Ipak se razgovara: Agrokor, nestali, gospodarska suradnja...

Logika koja je vodila hrvatsku predsjednicu vrlo je jednostavna: probleme, kojih ima puno, ne možemo riješiti drugačije nego tako da o njima razgovaramo. U skladu s tim uvjerenjem pozvala je lidera zemlje s kojom imamo najviše problema i najdulju “povijest bolesti”, Aleksandra Vučića, u posjet Zagrebu...

Ovaj je posjet i podršku i osporavanje doživio s neočekivanih strana. Potpredsjednik Sabora, drugi čovjek HDZ-a, jastreb Milijan Brkić - u čijim je istupima sve više gandijevštine - blagoslovio je susret, nježno se izražavajući o Vučićevoj četničkoj prošlosti, dok mu je tu istu prošlost energično zamjerio Bojan Glavašević iz SDP-a. I Vlada je, moglo se naslutiti, tiho podijeljena oko Vučićeva posjeta. Drugi ešalon stranačkih uglednika “brundao” je oko posjeta, ali nije bilo presudnog otpora. Posebnu poteškoću čini okolnost prema kojoj položaj Aleksandra Vučića nije isti kao Kolindin: on je najmoćniji čovjek Srbije i faktični vođa izvršne vlasti, dok je ona kao predsjednica uglavnom lišena ingerencija u sektoru izvršne vlasti. Ipak, simbolički značaj tog razgovora neće biti zanemariv, naročito ako Vučić donese neko iznenađenje - instaliranje hrvatskog predstavnika u srpski parlament, povratak nove šihte umjetnina ili - što je najmanje realno - otkrivanje sudbine barem dijela nestalih.

Predsjednica je u ponedjeljak primila predstavnike braniteljskih i stradalničkih Udruga iz Domovinskog rata, te je s njima razgovarala i o dolasku Vučića. Predstavnici udruga obitelji nestalih smatraju kako pitanje nestalih osoba mora biti ključ razgovora  Kolinde i srbijanskog predsjednika.

Gusta diplomatska aktivnost u regiji zadnjih tjedana sugerira i zaključak kako nagla provala kooperativnosti na svim stranama - u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, pa i Istanbulu - ima i blagoslov, ako ne i poticaj, u Washingtonu, kojemu novi sukobi na Balkanu - bili oni i verbalni - nikako ne pogoduju. U krajnjoj liniji, uskoro bi se i Makedonija - koja je već bila u ruskom zagrljaju preko VMRO-a - mogla naći u NATO-u, a onda daljnje integracije tek slijede.

- U odnosima sa susjednim zemljama ponajviše je otvorenih pitanja, graničnih i drugih povezanih upravo s raspadom i sukcesijom, ali i onih koja izviru iz povijesti. Osobito su tim pitanjima još opterećeni naši odnosi sa Srbijom. Pokažimo kako nam je jedno stoljeće bilo dovoljno za shvatiti pouke te u sebi naći snagu okrenuti stranicu novih i boljih odnosa. Uvjerena sam da moj hrvatski narod i svi hrvatski državljani to žele. Put koji tome vodi jest put razgovora, dogovora i konkretne suradnje u rješavanju problema - rekla je Grabar-Kitarović i bila u pravu. Ovo nije potez koji diže rejting, ali ipak ima konture državništva koje tako očajno nedostaje našim političarima.