirovinskih fondova, koji se dotaknuo i izloženosti prema Agrokoru. 

Predstavljanjem svojih izvješća mirovinci su otkrili koliko su prošle godine zaradili na dionicama Agrokora.

- Od dionica Agrokora realizirali smo dobit. Malo, ali bila je dobit. Držali smo obveznice Agrokora, ali krajem 2016. nismo ih više imali. Dobit od držanja dionica i obveznica Agrokora bila je 31 milijun kuna - rekao je Vlaić.

Agrokorove dionice još uvijek ima PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond.

- U 2016. imali smo dionice Leda i Jamnice. Početkom 2017. dio imovine je prodan. Nismo imali obveznice jer od 2013. nismo stjecali nove dionice ili ulagali u obveznice Agrokora. U ovom trenutku u portfelju imamo 0,11 u dionicama Leda, a od početka ulaganja imali smo dobru zaradu na ovim dionicama - rekla je Renata Kašnjar Putar.

Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima još uvijek ima dionice Leda, potvrdio je šef Uprave tog društva Damir Grbavac.

- U vrijednosne papire, obveznice Agrokora počeli smo ulagati 2004., a 2014. počeli smo sa smanjenjem izloženosti. Ukupna izloženost prema vrijednosnim papirima Agrokora je 0,2 posto portfelja, a vrijednost ulaganja u dionice i obveznice tijekom godina je zarada od 270 milijuna kuna, od čega je 208 milijuna kuna realizirana zarada - rekao je Grbavac.

O Agrokoru je progovorio i Kristijan Buk, šef Uprave AZ mirovinskog fonda. 

- U 2016. smo u fondu B imali 1,3 posto ulaganja u dionice Agrokora, a u fondu A 0,49 posto. Međutim, početkom 2017. u fondu A smo sve to sveli na nulu, a u fondu B smo imali ulaganja u dionice Leda čiju smo vrijednost sveli na nulu - rekao je Buk.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) prozvao je mirovince zbog ulaganja u državne obveznice.

- Vrijeme je da politika 'nazovi mirovince radi ulaganja' prestane. Već 15 godina uspješno oslikavate svoj rad sjajnim rezultatima, a njih zapravo nema - poručio je Lovrinović. 

Tomislav Žagar u ime Mosta je istaknuo kako su se mirovinski fondovi krajem 2016. i početkom 2017. rješavali dionica Agrokora. 

- Na temelju čega ste donosili odluke da se rješavate dionica? Jeste li imali kontakte s Vladom ili ministrom Marićem? To je ključno pitanje. Čini se da su fondovi više znali od Vlade - rekao je Žagar.

SDP traži istražno povjerenstvo u slučaju Agrokora

Zastupnici su kasno popodne u srijedu prešli na raspravu o formiranju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi okolnosti nastanka Agrokora, njegove današnje pozicije na tržištu, nastanku poslovnih problema, dugovanja prema dobavljačima...koje je predložio Klub SDP-a.  

Šef oporbe Davor Bernardić oštro je poručio da ukoliko se ne podrži formiranje Istražnog povjerenstva neće biti glasovanja niti oko ustavnih sudaca.  

Istaknuo je kako se ovaj trenutak, rasprava o formiranju Istražnog povjerenstva, poklopi s novim dokazima u slučaju Agrokor. 

Branko Bačić u ime Kluba HDZ-a poručio je kako HDZ misli da osnivanje Istražnog povjerenstva neće donijeti nikakvu korist već će samo ometati onu pravu istragu koju provodi DORH. 

- Politika ne smije ometati pravosuđe i činiti taj postupak javnim. Mi u HDZ-u s istragom nemamo problema. I baš zato ne želimo ometati istragu DORH-a - poručio je Bačić. 

Istaknuo je kako je prijedlog za osnivanje povjerenstva usmjeren prema utvrđivanju i kaznene i političke odgovornosti. 

- Ne možete tražiti političku odgovornost osoba koje nisu političari, a vi tražite odgovornost svih onih koji su sudjelovali oko Agrokora. Slažem se da možemo tražiti odgovornost ministra, predsjednika HBOR-a...koje su političke osobe, ali mislim da je svrha ovog povjerenstva malo šira od toga. Mislim da vi tražite i odgovornost osoba koje nisu političke. Ne možemo mi ovdje govoriti i utvrditi odgovornost gospodarstvenika, jesu li pogodovali ili nisu  - poručio je Bačić SDP-ovcima dodavši kako je vrlo teško utvrditi javni interes u privatnim tvrtkama. 

