Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Hrvati rado pomažu: Imamo 35 donora na milijun stanovnika

Bolji tek Slovenci: 3000 građana u Hrvatskoj je u registru nedonora. Razlozi su najčešće vjerski iako se religije, osim šintoizma, ne protive tome ili iz straha od trgovanja, koji je posve neopravdan, kaže dr. Žgrablić

German Heart Institute Berlin
Foto: Maurizio Gambarini/DPA/PIXSELL
4 komentara

Osjećam se odlično. Ovo je moj drugi rođendan, zahvaljujem osoblju bolnice i Vladi koja je omogućila avion.

Poručio je za Dnevnik.hr Josip Bešlić (60), koji je u subotu dobio novo srce koje je čekao 70 dana. Po njega je, podsjetimo, ekipa transplantacijskog tima KB-a Dubrava otišla Vladinim avionom u Graz, a već su se za dva i pol sata vratili.

Pilot Ivan Klanac je od Graza do Zagreba stigao za samo 17 minuta, Naime, kad je riječ o transplantaciji srca ili pluća, liječnici imaju vrlo malo vremena od trenutka kad se ovi organi izvade iz preminulog pacijenta.

- Tad počinje trka s vremenom jer se ti organi moraju ugraditi u pacijenta u roku četiri sata od eksplantacije. U takvim slučajevima uskače u pomoć Vlada sa zrakoplovom - pojašnjava dr. Nikola Žgrablić, predsjednik Hrvatske donorske mreže.

Kod drugih organa vremenski rok za presađivanje je dulji. Jetra, dodaje dr. Žgrablić, se mora transplantirati u roku od 10 do 12, a bubrezi od 24 do 48 sati, pa se oni mogu poslati i redovitim avionskim linijama. Inače, 31 godinu od prve transplantacije izvedene na KBC-u Rebro, Hrvatska se posljednjih godina nalazi na svjetskom vrhu po broju donora organa.

- Imamo 35 donora na milijun stanovnika i pri vrhu smo sa Španjolskom - kaže dr. Žgrablić.

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Unazad nekoliko godina, kažu nam iz Zavoda za transplantaciju i biomedicinu pri Ministarstvu zdravstva, KBC Rijeka je vodeća klinička bolnica u Hrvatskoj prema broju darivatelja organa, a od općih bolnica to je OB Varaždin.

Prema podacima Eurotransplanta, međunarodne organizacije za dodjelu organa čija smo članica, prvi smo u svijetu i što se tiče broja transplantacija bubrega i jetre, a drugi po broju transplantacija srca. Ispred je Slovenija.

Prema podacima Zavoda za transplantaciju, 2018. godine u Hrvatskoj je ukupno presađeno 356 organa, od čega 183 bubrega, 133 jetre, 37 srca i 3 gušterače. 

Podaci pokazuju i da je lani 131 organ hrvatskih darivatelja presađen primateljima u zemljama Eurotransplanta, a 105 organa iz zemalja Eurotransplanta uspješno je presađeno hrvatskim primateljima.

U ovih pola godine, od 1. siječnja do 1.lipnja u Hrvatskoj je transplantiran 51 bubreg, 16 srca, 44 jetre i 1 kombinirana transplantacija jetra+bubreg.

Prema podacima Eurotransplanta, krajem svibnja 2019.  192 pacijenta čekala su na presađivanje bubrega, 35 na presađivanje srca, 115 na presađivanje jetre, 10 na presađivanje gušterače+bubreg, a 2 pacijenta na presađivanje jetre+bubreg.

Iz Zavoda za transplantaciju ističu da se u Hrvatskoj, za razliku od ostalih zemalja Eurotransplanta, čeka puno kraće na presađivanje organa. U 2018. srednje vrijeme čekanja na presađivanje jetre iznosilo je svega 21 dan, na presađivanje srca tri mjeseca, a na presađivanje bubrega 2 godine i 3 mjeseca (od početka dijalize).

Kako pojašnjava dr. Žgrablić, hrvatskim zakonom je svaki čovjek kod kojega je nastupila moždana smrt donor organa.

- Svi su automatski potencijalni donori osim ako se za života tome nisu protivili. Postoji i registar nedonora pri Ministarstvu zdarvstva, onih koji ne žele donirati svoje organe. 3000 građana je u tom registru, a razlozi su najčešće vjerske prirode iako se svjetske religije, osim japanskog šintoizma, ne protive tome ili iz straha od trgovanja organima, koji je u Hrvatskoj i u EU posve neopravdan - kaže nam dr. Žgrablić dodajući i da je unatoč željama pokojnika, obitelj na kraju ta koja odlučuje o darivanju organa.

- Iako osoba posjeduje donorsku karticu, obitelj je ta koja može odbiti mogućnost darivanja organa za transplantaciju. Često budu situacije da ljudi nisu znali želju svojih najbližih jer ne govore o tome. Kada je želja pokojnika jasna, problema nema jer obitelji kod nas uglavnom to poštuju - dodaje.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message