Iskustva: Bez rada nema uspjeha na državnoj maturi

Iza svega ovoga, naravno, stoji dosta rada. U mojem slučaju se prilično isplatilo. Nadam se da će to biti poticaj i budućim generacijama, rekao je Ivan Skeledžija (18), pri preuzimanju nagrade “Marin Soljačić”.

Ivan iz XV. gimnazije u Zagrebu ostvario je najbolji rezultat na ispitima iz matematike, fizike i hrvatskog jezika na državnoj maturi. Iz ta tri predmeta ostvario je 100-postotni rezultat pa je dobio i zasluženu nagradu u iznosu od 33.500 kuna. Kontinuirani rad je uz ljubav prema nekom području, smatraju najbolji hrvatski maturanti, najzaslužniji za uspjeh. A upravo matematika, koja Ivanu, ide kao od šale, maturantima zadaje najviše glavobolje. 

Lani je od 36.232 maturanta, 241 gimnazijalaca palo na obveznim predmetima, a njih osam na čak dva.

Prema postotku, najviše učenika palo je etiku, informatiku, sociologiju i psihologiju, dok je najveći udio odličnih ocjena bio iz više razine francuskog i njemačkog, te osnovne razine latinskog i više razine talijanskog. Iznenađuje pomalo i podatak da je na psihologiji i sociologiji najčešća ocjena bila nedovoljan, a na informatici, fizici, geografiji, matematici B, i likovnom bila dovoljan.

Prema tradicionalnim testiranjima znanja na probnoj maturi u osam hrvatskih gradova (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Pula, Zadar, Šibenik, Dubrovnik), najbolje rezultate maturanti su ostvarili u poznavanju engleskog jezika.

Matematika im je i ove godine predstavljala najveći izazov pa su iz tog predmeta ostvarili najlošije rezultate, slične onima prošlogodišnje generacije. Više od 4000 maturanata izašlo je na probne ispite, a svoje znanje na višoj A i nižoj B razini uz matematiku i engleski testirali su i iz hrvatskog jezika.

Najbolje rezultate iz matematike ove su godine postigli zagrebački srednjoškolci čija je riješenost ispita 40 posto. Najlošiji su se u matematici pokazali učenici iz Dubrovnika koji su postigli rezultat od 31 posto. Većina Dubrovčana odabrala je matematiku polagati na nižoj B razini. Velike su razlike u postocima rješivosti i među samim predmetima. Naime, najbolji su rezultati postignuti iz engleskog jezika gdje je prosječna riješenost između 68 i 73 posto.

Hrvatski jezik učenici su u svim gradovima rješili gotovo podjednako pa se može zaključiti da su razlike među učenicima u ovom predmetu izuzetno male. 

Maturanti, pazite na rokove!

Kako je objavljeno na stranicama samih fakulteta, prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu zakazan je za 7. srpnja 2016., dok će se na Pravnom fakultetu u Zagrebu pisati 30. lipnja. Od 28. lipnja do 2. srpnja održavat će se prijemni ispiti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dodatna provjera znanja, vještina i sposobnosti će se održati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 28. lipnja 2016. godine.