- Ako govorimo o kaznenoj odgovornosti, onda jedina institucija koja to može utvrditi upravo to radi.  Puno bolje nego što bi to mi radili. To je DORH. Nisam sklon da zastupnici u Saboru odlučuju o kaznenoj odgovornosti osoba koji nisu političari - rekao je.
Kad se pak govori o političkoj odgovornosti, poručio je oporbi da ima puno brže alate u Poslovniku kojima mogu tražiti odgovornost i Plenkovića, Dalić i Marića. 

- Vi ste pokušavali utvrditi odgovornost ministra Marića ovdje u Saboru i niste uspjeli. Jer niste imali pravo - rekao je Bačić.
Naglasio je i kako je Vlada morala donijeti Zakon tzv "lex Agrokor" jer bi inače 35.000 ljudi završilo na Zavodu za zapošljavanje.

- Vi želite utvrditi zašto je donesen Zakon i kako je pripreman. Ja vam tvrdim da je taj Zakon besprijekorno odrađena intervencija u gospodarstvo - rekao je. 

Ponovio je kako treba pričekati stav DORH-a i ne ometati njihovu istragu. 

SDP-ov Nenad Stazić poručio je Bačiću kako saborska istražna povjerenstva ne utvrđuju ni kaznenu ni političku odgovornost  nego činjenice. 

- Tako smo utvrdili činjenice o INA-i, dok je DORH  šutio. Pa je onda DORH krenuo u istragu. Utvrdili smo činjenice o slučaju "kamioni" gdje je bio upetljan HDZ-ov ministar, koji se kasnije nagodio da guli krumpire. Dok to saborsko povjerenstvo nije istražilo DORH je šutio, nije radio ništa. Naše pravosuđe traži skidanje imuniteta za pisanje grafita, a u drugim slučajevima se dodijeli guljenje krumpira. Ima još postupaka koji se vode protiv HDZ-ovih ministara, protiv bivšeg predsjednika stranke... Ako tako nastavimo Hrvatska će morati povećati proizvodnju krumpira. Jer nemamo dovoljno krumpira da bi bivši ministri HDZ-a to mogli oguliti - rekao je Stazić. 

Ivan Pernar poručio je kako Bačićeva teza da je zakonom o Agrokoru izbjegnut stečaj nije točna. 

- Nije izbjegnut nego je odgođen na 15 mjeseci. I sad će lešinarski fondovi zahvaljujući tom zakonu imati prvenstvo naplate. I sad će svi ostati bez love, osim lešinara - rekao je Pernar.

HSS-ov Željko Lenart poručio je Bačiću kako je HDZ strah da se iza zida koji je stvoren oko Agrokora Zakonom ne bi otvorila Pandorina kutija. HDZ-ov Branko Bačić istaknuo je kako je prijedlog HDZ-a da se odgodi osnivanje Istražnog povjerenstva dok DORH ne izvrši istragu.

HDZ-ova Marija Jelkovac poručila je da ono što oni u HDZ-u brane, sigurno na isti način misle i svi zaposlenici Agrokora i dobavljači. 

- Ovo nije pitanje HDZ-a i SDP-a, nego pitanje cijele Hrvatske. Mi bi svi tu trebali biti zajedno. HDZ nema straha od Istražnog povjerenstva. Ali ja imam strah od stvaranja paralelnog sustava. Da li mi smatramo da bi saborsko povjerenstvo bolje odradilo posao od profesionalaca? Ne - rekla je Jelkovac. 

I HDZ-ov Ivan Šuker pitao je li netko razmišljao o tome da bi neke tvrtke bile na koljenima da nije bilo "lex Agrokora."

- Sjećate li se kolega Bačiću što se dogodilo prije lex Agrokora? Smeta li nekog što su zaustavljeni stečaji? Naslušali smo se da  HBOR mora sam kreditirati, a sad je problem jer je kreditirao - rekao je Šuker. 

Mostov Nikola Grmoja odgovorio je kako nije tema "lex Agrokor" već kako je do svega došlo. 

- Nemojte govoriti da ćemo ometati istragu. Ono što ćemo raditi kroz Istražno povjerenstvo će biti puno šire od onog što će činiti DORH. To dvoje nije spojivo - rekao je Grmoja. 

Upitao je i HDZ-ove zašto su promijenili stav o osnivanju Istražnog povjerenstva. 

SDP-ov Gordan Maras je u ime predlagatelja poručio HDZ-u da ne lažu građane i da osnivanje povjerenstva nema veze s DORH-om.  

