Ivan Vrdoljak: Predsjednica bi trebala raditi s Vladom

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak komentirao je u nedjelju za Dnevnik Nove TV trenutno poziciju HNS-a u Vladi, činjenicu da je trenutno potencijalno jači saveznik HDZ-u stranka Milana Bandića te političke poteze zagrebačkog gradonačelnika koji je trenutno u Rusiji gdje se susreo s predsjednikom Putinom.

Gradonačelnik je dobio odlikovanje od Putina, prije nekoliko dana ugostio je Arkanova prijatelja - kako gledate na tu Bandićevu svestranost?

Ovaj susret s Palmom nije mudar potez. Pored svega izrečenog, čovjek je i homofob. On je vrlo jasno izjavio da gay populacija nema ljudska prava nego bolest, a mislim da mi u Hrvatskoj imamo dovoljno homofoba koje još nismo uspjeli marginalizirati pa ih ne bismo trebali uvoziti iz susjedstva, iz Srbije, nego shvatiti da takve poruke ne bi trebalo slati. 

Po broju zastupnika najvažniji je HDZ-ov partner - on 11 vi 4 - brine li vas rast broja Bandićevih zastupnika?

Nemam ni najmanji osjećaj ugroze. Ono što me veseli u zadnjih nekoliko tjedana je pohvala Europske komisije za rezultat realizacije ambiciozne reforme obrazovanje, ocjene HNS-ovih ministara, jednog i drugog, su među najboljima u Hrvatskoj i od strane medija i javnosti.

Bojite li se da bi moglo doći do preslagivanja u Vladi?

Preslagivanje neće biti jer za to nema razloga. Nisam o tome razgovarao s premijerom Plenkovićem jer ima puno drugih prioriteta koje treba napraviti u ovoj zemlji. 

Htjeli ste suradnju sa IDS-om - zašto ste mislili da bi Amsterdamska koalicija htjeti ista s vama? Pa tamo je GLAS - vaši bivši kolege?

Prvo treba reći da je Hrvatska u 2018. godini trebala doći u fazu kada na europske izbore dolazimo s europskim vrijednostima. Europa je pred ovim izborima na jednoj velikoj prekretnici. Jasnu poruku treba reći,  ''dosta je!“, svim populistima i ekstremistima i sačuvati europske vrijednosti, a europske vrijednosti su tolerancija, zajedništvo, razgovor i suradnja. Meni nije teško prvi krenuti u taj proces i pružiti ruku svim liberalima i manjincima, bile to one nacionalne, spolne manjine, bilo koje, da zajedno nastupimo i zajedno branimo Europu od ekstremista i populista i ja sam uvjeren da ćemo u tome uspjeti na ovim izborima.

Spremni ste sjesti sa gospođom Mrak Taritaš i Pusić za isti stol i razgovarati o tome?

Znate kada razgovaramo s ALDE-om kao europskom liberalnom strankom oni se pitaju zašto se ne ujedinimo na izborima. Mi kao najveća, najodgovornija i najorganiziranija liberalna stranka ćemo pružiti ruku, a oni će donijeti svoje odluke, a mi ćemo isporučiti jedan mandat u EU parlament kako je bilo i dosad. Sačuvat ćemo Europu od ekstremista i populista, a poslati u Hrvatsku poruku da dnevno politički val koji nas opsjeda, nadiđemo. 

Bilo je dosta žestoko između vas i vaših bivših kolega, mislite da bi oni prešli preko svega i ponovno koalirali s vama?

Ja pružam ruku svim ljudima, pa i njima, koji se žele boriti za slobodnu i tolerantnu Europu, jer se trebamo obraniti od onih koji vuku Europu u ratove, podjele, žice, a to sigurno nisu vrijednosti koje Europa zaslužuje.

Zašto niste bili na promociji knjige Martine Dalić?

Taj dan sam bio u Osijeku, ali u krajnjoj liniji, ja uopće nisam bio protagonist tog vremena. Nemam pojma o tim detaljima i sastancima. Protagonisti se trebaju tamo naći i odgovoriti na sva pitanja koja zanimaju novinare i hrvatsku javnost. Bilo bi prirodnije da se tamo našao Božo Petrov jer on ima odgovore na pitanja koja ja nemam.

Kad ste bili ministar Hrvatska je bila 40 na doing business ljestvici. Sad ste koalicijski partner u vladi koja je Hrvatsku srušila za 18 mjesta - kako se osjećate?

