Bliži se rok za predaju lista: HDZ otkrio plan i imena na izbornim listama. Ima nekih iznenađenja

Milanović o Plenkoviću: 'Taj čovjek je grozan, bešćutan. HDZ je naslijedio uređenu državu...'

Predsjednik Republike Zoran Milanović za RTL komentirao je ostaje li kandidat za premijera, što građanima nudi u svom programu i što planira napraviti nakon izbora.

VIŠE PROČITAJTE OVDJE
 

Domovinski pokret predao kandidature DIP-u

Pupovac: Ne ispostavljajte moralne račune predstavnicima srpske manjine

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je u četvrtak da ni on ni predstavnici srpske nacionalne manjine nisu "adresa za ispostavljanje moralnih računa" kada je riječ o odlukama poput Imenovanja Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika.

"Nisam siguran da sam ja adresa za zadnje izricanje i ispostavljanje moralnog računa u ovoj zemlji. Premda sam spreman primiti štošta, vodite računa o činjenici da ne govorim samo u svoje ime, vodite računa o činjenici da ne ispostavljate zadnje moralne račune nekome tko predstavlja zajednicu kao što je srpska u Hrvatskoj. Jer ili ne znate koje iskustvo nosim ili vam je svejedno", izjavio je Pupovac na konferenciji za medije.

Pupovac je time odgovorio na pitanje zašto su saborski zastupnici SDSS-a glasali za imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, dok u stranačkom programu za nadolazeće parlamentarne izbore stranka navodi zalaganje za jačanje i stabilnost demokratskih institucija. 

"Sve dok USKOK i DORH budu služili kao poligon za političke obračune, a ne za zaštitu u skladu s Ustavom i zakonom, ove stvari će se događati bez obzira tko glasao, ja ili netko drugi", kazao je zastupnik SDSS-a. "Sada sam rekao samo manji dio, kad dođe vrijeme reći ću više", dodao je. 

Teške odluke donosit ćemo teško

Iako je Turudić negirao pred saborskim zastupnicima i javnošću bliske kontakte s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac i osuđenikom za izvlačenje novca iz Dinama Zdravkom Mamićem, Pupovac je odgovorio da je i "on čovjek kojega su mnogi gledali u oči i lagali".

"A isto sam glasao za njih. To je neko iskustvo. Da li to znači da se trebam ponašati u skladu s takvim iskustvom? Ne trebam", rekao je 

Kada je riječ o procesu formiranje vlade nakon izbora, Pupovac je napomenuo da ne bi bilo prvi put da zastupnici nacionalnih manjina sudjeluju u takvom procesu. Ako mandatar nove vlade postane trenutni predsjednik države Zoran Milanović, predsjednik SDSS-a odgovara da će u slučaju da stranka mora donositi za nju teške odluke, onda će ih teško i donositi. 

"Sasvim je sigurno da se politika ne gradi omalovažavanjem, negiranjem ili vrijeđanjem političkih protivnika. Sasvim je sigurno da to ne doprinosi političkim odnosima, tko god da to čini, tko god da na tome gradi svoju politiku, a ime ih više. Mi politiku tako ne prakticiramo niti smo se za takvu politiku opredijelili. Kad smo mogli, surađivali smo sa svima onima koji su bili spremni za drugačiju politiku. Toliko vam mogu reći sada", poručio je.

Što se tiče izbornog programa, SDSS će se i u narednom mandatu zalagati za razvoj krajeva u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo, s obzorom da od 33 najslabije razvijene jedinice lokalne samouprave, hrvatski Srbi čine većinu u njih 17.

Hrvatska treba Srbe

"Tražit ćemo nastavak ključnih infrastrukturnih projekata koji više ne ubrajaju samo struju, vodu i asfalt, nego i internet, telekomunikacije i socijalnu infrastrukturu. Kada govorimo o socijalnoj infrastrukturi, mislim na domove za starije, vrtiće i druge obrazovne ustanove", izjavila je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.

Zastupnica Dragan Jeckov istaknula je da će SDSS inzistirati na dosljednom provođenju ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ravnomjernu zastupljenost u svim granama vlasti, u medijima, javnim službama i javnim poduzećima.

"Svjedočili smo više puta napadima na garantirana mjesta za nacionalne manjine. No, ta garantirana mjesta su jedini instrument u koji su se mogli pouzdati pripadnici manjina, naročito srpske manjine", kazala je Jeckov.

