Izlazak zemlje iz 'smeća' nosi i građanima nešto niže kamate

Jedna od tri najveće svjetske agencije, Standard&Poor's je u petak navečer nakon više od šest godina vratila kreditni rejting hrvatske na investicijsku razinu. Zemlja je tako izašla iz takozvanog smeća, što znači da je sposobna vraćati svoje dugove, zaduženost države je pala, a financije su stabilne.

Sasvim je očekivano da i druge velike svjetske kuće, Fitch i Moody's podignu rejting Hrvatske jer zbog gospodarskog oporavka, prihodi zemlje rastu, dug se smanjuje, a Vlada iako troši više, ima u balansu prihode i rashode. Zbog boljih prihoda, Vlada je u tri kruga išla na porezno rasterećenje, ali su primjerice zato samo jamstva za Uljanik pojela zasad više od tri milijarde kuna.

Bolji kreditni rejting države u pravilu znači da se ta država sve jeftinije može zadužiti jer kamate padaju. U zadnje tri godine, kamate državi već padaju jer je svjetsko tržište prepuno novca, a i prije dizanja rejtinga, tržište je i prije rejting agencija prepoznalo pozitivne signale. Prema neslužbenim procjenama, samo lani je država uštedjela čak milijardu kuna na kamatama. A trošak kamata je u zadnje tri godine pao s 12 na devet milijardi kuna.  Što manje odlazi na kamate, to više ostaje u proračunu, pa je samo na Vladi da donese političku odluku hoće li zato rasteretiti gospodarstvo i građane ili sve potrošiti pred izbore kako bi zadovoljila razne biračke skupine.

GRMOJA O REJTINGU 'Ljudi odlaze, nema investicija i Plenki se ne bi trebao hvaliti'

No, kako padaju kamate za zemlju, pitanje je može li kreditni rejting utjecati i na pad kamata građanima. Godinama slušamo od banaka da Hrvati plaćaju više kamate od primjerice Austrije, Njemačke, Skandinavije jer kao država imamo sistemski rizik koji se, među, ostalim odražavao i na rejtingu.

- U zadnje tri godine smo premiju rizika zemlje koja se očituje i na kamatama koje plaćamo smanjili za dva postotna boda. Time su ostvarene znatne uštede u proračunu, ali to nije samo pitanje proračuna i to bi trebali osjetiti i građani i poduzetnici. Moja želja je i uvjeren sam da ćemo uspjeti još spustiti tu premiju rizika – rekao je za 24sata ministar financija Zdravko Marić.

On kaže da je tržište već i prije rejtinga spustilo kamate državi, a konkurencija i u bankama je učinila svoje, pa zdravi poduzetnici, ali i građani osjete da je novac dostupniji i jeftiniji. Marić je već ranije rekao da je dizanje rejtinga dobar put, ali da treba nastaviti s reformama. No, s dizanjem rejtinga, kaže da se Hrvatskoj otvara put da u nju investiraju i primjerice dalekoistočno fondovi i time se pruža mogućnost jeftinijeg zaduženja.

- Oni imaju svojim statutima propisano da ne smiju ulagati u zemlje s rejtingom ispod investicijskog. Sada Hrvatska dolazi na njihovu kartu – kaže Marić.

REKAO I DA ŽALAC MORA OTIĆI Maras: Sve što se događa će gurnuti Hrvatsku opet u smeće

Prema podacima Hrvatske udruge banaka iz druge polovice siječnja, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u tri godine je pala s 5,7 na 3,5 posto. Gotovinski krediti su nešto skuplji, ali i kod njih je kamata već bila pala sa 6,5 na prosječnih 5,6 posto. Naravno, kamata zavisi od svake banke posebno, a ovo je generalna, prosječna slika.

Glavni makroekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić za 24sata kaže da oni očekuju daljnji blagi pad kamatnih stopa. Ali i on upozorava da će se održavanje i buduće kretanje rejtinga ovisiti upravo o reformama koje ćemo poduzeti kako bi izbjegli ekonomsko usporavanje koje je već vidljivo u Europi.  

- Ulagači obično ne čekaju da mu rejting agencije potvrde kako se stanje u proračunu popravilo i da se vanjski dug smanjio pa već i sada uživamo  plodove takvog boljeg rejtinga. Tendencija pada svih kamatnih stopa koju vidimo dijelom dugujemo i očekivanju popravljanja rejtinga koje se sada dogodilo. Ipak, kod povratka investicijskog rejtinga dio povoljnog učinka na trošak zaduživanja je obično odgođen jer investicijski rejting proširuje krug potencijalnih ulagača u državni dug pa bi se zbog povratka investicijskog rejtinga kamatne stope za državu, ali i za građane i gospodarstvo, mogle vrlo blago dodatno smanjiti – kaže Šošić.

No odmah zatim dodaje: Bitno je istaknuti kako rejting agencija S&P naglašava da će se za buduće kretanje rejtinga ključnom pokazati otpornost hrvatskog gospodarstva na usporavanje koje već vidimo u Europi i u tom je smislu važno ojačati napor na provedbi reformi i jačanju potencijala rasta.

Direktor Hrvatske udruge banka Zdenko Adrović za 24sata objašnjava kako je trećina kredita u Hrvatskoj danas s fiksnom kamatnom stopom, te oni ne mogu očekivati promjene. Druga trećina je vezana za indikator EURIBOR i oni ovise o kretanju kamata i novca u Europi koji su zasad niski. Tek u zadnjoj trećini kredita veže se za nacionalnu referentnu stopu, a u njoj je više elemenata, među ostalim i koliko banke plaćaju za zaduženje u inozemstvu i kolike su kamae na štednju.

GOSPODARSTVO NAM JE STABILNO Prvi put nakon 2012. Hrvatski rejting na investicijskoj razini

- Banke su otplatile 3,5 milijardi euro inozemnog duga, tako da u ovom trenutku na kamate u Hrvatskoj i ne utječe kreditni rejting zemlje. Može se još očekivati blagi pad kamatnih stopa za dio kredita, ali to je manje vezano za kreditni rejting - kaže Adrović.
I on kaže da cijena koju za svoj dug plaća država pokazuje da su investitori već uračunali bolji rejting zemlje.

- Ne očekujem zato ništa revolucionarno u promjeni cijene hrvatskog duga. Podizanje rejtinga pokazuje da smo u nešto financijski uređenijoj zemlji gdje imamo povoljniji odnos duga i urednije državne financije. No još treba popraviti one tradicionalne boljke na koju se žale investitori, poput zaštite vjerovnika, česte promjene propisa, visoke porezne i parafiskalne namete, moramo osigurati bolju pravnu sigurnost. Bez toga neće biti jačih ni privatnih ni stranih investicija, a bez njih nema jačeg gospodarskog rasta - zaključuje Adrović.