ANKETA ZADARSKOG SVEUČILIŠTA Više od 60% osmaša nikad nije probalo duhan, a gotovo 80 posto zna da je aktivno i pasivno pušenje štetno za zdravlje...
ISTRAŽIVANJE
Hrvatskim đacima je mobitel važniji od pušenja cigareta...
Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Prema istraživanju Odjela za sociologiju zadarskog sveučilišta pod nazivom “Učestalost korištenja duhana i izloženost rizicima kod učenika osmih razreda u Zadru”, 38 posto učenika osmih razreda je povuklo dim ili dva.
Njih čak 61 posto nije nikad probalo cigarete, a tek 10 posto ukupnog broja učenika zapalilo je cigaretu u mjesec dana. Među njima, broj učestalih pušača i onih koji puše svaki dan još je manji.
Važno im je što čine drugi
- Taj podatak nije zastrašujući i može poslužiti kao pokazatelj promjene kursa u društvu po pitanju pušenja. Preventivni programi su se pokazali učinkovitima. Na zadarskom području postoji više skupina ‘boraca protiv pušenja’, od Lige protiv raka koja je sudjelovala u ovom istraživanju pa do Zavoda za javno zdravstvo i drugih. Ono što puno više zabrinjava je pasivno pušenje, jer prema podacima iz našeg istraživanja, pokazalo se da je u razdoblju od sedam dana čak 57 posto djece bilo izloženo pušenju svojih ukućana. Od toga ih je čak 28 posto udisalo dim ukućana na dnevnoj bazi - rekao nam je dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju, koji je rezultate istraživanja predstavio povodom zadnjeg Svjetskog dana nepušenja u prostorijama Lige za borbu protiv raka u Zadru.
Međunarodni dan nepušenja obilježava se 31. svibnja, a potaknula ga je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine. Prema riječima zadarskog sociologa, veliki je problem, možda čak i jednako zlo kao pasivno pušenje, to što su i ljudi koji su u tim kućanstvima pušili zapravo uzor toj djeci te iz toga proizlazi njihova primarna socijalizacija. Budući da je tu riječ o roditeljima i rođacima djece koja pasivno udišu dim u domu, oni, osim toga, dobivaju inspiraciju za buduće pušenje oponašanjem starijih uzora.
DreamstimeAnketa provedena među 313 učenika završnih razreda osnovnih škola pokazala je da učenici pokazuju veliko razumijevanje štetnosti duhana u aktivnom i pasivnom pušenju te da se među njima više ne smatra da su učenici koji puše na bilo koji način “cool” ili frajeri, kako se to ranijih godina smatralo.
Čak 44 posto klinaca smatra da ih pušenje čini manje privlačnima, a samo 10 posto njih misli da su privlačniji i atraktivniji kao ljudi ako puše, odnosno da su više “cool”.
Znaju sve rizicima
- Današnja su djeca vrlo dobro informirana i gotovo 80 posto njih svjesno je koliko je aktivno i pasivno pušenje štetno, a pušenje je prestalo biti statusni simbol - dodaje Krolo. Najvažniji statusni simbol učenicima je mobitel.
Anketa je također pokazala da nema značajnije razlike oko stava prema cigaretama kad se gleda iz perspektive spolnih razlika jer cigarete podjednako konzumiraju i učenici i učenice. U ispitivanju uloge medija u formiranju mišljenja mladih o duhanu pokazalo se kako se mladi preko tradicionalnih medija, kao što su radio, televizije i novine, više ne susreću s nikotinskim sadržajima.
Eksperiment s vršnjacima
- Problem u reklamiranju duhanskih proizvoda postoji još samo na društvenim mrežama, odnosno Facebooku. Na Facebook postovima i objavljenim fotografijama učenici se povremeno hvale da su pušili i 'šeraju' svoje fotografije s cigaretom u ruci, a na društvenim mrežama takvom je sadržaju bilo izloženo 33,5 posto ispitanika, odnosno oni su tamo vidjeli cigarete. No to je samo standardni dio vršnjačke kulture njihove digitalne generacije te nije razlog za paniku i moraliziranje - kaže sociolog Krešimir Krolo.
24sataPrema ranijim istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, početak pušenja povezan je sa željom mladih da pokazuju “odrasla” ponašanja te da se približe uzorima koji puše. Međutim, najveću ulogu ipak imaju vršnjačke grupe te roditelji i starija braća i sestre. Pušenje cigareta u adolescenciji, prema tim istraživanjima, uglavnom je skupno iskustvo. Rano eksperimentiranje, vršnjački pritisak, nedovoljna društvena potpora i nejasni roditeljski stavovi pogoduju ranom usvajanju pušačkih navika. Što osoba ranije počne pušiti, veći su izgledi za intenzivnije i dulje pušenje u odrasloj dobi.
Sociolog Krolo: Djeca su naučila da je pušenje štetno
Autor istraživanja dr. Krešimir Krolo smatra da rezultati potvrđuju kako je došlo do kulturološkog zaokreta i cigarete učenicima više nisu “cool” kao što su bile prije 20 ili 30 godina. Krolo zaključuje da je edukacija o o štetnosti pušenja zapravo najpotrebnije roditeljima. Dodaje da su djeca očito usvojila gradivo putem programa prevencije, a da su roditelji ti koji moraju učiti.
- Neki roditelji svaki dan puše ispred djece, kao da to nije velika stvar, ali moraju znati da je upravo njihova uloga ključna i da su oni ti koji trebaju paziti - kaže dr. Krešimir Krolo.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
