News

Komentari 4

Hrabri fratar: 'Spasio je blago Vukovara i na kraju 'natjerao' JNA da se pomole s njim'

Hrabri fratar: 'Spasio je blago Vukovara i na kraju 'natjerao' JNA da se pomole s njim'

Crkva sv. Filipa i Jakova te samostan u ratu su razoreni. Fra Marko Kurlot suprotstavio se neprijatelju i spasio povijest Vukovara

Sv. Bono, kako si to čuvao naš grad? Kako si to čuvao Vukovar?, zavapio je u suzama fra Marko Kurlot te kobne jeseni 1991. godine napuštajući svoj grad. Iz ruku nije ispuštao relikviju moći sv. Bone, zaštitnika Vukovara, koju je s ostalim crkvenim blagom uspio spasiti iz potpuno razorenog franjevačkog samostana.

Kurlot je bio Vukovarac koji je u vrijeme rata službovao u Zemunu, a zahvaljujući njemu, spašene su mnoge relikvije, umjetnine, crkveno posuđe, misna ruha, ali i ono najvažnije - tisuće vrijednih knjiga, inkunabula, ali i povijesne franjevačke kronike u kojima je ispisana cijela vukovarska prošlost.

Danima je tako zvao i molio izvjesnoga generala JNA i na kraju, dobivši od njega nekoliko vozila i vojnika, ugurao je u njih sve što je mogao i zaputio se u franjevački samostan u Zemunu. Zbog nedostatka prostora dio relikvija i knjiga morao je biti premješten i u Novi Sad. Na kraju je, nakon rata, a zatim 2004. godine, sporazumom između Hrvatske i Srbije, u Vukovar vraćen i preostali vrijedni inventar, objašnjava nam fra Ivica Jagodić, sadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Stoljetna povijest grada

A sve to spasio je iz doslovno sa zemljom sravnjenog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova. Sagrađena je 1700-ih godina. Preživjela je mnogo toga, ali i 1991. godinu. Crkvu i samostan u srcu su nosili svećenici, ali i mnogi Vukovarci, kojima je upravo vjera u teškim trenucima bila jedino što im je preostalo.

- Fra Marko je bio izrazito vješt u komunikaciji, vrlo snalažljiv i mudar. Koliko god netko bio neprijatelj, on je njega učinio svojim prijateljem. Znao je u takvim situacijama predstaviti što je najbolje za čovjeka. Uvjerio je generala i vojnike da će ovim činom napraviti životno djelo jer se u tim knjigama i ostalim umjetninama nalazila povijest od nekoliko stoljeća. Čak ih je i nakon te akcije ‘natjerao’ da se pomole s njim. To sve govori o njegovoj moćnoj osobnosti - prisjeća se fra Ivica Jagodić kako je spašena povijest Vukovara.

Zahvaljujući tom hrabrom fratru, koji je stekao autoritet nad neprijateljskom vojskom i tako spasio stoljećima čuvano, neprocjenjivo umjetničko i kulturno blago, franjevački samostan danas je jednim dijelom pretvoren u muzej, a nakon više od 20 godina obnove napokon blista u punom sjaju. Crkva i samostan su obnovljeni.

Otvorili i kriptu

- Polovina samostana danas je muzejski prostor, koji se proteže na pet etaža. Unutar četiri samostanska krila dva su krila odvojena za život franjevaca, to je klauzalni dio, u koji se inače ne ulazi. Prije rata franjevci su živjeli neki drugi život i gotovo da se nije moglo ni ući u samostan, no danas su dva krila otvorena za sve hodočasnike i posjetitelje. U njih je smješten muzej, koji smo otvorili 2019. godine. Moguće je ući i u kriptu ispod crkve sv. Filipa i Jakova, odnosno tri podrumske prostorije u kojima su se u vrijeme rata skrivali franjevci i časne sestre - priča nam fra Ivica pa nastavlja.

