Hrvati rado pomažu: Imamo 35 donora na milijun stanovnika

Osjećam se odlično. Ovo je moj drugi rođendan, zahvaljujem osoblju bolnice i Vladi koja je omogućila avion.

Poručio je za Dnevnik.hr Josip Bešlić (60), koji je u subotu dobio novo srce koje je čekao 70 dana. Po njega je, podsjetimo, ekipa transplantacijskog tima KB-a Dubrava otišla Vladinim avionom u Graz, a već su se za dva i pol sata vratili.

Pilot Ivan Klanac je od Graza do Zagreba stigao za samo 17 minuta, Naime, kad je riječ o transplantaciji srca ili pluća, liječnici imaju vrlo malo vremena od trenutka kad se ovi organi izvade iz preminulog pacijenta.

- Tad počinje trka s vremenom jer se ti organi moraju ugraditi u pacijenta u roku četiri sata od eksplantacije. U takvim slučajevima uskače u pomoć Vlada sa zrakoplovom - pojašnjava dr. Nikola Žgrablić, predsjednik Hrvatske donorske mreže.

Kod drugih organa vremenski rok za presađivanje je dulji. Jetra, dodaje dr. Žgrablić, se mora transplantirati u roku od 10 do 12, a bubrezi od 24 do 48 sati, pa se oni mogu poslati i redovitim avionskim linijama. Inače, 31 godinu od prve transplantacije izvedene na KBC-u Rebro, Hrvatska se posljednjih godina nalazi na svjetskom vrhu po broju donora organa.

- Imamo 35 donora na milijun stanovnika i pri vrhu smo sa Španjolskom - kaže dr. Žgrablić.

Unazad nekoliko godina, kažu nam iz Zavoda za transplantaciju i biomedicinu pri Ministarstvu zdravstva, KBC Rijeka je vodeća klinička bolnica u Hrvatskoj prema broju darivatelja organa, a od općih bolnica to je OB Varaždin.

Prema podacima Eurotransplanta, međunarodne organizacije za dodjelu organa čija smo članica, prvi smo u svijetu i što se tiče broja transplantacija bubrega i jetre, a drugi po broju transplantacija srca. Ispred je Slovenija.

Prema podacima Zavoda za transplantaciju, 2018. godine u Hrvatskoj je ukupno presađeno 356 organa, od čega 183 bubrega, 133 jetre, 37 srca i 3 gušterače. 

Podaci pokazuju i da je lani 131 organ hrvatskih darivatelja presađen primateljima u zemljama Eurotransplanta, a 105 organa iz zemalja Eurotransplanta uspješno je presađeno hrvatskim primateljima.

U ovih pola godine, od 1. siječnja do 1.lipnja u Hrvatskoj je transplantiran 51 bubreg, 16 srca, 44 jetre i 1 kombinirana transplantacija jetra+bubreg.

Prema podacima Eurotransplanta, krajem svibnja 2019.  192 pacijenta čekala su na presađivanje bubrega, 35 na presađivanje srca, 115 na presađivanje jetre, 10 na presađivanje gušterače+bubreg, a 2 pacijenta na presađivanje jetre+bubreg.

Iz Zavoda za transplantaciju ističu da se u Hrvatskoj, za razliku od ostalih zemalja Eurotransplanta, čeka puno kraće na presađivanje organa. U 2018. srednje vrijeme čekanja na presađivanje jetre iznosilo je svega 21 dan, na presađivanje srca tri mjeseca, a na presađivanje bubrega 2 godine i 3 mjeseca (od početka dijalize).

Kako pojašnjava dr. Žgrablić, hrvatskim zakonom je svaki čovjek kod kojega je nastupila moždana smrt donor organa.

- Svi su automatski potencijalni donori osim ako se za života tome nisu protivili. Postoji i registar nedonora pri Ministarstvu zdarvstva, onih koji ne žele donirati svoje organe. 3000 građana je u tom registru, a razlozi su najčešće vjerske prirode iako se svjetske religije, osim japanskog šintoizma, ne protive tome ili iz straha od trgovanja organima, koji je u Hrvatskoj i u EU posve neopravdan - kaže nam dr. Žgrablić dodajući i da je unatoč željama pokojnika, obitelj na kraju ta koja odlučuje o darivanju organa.

- Iako osoba posjeduje donorsku karticu, obitelj je ta koja može odbiti mogućnost darivanja organa za transplantaciju. Često budu situacije da ljudi nisu znali želju svojih najbližih jer ne govore o tome. Kada je želja pokojnika jasna, problema nema jer obitelji kod nas uglavnom to poštuju - dodaje.