Nijedna struktura nijedne europske zemlje nije slična Hrvatskoj. Europska komisija ne propisuje neke određene mjere koje mi postavljamo "kao svetu kravu", rekao je poduzetnik Ivan Miloloža
Predstavljen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega Hrvatska od EU-a očekuje nepovratnih 6,3 milijarde eura. Više od polovine tog iznosa trebalo bi biti usmjereno u gospodarstvo, a ostatak je namijenjen zdravstvu, obrazovanju, znanosti i istraživanju, energetskoj obnovi zgrada, tržištu rada i socijalnoj zaštiti, reformi javne uprave i pravosuđa. Da bi se dobio taj novac, Europska komisija zahtijeva provođenje nužnih reformi.
O tome su u Otvorenom govorili Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, Ivan Miloloža, poduzetnik, tvrtka Munja.
Savić je na početku rekao da su se kriteriji za određivanje postotaka određivali prema zahtjevima i smjernicama EU-a.
- Prioriteti su određeni na temelju programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, temeljem specifičnih preporuka EK za RH za potrebama za reformama, uvažene su mjere koje se moraju ispunjavati tijekom boravka u mehanizmu koji je preteča ulaska u europodručje te na Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Predložene investicije moraju odgovarati specifičnim reformskim zahtjevima. Suština je predlagati investicije koje podupiru nastavak ili provedbu reformi kako bi gospodarstvo i društvom bilo otpornije na buduće krize, rekao je. Mehanizam je u cjelini namijenjen gospodarstvu, za javne investicije, a privatne investicije mogu se poduprijeti provedbom javih investicija i financijskim instrumentima. Gotovo sva sredstva u nekom trenutku završe u privatnom sektoru - rekao je Savić.
Balen je kazao da su danas o planu raspravljali na Vijeću članova, koje čine predstavnici najjačih hrvatskih formi i gospodarskih grana 30 granskih udruga. Na takav se dokument, kaže, ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.
- U proces nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao se Vlada odabirom partnera s kojima s konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Novac u privatnom sektoru može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u zadnjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90% ponuda dolazi od stranih firmi. Za obnovu vrelovoda u Zagrebu trebao se skupiti konzorcij od 18 firmi kako bi zadovoljio uvjete projekta od 470 milijuna kuna. Sve naznake koje imamo govore o tome da će ti novci završiti u velikim infrastrukturnim projektima, a za razvoj poduzetničke konkurentnosti neće biti dovoljno novca - rekao je Balen.
Savić je odgovorio da u Uredbi piše da je namijenjena za provedbu investicija koje potiču reforme, a što se tiče uključenosti institucija u kojima su zaposleni, bilo je prezentacija, bio je i sastanak s Gospodarsko-socijalnim vijećem.
- Što se tiče javnih investicija i pojedinih segmenata, Plan oporavka mora odgovarati i reformama koje definira Europska komisija, moramo imati investicije u pojedinim segmentima jer je to dio reformskih aktivnosti. Sažetak nacrta je prilično informativan i sadržajno dovoljno bogat kako bi se komunikacija nastavila. Imamo dovoljno vremena - rekao je Savić.
Balen je naglasio kako su konzultacije zapravo bile jednosmjerne, odnosno da su bili izviješteni, a ne konzultirani.
Hajdaš-Dončić je najveću zamjerku uputio redaktoru teksta.
- Sklepan je zbrda-zdola. Bit će bazirana na graditeljstvu, a sve velike infrastrukturne projekte rade tvrtke koje nisu u Hrvatskoj. Naše tvrtke mogu biti tek 3. ili 4. ruka u projekta vodoopskrbe, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, za što je predviđeno 6,5 milijardi kuna u projektu - rekao je Hajdaš-Dončić te nazvao ekonomskom glupošću nazvao je to što je na nekoliko mjesta u dokumentu kao investicija navedeno je npr. unapređenje sustava procjena učinka na gospodarstvo, analiza poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te razvoj web aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini.
Pohvalio je dva segmenta koji imaju donekle mjerljive ciljeve - energetski i promet i ponovio da je zabrinjavajuće zdravstvo, javna uprava.
- Da ste pažljivo pročitali, ne biste tako razmišljali. Ovo je dokument koji se polira, dogovara s Europskom komisijom. Sve do jedne investicije morat će biti dobro obrazložena, usuglašena i povezana s reformama - odgovorio mu je Savić.
Miloloža smatra da se o tome trebalo razgovarati u Saboru, a ne u ovoj emisiji.
- Nijedna struktura nijedne europske zemlje nije slična Hrvatskoj. Europska komisija ne propisuje neke određene mjere koje mi postavljamo "kao svetu kravu". Teza o 53% o gospodarstvu je točna. U raspodjeli mi u svim strukturama gospodarstva imamo probleme i ne možemo se nositi s drugim zemljama. Pričamo o reformama, a nitko živ ne zna koje su to reforme. Kada kažemo energetski sektor, ne znamo što je to. Na zagrebački energetski sektor otpada 30% potrošnje svih segmenata energenata, a u Zagrebu ima i rasipanje energetskog sektora, gotovo 35% vode, svako malo iskoči sustav energetike - rekao je Miloloža.
Zaključio je da je ovo ipak dobro napravljen plan, ali ga je trebalo drugačije prezentirati. Smatra da se gotovo 50 mlrd. kuna daje se puno kvalitetnije adresirati.