"Hrvatska treba Srbe", bit će SDSS-ov izborni slogan. "Hrvatska treba Srbe da bi njezini mještani imali susjede, da bi oni koji idu u kazalište mogli pogledati dobru kazališnu predstavu i da bi arene i koncertne dvorane bile pune", rekao je Pupovac.

Predsjednik stranke demantirao navode dogradonačelnice Gline Branke Bakšić Mitić prema kojima članovi SDSS-a na Baniji uvjetuju starijim ljudima da glasaju za njih kako bi im nastavili im pružati socijalnu uslugu prijevoza liječniku ili na druga potrebna mjesta.

"Ta je pomoć besplatna u svakom smislu. Onaj koji tvrdi da to radimo ne govori istinu, a bojim se i da laže. I to ne prvi ni zadnji put", rekao je Pupovac.

Most očekuje mandat u dijaspori, najavljuje snažnije zauzimanje za Hrvate

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja izrazio je u četvrtak u Mostaru očekivanje da će ova stranka na skorim hrvatskim parlamentarnim izborima u 11. Izbornoj jedinici dobiti jednoga zastupnika u Hrvatskom saboru i najavio kako će se još snažnije zauzimati za jednakopravnost Hrvata te prestanak njihova preglasavanja.

 Na listi Mosta za hrvatske državljane izvan Hrvatske bit će članovi partnerske Hrvatske republikanske stranke iz BiH, a nositelj je vijećnik u Gradskom vijeću Mostara Slavko Zovko.

Grmoja, koji je kandidat Mosta za premijera, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru kako će hrvatskim državljanima izvan Hrvatske biti otežano glasovati jer se izbori održavaju radnim danima, 16. i 17. travnja.

“Bio bih posve siguran da je Zovko novi zastupnik u Hrvatskom saboru da je situacija s glasanjem identična kao u Hrvatskoj. Uvjeren sam da ovi ljudi uživaju simpatije ovdašnjih birača”, rekao je Grmoja.

Po njegovim riječima dosadašnje vlade nisu učinile dovoljno kako bi Hrvati u BiH bili jednakopravni te je najavio da će napraviti potpuni zaokret ukoliko budu u vlasti.

“Želimo da BiH bude funkcionalna. Ali ako Hrvati u BiH nisu jednakopravni, mene BiH kao takva ne zanima. Oni su ovdje konstitutivni narod”, istaknuo je.

Upitan hoće li, ako bude izabran za premijera, raditi na zatopljavanju odnosa Bošnjaka s Hrvatima, čiji je odnos ključan za stabilnost BiH, Grmoja je odgovorio da to ovisi o tome hoće li se prestati s preglasavanjem tamošnjih Hrvata.

“Radit ću na zatopljavanju odnosa ako se ta klima prema Hrvatima bude mijenjala i prestane s preglasavanjem. Ako to ne bude tako, onda Hrvatskoj ne preostaje ništa drugo nego ih zatezati”, dodao je. Podsjetio je kako je njegova stranka u Hrvatskome saboru pokrenula inicijativu da se Željka Komšića u Hrvatskoj proglasi 'personom non grata'.

U četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka biran je Željko Komšić, na što je upozorio i čelnik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž. On je tehničke izmjene Izbornoga zakona BiH, koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, ocijenio nedovoljnim za Hrvate.

“Dok se nama mogu birati predstavnici u Domu naroda i član Predsjedništva BiH o integritetu izbornog procesa se ne može govoriti”, istaknuo je Raguž.

Habijan: Treba osigurati svim radnicima izlazak na izbore, a onima koji rade povećanu plaću

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je u četvrtak ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

Upitan uoči sjednice vlade smiju li radnici raditi na izborni dan, Habijan je odgovorio kako zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Isto tako, dodao je, zakon propisuje da radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Na pitanje kako HDZ misli osigurati radnike za 125 tisuća novih radnih mjesta koje prema danas predstavljenom programu kani otvoriti u iduće četiri godine u slučaju pobjede na izborima, odgovorio je kako potreba za dodatnom radnom snagom govori o rastu i stanju gospodarstva, kao i da je Hrvatska 2023. godine nakon dugo vremena ostvarila pozitivan migracijski saldo pri čemu je bilo više useljenih nego iseljenih.

Kada je riječ o sudjelovanju Hrvatske u projektu drugog bloka Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, odgovorio je kako je bitno da se ide u njezinu modernizaciju te da je Hrvatska zainteresirana i za gradnju drugoga bloka.