Ovo sigurno nije dobro. Ne smijemo zažmiriti i trebamo se jako pozabaviti tim rezultatom, pogledati istini u oči. Pozvao sam nekoliko puta koalicijske partnere da prate reformski tempo HNS-a. Da dođemo do 40. mjesta za vrijeme mog mandata u ministarstvu gospodarstva smo se jako potrudili i sigurno imamo nekog iskustva i znanja. Sigurno ću razgovarati s kolegom Horvatom da malo pomognemo ako treba. I treba još reći da sve zemlje koje su u prvih deset ili dvadeset, brinu o tome kako ići naprijed. Ako to bude fokus hrvatske politike, ne bojim se da ćemo brzo ići naprijed. To je bio fokus mog rada u gospodarstvu.

Zašto je dokapitalizacija Petrokemije provedena tako netransparentno? 

Prva faza restrukturiranja Petrokemije i privatizacije obavljena je 2014. godine za vrijeme mog mandata. Tada smo dokapitalizirali, 700 ljudi je napustilo Petrokemiju s otpremninama i socijalnim mirom, da tako kažem. A onda je sve nažalost stalo. Imali smo još dva ministra Mosta i dvije vlade koje nisu mogle donositi ključne odluke i nakon kašnjenja od tri do četiri godine smo došli u drugu fazu, koja je bila planirana već 2014. Privatni partneri dokapitaliziraju drugu fazu Petrokemije i na taj način zadržavaju samu opstojnost i industrije i tvornice. 

Zbog čega ugovor nije javan? Jel znate da ga neki već zovu ortačkim ugovorom?

Postoje korporativna pravila koja nalažu da u nekim trenucima ne treba sve biti javno. Postoji i povjerenstvo za informiranje koji ako odluči da je interes javnosti ispred korporativnog interesa tada će i taj ugovor biti javan. Mislim da što su stvari javnije, lakše je o njima komunicirati. Ovdje nema niti jedne stvari koju bi trebalo posebno skrivati. 

Jednu stvar da riješimo - imate li vi veze s PPD-om?

Nemam. Nisam suvlasnik i nemam nikakve interese u PPD-u, tisuću puta sam rekao. 

2015. godine su izdana najveća jamstva za Uljanik (10 bodova) - osjećate li se krivim? 

Malo ćemo se vratiti u povijest. U svom mandatu sam restrukturirao tri brodogradilišta, a nije bio niti jedan prosvjed i niti jedna plaća nije kasnila. Ako su za 2015. godine izdana jamstva valjda je netko trebao sljedećih godina brinuti o tome troše li se ta sredstva transparentno na gradnju brodova ili ne. U trenucima kada se izdaju jamstva, cilj je izgraditi brodove. 2016. i 2017. dolazi do toga da, zbog dvije politički nesposobne vlade, ne znam što se dogodilo sa sredstvima koja su izdana u dobroj namjeri da se dovrše brodovi.

Zašto ste onda sad crvena krpa?

To je politički jal Hrvatske. Ako smo tada bili 40., a sada smo 58. onda je teško izgovoriti da je netko možda bio bolji u nekom poslu. Ovo nije poruka ministru Horvatu već cijeloj Hrvatskoj. Ja ako pružim ruku i želim raditi za bolju Hrvatsku koja treba ići naprijed, ja ne mislim da sam manje vrijedan. Niti sam manje vrijedan jer sam u svom mandatu restrukturirao brodogradilište, a nisam imao niti jedan prosvjed niti smo kasnili s plaćama. Mislim da rezultati trebaju biti fokus bilo kojeg rada, ministra, političara, saborskog zastupnika, a ne da se samo jalovo govori.

Treba li predsjednica javno reći koji su razlozi da ne želi otići u Marakeš?

Apsolutno. Potpuno mi je nerazumljivo kako si Predsjednica može dozvoliti da se opravdava pred Bujancem koji je deklarirani ekstremist i homofob. Druga stvar, ja nisam čovjek koji želi da je Hrvatska okružena žicom. Imamo žicu s Mađarskom, sa Slovenijom i sad bi je mi trebali podići. Sjetite se kako bi izgledalo da smo za vrijeme Domovinskog rata dobili žicu na austrijskoj, njemačkoj, slovenskoj ili mađarskoj granici. Da su se naše izbjeglice sudarale sa žicom bježeći od ratnog sukoba u Hrvatskoj. Tada smo svi zahvaljivali na pomoći u Domovinskom ratu, a danas smo vrlo brzo spremni podići žicu i reći da ne želimo pomoći ljudima koji bježe od ratnog sukoba. 

Poruka predsjednici?

Ne bi se trebala konzultirati s ljudima s kojima se ne bi trebala konzultirati već bi trebala raditi s Vladom jer s njom sukreira vanjsku politiku.