Ipak manji pad: Vlada za ovu godinu projicira pad BDP-a od osam posto, za iduću rast od pet

Vlada je u četvrtak na sjednici donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, što je manje od ranije projiciranog pada od 9,4 posto. 

- To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize Covida-19 - poručuje premijer Andrej Plenković.

U idućoj godini očekuje se rast BDP-a za pet posto, 2022. za 3,4 posto te 2023. za 3,1 posto.

Prema vladinim projekcijama, prihodi državnog proračuna u 2021. godini iznosit će 147,1 milijardu kuna, 2022. bi trebali iznositi 154,3, te 2023. 156,7 milijardi kuna.  Ministar financija, Zdravko Marić, ističe prihode od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. 

S druge strane, rashodi bi iduće godine trebali iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna. No taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta. Marić napominje da će državni proračun u potpunosti lokalnim jedinicama kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.

Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto, 2022. 2,1 posto, a 2023. godine 1,6 posto.

UŽIVO: SJEDNICA VLADE Plenković: Milanović šalje zbunjujuće poruke, ispada da je problem postupati po zakonu

Što se tiče javnog duga, Vlada za ovu godinu očekuje da će on iznositi oko 86 posto BDP-a, a da će se u iduće tri godine smanjiti po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.

Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.

Plenković je najvažnijom temom za Vladu istaknuo program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti.

- To je ključna zadaća Vlade, države. Imamo neke poluge koje su nam na raspolaganju. Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu i odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting - rekao je dodavši kako je dobar signal zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting agencije Standard & Poor's.

- Provodeći naš plan, vjerujem da ćemo ostvariti ciljeve o povećanju zaposlenosti i o dizanju plaće i uopće dizanju standarda ljudi u Hrvatskoj - rekao je. 

Prilikom izrade smjernica državnog proračuna, dodao je, Vlada je vodila računa i o Gradu Zagrebu i posljedicama potresa. 

Najavio je i reformu lokalne samouprave, fiskalnu decentralizaciju, o kojima je razgovarao s predstavnicima županija, gradova i općina u Gospiću.