Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Isplati li se završiti ekonomiju i što se cijeni na tržištu rada?

S obzirom na to da je naš obrazovni sustav često neusklađen s potrebama tržišta rada, često čujemo da se na burzi nalazi previše ekonomista, pravnika i novinara. Istražili smo kako se u cijeloj toj priči snašao jedan ekonomist

Foto: Ivo Tisljar

Krešimir Vukić je pravi primjer toga da nije dovoljno samo završiti fakultet, nego je potrebno biti i stručan i poduzetan. Nakon što je završio Gimnaziju Tituša Brezovačkog, 2006. je upisao preddiplomski stručni studij Računovodstvo i financije.

- Računovodstveno - financijska struka mi je bila prvi izbor i zato sam se odlučio upisati na RRiF Visoku školu. Kako je moja vizija budućnosti bila da ću se baviti tim poslom, upisao sam školu koja je imala konkretan plan kako stvoriti stručnjaka u navedenom području - kaže Krešimir. 

Nakon što je završio dio školovanja na RRIF-u, upisao je i specijalistički diplomski stručni studij Korporativne financije. Već za vrijeme studija bačen je u žrvanj jer je morao odraditi obaveznu praksu u računovodstvu jedne firme. Na taj način je stekao vještine s kojima je imao veće prednosti na tržištu rada od onih koji su za vrijeme školovanja 'pokupili' samo znanje. 

Zbog stručnosti je bio u prednosti pred ostalima

Krešimir tvrdi kako će kvalitetna osoba koja ulaže u svoje znanje i stručnost uvijek biti prepoznata na tržištu rada. Dodaje kako ga je njegovo visoko obrazovanje zbog kvalitetnog programa i odličnih profesora formiralo za tržište. Čim je završio studij, zaposlio se u jednoj od vodećih konzultantskih firmi u odjelu računovodstva

- U trenutku kada sam bio spreman za tržište rada, shvatio sam koliko sam u prednosti pred ostalima. Upravo je 'stručnost' bila ta koja je uvelike doprinijela mom prvom zapošljavanju. Poslodavci su prepoznali moje znanje tijekom procesa zapošljavanja te ni u jednom trenutku nisam brinuo o pronalasku posla - kaže Krešimir.

Umjesto priča o odlasku mladih u inozemstvo, koji onda često nemaju priliku birati poslove i ostvariti se u svojoj struci, lijepo je za promjenu čuti da se uz rad i trud u Hrvatskoj također može uspjeti. Krešimir je bio dovoljno samopouzdan i siguran u uspjeh pa je odlučio pokrenuti vlastiti posao.

- Nakon 6. godina iskustva u računovodstveno-financijskim poslovima, tijekom kojih sam stekao potpunu samostalnost, došao sam do toga da sam odlučio krenuti u poduzetničke vode. I nisam pogriješio, jer koliko god je današnja situacija na tržištu konfuzna, financijski stručnjaci su i dalje traženi - kaže Krešimir. 

Ovaj posao nije za svakoga

Posla ima jako puno pa njegov radni dan nema fiksno vrijeme završetka. S poslom najčešće započinje oko pola 9, a zadatke raspoređuje prema hitnosti. Ovaj posao nije za svakoga, što nam potvrđuje i Krešimir, koji se svakodnevno mora nositi sa stresom.

Foto: Ivo Tisljar

- Računovodstveni posao je poznat po velikoj količini stresa, budući da uz zakonske rokove koje moramo poštivati postoje i dnevni zadaci koje treba riješiti. Svaki je klijent specifičan po svojim potrebama i zna se dogoditi da u nekoliko minuta zaprimim više zadataka koje treba izvršiti odmah. Stoga je dobra organizacija ključ za izbjegavanje stresnih situacija, pogotovo zbog koncentracije prilikom igre s velikim brojevima - kaže Krešimir.

Ipak, količinu posla nastoji prilagoditi trenutnim mogućnostima jer smatra da je kvaliteta posla odrađenog za klijente ipak najvažnija. Za sada najviše surađuje s mikro i malim poduzećima, koja su do njega uglavnom došla preporukama poznanika i postojećih klijenata, a posluje i sa start-up poduzećima kojima nastoji olakšati prve korake u poslovanju.

- U današnjoj situaciji kada smo svjesni toga da mladi odlaze iz Hrvatske, a da uopće nisu dobili priliku za svoje prvo zaposlenje, najveći je izazov uopće krenuti u poduzetništvo. Kvalitetnih računovodstvenih stručnjaka je malo, a puno ih se tako deklarira. U moru njih, ipak ima mjesta za najbolje. Pitanje je vodite li se time da se uspoređujete s lošijima od sebe ili s boljima - poručio je mladima Krešimir. 

Količina posla nije uvijek mjerilo uspjeha

Trenutni planovi su mu stvoriti bazu određenog broja klijenata kojima će moći garantirati stručnost i kvalitetu. Krešimir o budućnosti kaže: Nije mi plan stvarati priču bez kvalitetnih temelja i nekontrolirano povećavati obujam posla. Moj rad će biti cijenjen onoliko koliko ću ulagati u sebe i čvrsto stajati iza onoga što radim.

- Nakon završetka RRIF Visoke škole, stjecanja zvanja „Ovlaštenog računovođa“ u Udruzi Hrvatski računovođa, plan mi je u bliskoj budućnosti polagati ispit za „Ovlaštenog poreznog savjetnika“. Pripreme za navedeni ispit održava RRIF, a ispit Ministarstvo financija - rekao je Krešimir. 

Tema: Native sadržaj

Možda vas zanima i ovo:
Message