News

Komentari 18

Imate osiguranje od potresa? Evo što učiniti u slučaju štete

Imate osiguranje od potresa? Evo što učiniti u slučaju štete

'Prilikom isplate štete moramo znati što smo ugovorili. Sitna slova više nisu toliko sitna. Osiguratelj treba obavijestiti osiguranika što je sve pokriveno, a osiguranik treba tražiti objašnjenje, ne samo potpisati policu'

- Nekad previše očekujemo pomoć od države. Nemamo dovoljno razvijenu kulturu sklapanja osiguranja, a ona su najbolja pomoć - rekao je za N1 Hrvoje Pauković iz Hrvatske udruge osiguranja.

POGLEDAJTE VIDEO

Prosječan Hrvat, kaže, potroši oko 48 eura godišnje na osiguranje imovine, dok je u Europi ta brojka 170 eura.

Kako bi se osigurali od potresa, Hrvati su prošle godine potrošili oko 110 milijuna kuna. 

Do kraja 2020. godine isplaćeno je oko 250 milijuna kuna štete zbog zagrebačkog potresa i nešto malo od sisačko-moslavačkog. 

Isplate su se nastavile i ove godine, kaže Pauković, a vjeruje se da će se za zagrebački potres isplatiti oko 450 milijuna kuna do kraja 2021. 

Ugovaranje police i isplata

Dakle, prilikom ugovaranja polica, ljudi trebaju vidjeti koje su im potrebe i financijske mogućnosti zbog plaćanje premije (police). 

Šteta se, objašnjava Pauković može primiti i od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna. Osiguratelji su štetu dužni isplatiti u roku od 14 do 30 dana za složenije stvari.

- Prilikom isplate štete moramo znati što smo ugovorili. Sitna slova više nisu toliko sitna. Osiguratelj treba obavijestiti osiguranika što je sve pokriveno, a osiguranik treba tražiti objašnjenje, ne samo potpisati policu - rekao je. 

U slučaju da osiguratelj ostane bez cijelog stana, a nije vlasnik zgrade, nego suvlasnik, je li osiguravatelj isplaćuje štetu? 

- Naravno. Ako je suvlasnik, odnosno vlasnik jednog stana, ugovorio građevinski dio stana osiguranja od potresa, on je to ugovorio po metru kvadratnom toga svoga stana. Svi suvlasnici bi trebali biti dužni osigurati zajedničke dijelove – dimnjake, hodnike. Ta osoba će, ako ima osiguran svoj stan, moći dobiti sanaciju štete. Međutim, određene stvari nisu pokriveni jer nisu svi suvlasnici osigurali zajedničke dijelove te zgrade - objašnjava. 

Ukoliko se zakon izmijeni, navodi Pauković, suvlasnici bi bili dužni osiguravati zajedničke prostorije. 

- Što je veći udio osiguranja jedne države u BDP-u, manja je uloga države u nadoknadi štete - napominje. 

Kome se obratiti u slučaju štete

- Svi oni koji trebaju prijaviti štetu, neka se obrate svom osiguratelju. To mogu i online popuniti i podnijeti odštetni zahtjev, dokumentirati i poslati fotografije - rekao je Pauković. 

U slučaju prijave štete osiguratelji su dužni brzo i primjereno reagirati. 

Ukoliko se ne slažu ili imaju prijepore s osigurateljima, građani se mogu, kaže Pauković, obratiti Hrvatskom uredu za osiguranje koji će im pomoći kroz izvansudske načine rješavanja sporova. 

- Postoje instruktivni rokovi, međutim oni ne obvezuju ljude. Ljudi mogu prvo osigurati sve svoje stvari i život, a potom u primjerenom roku mogu prijaviti štetu - zaključuje. 

Razmjeri razorenosti: 5683 objekta s crvenom ili žutom naljepnicom

Na području stradalom u potresu ukupno je pregledano 15.450 objekata, od kojih je 5683 dobilo crvene i žute naljepnice koje označavaju privremenu ili trajnu neuporabljivost zbog oštećenja. Najveći broj nalazi se na petrinjskom području, navodi se u podacima Hrvatskog centra za potresno inžinjerstvo. 

Čak 2044 objekta neuporabljiva su zbog oštećenja, a 178 zbog vanjskih utjecaja, piše Večernji list.

Privremeno je neuporabljivo 1680 objekata koji čekaju detaljan pregled kako bi se utvrdila prava razina oštećenja, a 1961 objekt je privremeno neuporabljiv jer zahtijeva hitne intervencije i sanacije. 

Od utorka 29.prosinca 2020. godine, kada je strašan potres pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, pristigle su prijave o 38.223 objekta koje statičari trebaju pregledati, a do sada je, kao što smo već naveli, pregledano malo više od 15 tisuća.

POGLEDAJTE VIDEO: Rupe u selu Mečenčani 

Najčitaniji članci