'Genocid na teritoriju RH nije počinjen samo u Vukovaru'

Pred Međunarodnim sudom u Haagu u ponedjeljak je počela rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu. 

Izlaganje je počeo hrvatski pravni tim. Vesna Crnić Grotić u uvodnom izlaganju hrvatske strane kazala je da Hrvatska namjerava dokazati da je genocid počinjen i u drugim dijelovima zemlje, a ne samo u Vukovaru. Istaknula je kako je u Hrvatskoj bio proveden pokolj, mučenje te su pronađene masovne grobnice. 

- Hrvatska će pokazati da genocid i genocidne namjere nisu nešto što se može dokazati samo brojevima. Tijekom sljedećih dana dokazat ćemo da se zločini, koji su se dogodili protiv Hrvatske, mogu smatrati genocidom i da je to bila namjera onih koji su pokrenuli sukob. Zločini koji su se dogodili u dijelovima Hrvatske su napravljeni s namjerom i mogu se smatrati genocidnima - rekla je Crnić-Grotić. 

Metelko Zgombić: Razoružanje Hrvatske bilo je planirano

Izlaganje je nastavila pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić koja je Sudu izložila okolnosti i razvoj raspada SFRJ, pojašnjavajući kako je Srbija počela rušiti institucije SFRJ ubrzo nakon smrti Josipa Broza Tita. 

- JNA je razoružala snage teritorijalne obrane u Hrvatskoj koje su bile u sastavu SFRJ. Razoružanje Hrvatske je bilo planirano i bez znanja SFRJ, a naredio ga je naredio Blagoje Adžić, zapovjednik JNA - rekla je. 

Tijekom izlaganja je potvrdila da će za hrvatsku stranu svjedočiti Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije. Mediji u Srbiji njezino su ime objavili prije nekoliko mjeseci te se protiv nje vodila prava medijska hajka. 

Law: Hrvate se željelo demonizirati

Drugu prezentaciju održala je članica hrvatskog tima Helen Law, koja je govorila o rastu srpskog nacionalizma, govoru mržnje prema Hrvatima te djelovanju Slobodana Miloševića. Tijekom izlaganja kojim Hrvatska želi pokazati što je vodilo prema ratnim zločinima i genocidu, prikazan je i isječak iz televizijskog intervjua Vojislava Šešelja u kojemu on tvrdi kako su zapadne granice Srbije na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. 

Istaknula je kako se protiv Hrvatske vodila kampanja u kojoj je jedna od teza bila da Hrvati i Srbi ne mogu živjeti zajedno u miru, te da se Hrvate htjelo demonizirati. 

Profesor međunarodnog prava na sveučilištu Cambridge i dekan Pravnog fakulteta na sveučilištu u Sydneyu James Crawford govorio je o ulozi JNA. 

Crawford: JNA je djelovala za srpske ciljeve

- Proces srbizacije započeo je još sredinom '90 godine kada su institucije JNA započele centralizaciju. Vodstvo JNA stavljeno je pod kontrolu srpskog vodstva. Srbija više nije priznavala legitimitet Predsjedništva SFRJ, što je govorio i sam Milošević. JNA tako nije više štitila interese svih država i pokrajina u SFRJ. U ljeto 1991. JNA je djelovala u ime Jugoslavije, ali je bila sve više pristrana Srbiji - rekao je i zaključio kako bez podrške vojske JNA 'ne bi bilo moguće napraviti takva zvjerstva'.

- JNA je kontrolirala, naoružavala i davala upute svim srpskim snagama koje su počinile zločine na teritoriju Hrvatske. Radila je kao srpska vojska i nastojala je ostvariti ciljeve koje je srpska vlast imala u Hrvatskoj - rekao je Crawford, prethodno objasnivši kako su mnogi u Beogradu tvrdili da je uloga JNA u Hrvatskoj neutralna, a nakon rujna 1991. godine da je obrambena. 

Crawford se referirao na pisano objašnjenje Srbije, prema kojemu Srbija navodno nije nadzirala i upravljala paravojnim jedinicama koje su činile zločine. 

- To nije točno, ti odredi bili su pod kontrolom JNA - rekao je Crawford. 

Sands: Genocid nije samo brojka

Posljednju prezentaciju za ponedjeljak Sudu je iznio Phillippe Sands koji je pojasnio pojam genocid, u smislu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je donio UN. Sands je istaknuo kako  pojam genocida u tom smislu ne znači samo ubojstvo velikog broja ljudi, već da se može primijeniti i u slučaju da je riječ o samo jednoj žrtvi, ukoliko postoji genocidni motiv. 

Šest izlaganja po tri sata

Postupak pred Međunarodnim sudom nastavlja se u utorak kada će izlaganje nastaviti hrvatska strana. 

Hrvatska će moći izlagati šest puta po tri sata. U pet dijelova će moći iznositi svoju argumentaciju, a u zadnjem dijelu 8. ožujka će moći odgovoriti na protutužbu Srbije. Jednako vremena će imati i Srbija koja će zadnju sesiju imati 14. ožujka. 

Rasprava će trajati do 1. travnja, a sve osim iskaza svjedoka će biti javno. Ako sud odbaci tužbu, Hrvatska neće moći pravnim putem tražiti ratnu odštetu. 

Nobilo: Ne treba imati velika očekivanja

Odvjetnik Anto Nobilo smatra da ne treba imati velika očekivanja, piše HRT. Vjeruje kako sud neće prihvatiti ni našu tužbu ni protutužbu Srbije. Objašnjava kako ne ispunjavamo kriterije za genocid koliko god to nama hladno zvučalo.

- Intenzitet i razmjeri napada na civilno stanovništvo nisu tako visoki da bi doveli do sudske ocjene da se u Hrvatskoj desio genocid - kaže. 

Srbija uvjerena da neće izgubiti spor

Srbija je uvjerena da ne može izgubiti spor po tužbi Hrvatske za genocid. Ipak, smatraju da će najveću cijenu platiti međusobni odnosi Zagreba i Beograda. Njihov stručnjak dr. Tibor Varadi podsjetio je za RTS da u povijesti međunarodnog prava nijedna država nije osuđena za genocid.