Predstavljen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega Hrvatska od EU-a očekuje nepovratnih 6,3 milijarde eura. Više od polovine tog iznosa trebalo bi biti usmjereno u gospodarstvo, a ostatak je namijenjen zdravstvu, obrazovanju, znanosti i istraživanju, energetskoj obnovi zgrada, tržištu rada i socijalnoj zaštiti, reformi javne uprave i pravosuđa. Da bi se dobio taj novac, Europska komisija zahtijeva provođenje nužnih reformi.
O tome su u Otvorenom govorili Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, Ivan Miloloža, poduzetnik, tvrtka Munja.
Savić je na početku rekao da su se kriteriji za određivanje postotaka određivali prema zahtjevima i smjernicama EU-a.
- Prioriteti su određeni na temelju programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, temeljem specifičnih preporuka EK za RH za potrebama za reformama, uvažene su mjere koje se moraju ispunjavati tijekom boravka u mehanizmu koji je preteča ulaska u europodručje te na Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Predložene investicije moraju odgovarati specifičnim reformskim zahtjevima. Suština je predlagati investicije koje podupiru nastavak ili provedbu reformi kako bi gospodarstvo i društvom bilo otpornije na buduće krize, rekao je. Mehanizam je u cjelini namijenjen gospodarstvu, za javne investicije, a privatne investicije mogu se poduprijeti provedbom javih investicija i financijskim instrumentima. Gotovo sva sredstva u nekom trenutku završe u privatnom sektoru - rekao je Savić.
Balen je kazao da su danas o planu raspravljali na Vijeću članova, koje čine predstavnici najjačih hrvatskih formi i gospodarskih grana 30 granskih udruga. Na takav se dokument, kaže, ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.
- U proces nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao se Vlada odabirom partnera s kojima s konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Novac u privatnom sektoru može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u zadnjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90% ponuda dolazi od stranih firmi. Za obnovu vrelovoda u Zagrebu trebao se skupiti konzorcij od 18 firmi kako bi zadovoljio uvjete projekta od 470 milijuna kuna. Sve naznake koje imamo govore o tome da će ti novci završiti u velikim infrastrukturnim projektima, a za razvoj poduzetničke konkurentnosti neće biti dovoljno novca - rekao je Balen.
Savić je odgovorio da u Uredbi piše da je namijenjena za provedbu investicija koje potiču reforme, a što se tiče uključenosti institucija u kojima su zaposleni, bilo je prezentacija, bio je i sastanak s Gospodarsko-socijalnim vijećem.
- Što se tiče javnih investicija i pojedinih segmenata, Plan oporavka mora odgovarati i reformama koje definira Europska komisija, moramo imati investicije u pojedinim segmentima jer je to dio reformskih aktivnosti. Sažetak nacrta je prilično informativan i sadržajno dovoljno bogat kako bi se komunikacija nastavila. Imamo dovoljno vremena - rekao je Savić.
Balen je naglasio kako su konzultacije zapravo bile jednosmjerne, odnosno da su bili izviješteni, a ne konzultirani.
Hajdaš-Dončić je najveću zamjerku uputio redaktoru teksta.
- Sklepan je zbrda-zdola. Bit će bazirana na graditeljstvu, a sve velike infrastrukturne projekte rade tvrtke koje nisu u Hrvatskoj. Naše tvrtke mogu biti tek 3. ili 4. ruka u projekta vodoopskrbe, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, za što je predviđeno 6,5 milijardi kuna u projektu - rekao je Hajdaš-Dončić te nazvao ekonomskom glupošću nazvao je to što je na nekoliko mjesta u dokumentu kao investicija navedeno je npr. unapređenje sustava procjena učinka na gospodarstvo, analiza poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te razvoj web aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini.
Pohvalio je dva segmenta koji imaju donekle mjerljive ciljeve - energetski i promet i ponovio da je zabrinjavajuće zdravstvo, javna uprava.
- Da ste pažljivo pročitali, ne biste tako razmišljali. Ovo je dokument koji se polira, dogovara s Europskom komisijom. Sve do jedne investicije morat će biti dobro obrazložena, usuglašena i povezana s reformama - odgovorio mu je Savić.
Miloloža smatra da se o tome trebalo razgovarati u Saboru, a ne u ovoj emisiji.
- Nijedna struktura nijedne europske zemlje nije slična Hrvatskoj. Europska komisija ne propisuje neke određene mjere koje mi postavljamo "kao svetu kravu". Teza o 53% o gospodarstvu je točna. U raspodjeli mi u svim strukturama gospodarstva imamo probleme i ne možemo se nositi s drugim zemljama. Pričamo o reformama, a nitko živ ne zna koje su to reforme. Kada kažemo energetski sektor, ne znamo što je to. Na zagrebački energetski sektor otpada 30% potrošnje svih segmenata energenata, a u Zagrebu ima i rasipanje energetskog sektora, gotovo 35% vode, svako malo iskoči sustav energetike - rekao je Miloloža.
Zaključio je da je ovo ipak dobro napravljen plan, ali ga je trebalo drugačije prezentirati. Smatra da se gotovo 50 mlrd. kuna daje se puno kvalitetnije adresirati.