- Građani danas mogu slobodno se prošetati svim hodnicima, pa čak i popeti se na vrh tornja crkve, odnosno vidikovac, odakle se prostire prekrasan pogled na Vukovar - priča nam fra Ivica Jagodić vodeći nas dugim samostanskih hodnicima i sobama, od kojih baš svaka prostorija priča svoju priču. A ta priča vidljiva je u mnogim relikvijama, slikama, ostacima iz rata...

Put kroz muzej doveo nas je i do samostanske riznice s vrijednom zbirkom liturgijskog posuđa i relikvija od kojih neke datiraju iz 16. stoljeća, poput kaleža koji su ujedno vrijedne rukotvorine poznatih majstora iz Venecije, Rima, Beča... Tu je i galerija slika poznatih slikara iz proteklih nekoliko stoljeća, a na kraju i samostanska knjižnica, u kojoj je smješteno oko 14.000 naslova, spašenih zahvaljujući fra Marku Kurlotu. Knjižnica pripada i među najvrednije stare knjižnice u Hrvatskoj. Većina knjiga restaurirana je i zaštićena staklom, tu valja izdvojiti radove poput vrijednih inkunabula, rijetke knjige pisane do 1600. te knjige poznatih hrvatskih pisaca iz vremena do 1850. godine...

Htjeli je srušiti

Iako je danas kompleks obnovljen, baš kao i Vukovar, u sebi krije one male, simboličke tragove stravične jeseni te 1991. godine, koji su tu kako bi zauvijek podsjećali na žrtvu Vukovaraca u Domovinskom ratu. To su one rane koje, usprkos novoj koži, nikad neće zarasti.

Naime, u jeku napada na Vukovar na franjevački kompleks palo je više od 3000 raznih granata i projektila. Crkvu su, nakon oslobodilačke operacije Oluja i uoči mirne reintegracije, okupatori htjeli sravniti sa zemljom te su izbušili 22 rupe za eksploziv u njenim zidovima i potpornim stupovima. No u posljednji trenutak uspio ih je zaustaviti američki general J. P. Klein poslavši UN-ove trupe u crkvu kako bi spriječio daljnje razaranje. Danas se tako na crkvi sv. Filipa i Jakova mogu vidjeti nerestaurirani dijelovi poput oltara Gospe Žalosne, križa ranjenog Isusa ili pak goleme rupe u stupu crkve u koju je trebao biti ubačen eksploziv.

- Svaki prostor kroz koji koračamo ima svoju priču. Primjerice, u muzeju imamo i Zid križeva, koji predstavlja simboliku empatije cijele Hrvatske u doba kad je Vukovar patio. Nije patio samo jedan grad, patila je cijela domovina. Sasvim spontano ljudi, iz mjesta iz kojih su nam dolazili, donosili su svoje križeve, i onda smo došli na ideju sve to spojiti u jedan zid križeva - pojašnjava fra Ivica Jagodić suosjećanje ostatka Hrvatske s Vukovarom.

Franjevci su tijekom okupacije ostali s vukovarskim pukom i odlučili ne napuštati ga bez obzira na sve.

Svojom nazočnošću, kažu, htjeli su dati podršku i blagoslov svima. Nažalost, mnogi su franjevci nakon pada grada završili u logorima. Bili su to fra Branimir Kosec, fra Slavko Antunović, fra Ivan Mikić i fra Ante Perković. Fra Martina Ostrognaja pustili su zbog starosti, a fra Smiljan Berišić na čudesan je način s bolesnicima iz bolnice u autobusu uspio izaći iz Vukovara. Branimira, Ivana i Antu pustili su iz logora u prosincu 1991., a Slavka tek 16. siječnja 1992. godine.

Slavna prošlost

Franjevački muzej danas posjećuju mnogi hodočasnici iz Hrvatske, ali i ostatka Europe. Mnogi od njih, pogotovo stranci, nikad nisu shvaćali prave razmjere stradanja i razaranja koja su se događala tijekom 1991. godine u Vukovaru, no ni kakvu je bogatu prošlost grad imao prije rata. Zato je i ovaj muzej, također jedna od bitnih institucija koje daju kvalitetnu prezentaciju izuzetno teške, no slavne vukovarske prošlosti.

Najčitaniji članci