- To ste se danas dosjetili. Do jučer ste bili za, a danas ste kao protiv. Zakon je to jasno razdijelio. Ovdje se radi o tome da HDZ želi nešto sakriti. Što, ja ne znam, građani ne znaju. Ali želimo znati i imamo pravo znati. Ne obmanjujte građane. Ovdje se radi da HDZ-u to ne odgovara. Vi ne želite da se zna što se događalo na sjednici NO HBOR-a. Zato jer ili Dobrović ili Marić lažu. Skrivate se iza DORH-a - poručio je Maras upitavši i zašto HNS nema stav o ovome. 

Iako se HNS ne javlja za riječ, poslali su priopćenje kako su oni protiv osnivanja Istražnog povjerenstva.  

- Ovo je reciklirani HDZ iz 90-ih. Neki se vrpolje i ne žele znati što se tamo na HBOR-u događalo. Tko je bacio naših 400 milijuna kuna? Ako to nije javni interes, ja onda ne znam što je. Ovo s DORH-om je laž puštena kao sipino crnilo, da bi prikrili da vi ustvari ne želite istragu - poručio je Maras. 

HDZ-ov Stevo Culej poručio je oporbi kako cilj njihove istrage nije Agrokor nego da se sruši ova Vlada. Poručio je kako ima i drugih razloga za osnivanje Povjerenstava. 

- Ajmo osnovati Povjerenstvo Mrak Taritaš u Gunji, Povjerenstvo Jakovina - poticaji, Povjerenstvo za istraživanje svastike, nestanak oružja u Varaždinu, fiktivni računi u Gavelli, HBOR dao lovu Milanovićevom bratu, i tako dalje - rekao je Culej na što mu je Maras rekao kako će on potpisati bilo koju njegovu smislenu inicijativu.  

- Ajde Stevo, ti potpiši ovo, a ja ću potpisati za Ameriku. Ja nemam s tim problema. Ja sam '91. bio u srednjoj školi, pionir kao i Hasanbegović -  rekao je Maras aludirajući na nedavne Culejeve prozivke da je kao ministar obrta otputovao u Ameriku kako bi dogovorio snimanje filma Igre prijestolja i potrošio 100.000 kuna, a od filma ništa nije bilo. 

Maras je ponovio da neće biti izbora ustavnih sudaca dokle god se ne osnuje Povjerenstvo. 

- Kad građani budu pitali zašto nema Ustavnog suda opet ćemo im reći da je to zato što HDZ ne želi istragu o Agrokoru. Kada u petak to budemo obrazlagali opet ćemo to ponoviti - poručio je Maras. 

Jedina šansa da se osnuje Povjerenstvo, dodao je Maras, je ako se uključi Vlado Šeks. 

- Možda on sad odreagira kad vidi da u Ustavni sud neće Šeparović i drugi kandidat, to nam je jedina šansa da ljudi shvate da se ne šalimo. Ovo je važnije od Ustavnog suda. Jedino ako se Šeksa uključi, to se može dogoditi. Vjerujem da je njemu važna ova tema, vjerujem da će Bačiću i Plenkoviću objasniti važnost osnivanja povjerenstva - rekao je Maras. 

U ime Kluba zastupnika Živog zida Ivan Vilibor Sinčić poručio je kako će oni podržati prijedlog za osnivanje Istražnog povjerenstva jer je "vrijeme da se ovdje dovuče Ivica Todorić i članovi obitelji obitelji Todorić i da im se počnu postavljati vrlo neugodna pitanja."
Goran Beus Richembergh u ime Kuba nezavisnih zastupnika i HSU-a poručio je kako je Agrokor uvježban model HDZ-ove privatizacije. 

- Imao je što mu se dalo po povoljnim uvjetima. Pogledajte koliko su tvrtke iz Agrokora uzele državnih poticaja, osobito u ono vrijeme kada se zemlja nije ni obrađivala, nije bilo kontrole, poticaji su se dobivali po hektaru, a ne po proizvedemo. Bila je čast biti u Todorićevom društvu. Ministri, zastupnici su bili spremni napraviti sve za par sati pucanja po kamenjaru s Todorićem. A tek Konzumovi bonovi, koliko je tvrtki dijelilo te bonove? Konzum je s bonovima tiskao ilegalan novac, to je postalo platežno sredstvo mimo svih zakona - rekao je Beus Richembergh. 

Za povjerenstvo je i Klub HSS-a. Davor Vlaović poručio je kako cilj treba biti utvrđivanje istine i jednakost svih građana pred zakonom.