News

Komentari 47

Jedino usporedba s drugim zemljama ima smisla. Evo kako stojimo s kreditnim rejtingom

Jedino usporedba s drugim zemljama ima smisla. Evo kako stojimo s kreditnim rejtingom

Pravi dobitnici na listi kreditnog rejtinga su bivši socijalistički tigrovi, Estonija i Češka, koje su uz bok s jednom Belgijom, a bolji od Irske, što je fantastičan rezultat.

Autor je voditelj Business Analytics i prodekan za znanost na ZŠEM-u.

Po Fitch kreditnom rejtingu smo se poboljšali, ali u ekonomiji samo relativne promjene naspram drugih imaju smisla. Naime, nama danas nije konkurencija u ekonomiji Hrvatska iz prošle godine, već Rumunjska, Bugarska, Mađarska i druge bivše socijalističke zemlje. Zato su pravi šampioni u kreditnom rejtingu  Estonija i Češka, zemlje koje su kreditno uz bok jednoj Belgiji I Francuskoj.  Po Agenciji Fitch mi smo po kreditnom rejtingu nešto bolji od Grčke, Cipra, Italije  I Rumunjske, a imamo isti rejting s Bugarskom, Mađarskom i Portugalom. Ali, po kreditnoj agenciji Standard & Poor's bolji smo samo od Grčke, a onda dijelimo predzadnje mjesto s Ciprom i Rumunjskom. Po agenciji Moody’s kreditno smo jači samo od Grčke i Cipra.

S razlogom se pohvalio naš premijer s porastom kreditnog rejtinga, najvećim u povijesti. Ali, dva su problema koja se nameću. Prvi je problem da nam kreditna povijest traje samo nekih 30 godina što uključuje i ratno vrijeme, a drugi je problem da u ekonomiji ima smisla gledati samo kako stojiš relativno naspram drugih zemalja. Naime, ako ti raste kreditni rejting, ali raste i drugima, opet si relativno prema drugima jednako pozicioniran, dakle jednako dobar/loš kao i prije.  A gledati kakav je rejting drugima je bitno jer to određuje i kakva ti je konkurentnost, pa onda i rezultati tvoje ekonomije. A dobro je znano da smo po konkurentnosti zadnji u EU po kriterijima Svjetskog ekonomskog foruma, a po standardu mjerenom u BDP-u po glavi stanovnika po paritetu kupovne moći smo predzadnji, samo ispred Bugarske.  

Dakle, dobro je kad se tvojoj zemlji poboljša kreditni rejting, ali ne znači da se nije poboljšao i drugima. Samo, kad se baci pogled na prvi stupac tablice i liste zemalja prema kreditnom rejtingu agencije Fitch (vidi niže), stječe se dojam kako Fitch ne mjeri svim zemljama kreditni rejting u isto vrijeme, već u određenom razdoblju izabere samo neke od zemalja. Prošli tjedan izabrali su Hrvatsku i Dansku. Po tome mi sad možemo jedino uspoređivati  naš sadašnji kreditni rejting s prijašnjim rejtinzima drugih zemalja.

Dubrovnik: Dodijeljene turističke nagrade za 2021. godinu

Dakle, trenutno imamo kreditni rejting agencije Fitch baš kao Bugarska, Mađarska i Portugal. Portugal je inače stara demokracija, ali po ranije navedenom standardu (zadnji stupac)  siromašnija od nekih bivših socijalističkih zemalja: Češke, Slovenije, Estonije i Litve. Od Portugala smo vjerojatno bolji samo zato što je Portugal uspio nagomilati daleko veći dug (četvrti stupac) od nas (oko 60% veći dug) pa ne čudi da ih investicijski bankari svrstavaju u takozvane PIGS zemlje, zajedno s Italijom, Grčkom i Španjolskom (četvrti stupac). Iz istog razloga prezaduženosti mi smo, eto, po Fitch kreditnom rejtingu vjerojatno bolji od čak jedne Italije i, jasno. Grčke. Primjer Portugala, Grčke, ali i Italije je za svakog pametnog dobra pouka. Nazadovanje tih  zemalja koje su već dugo u EU objašnjava koliko su u krivu naši političari kad kažu da smo mi u zaostatku za drugim bivšim socijalističkim državama jer eto, zadnji smo ušli, pa primamo pomoć EU-a puno kraće. Primjer Grčke, ali i Portugala,  pa čak i Italije, zorno pokazuje kako ti je džaba  primati dugo pomoć ako je ne znaš iskoristiti, baš kao što ni PIGS zemlje to očito nisu znale najbolje iskoristiti.

Pravi dobitnici na listi kreditnog rejtinga su bivši socijalistički tigrovi, Estonija i Češka, koje su uz bok s jednom Belgijom, a bolji od Irske, što je fantastičan rezultat. I Slovenija i Slovačka su u kreditnom rejtingu bolje od Španjolske, pa jasno i od Italije i Grčke. Dug je zao drug, stara je naša poslovica, posebno kad ga neracionalno trošiš, recimo kad preplaćuješ software. A na nama je, u nadolazećim godinama, da potrošimo nemalih 24-24 milijardi EU novca.

 A da nije baš jednostavna usporedba ako se kreditni rejting ne daje za sve zemlje istovremeno, vidi se ako se zemlje uspoređuju prema drugom kreditnom rejtingu, Standard & Poor. Po njemu mi smo, jasno, ispred zemlje za koju je i sklepana  poslovica “dužan ko Grčka”, ali smo onda u skupini zemalja s Ciprom i Rumunjskom. A prema Standard & Poor kreditnom rejtingu bolji od nas su Mađarska, Bugarska, Portugal i Italija. Mali bugarski javni dug od samo 19%, 28 milijardi eura koje je EU njima namijenila  i bolja pozicija u konkurentnosti (24. mjesto naspram našeg 27.) stvarno su nam razlog za zabrinutost jer oni po ovim pokazateljima imaju veliku šansu da nas u skoro vrijeme preteknu.
 Veliki uspjeh Estonije nije došao sam od sebe, jer ta zemlja je radila velike reforme i privlačila investicije koje su i dolazile kao posljedica velikih reformi. Ukratko, mi jesmo napredovali, ali, na našu žalost, drugi ne stoje na mjestu i zato ostajemo na začelju gdje, na žalost, i zaslužujemo biti. Jer pravih i snažnih reformi jednostavno nema. Posebno nema reformi u upravi koje bi sprječavale da birokracija može maltretirati poduzetništvo.  To je posao za Vladu, a ona to ne radi, baš kao ni sve prethodne prije nje. I na kraju nije bitno jesi li napredovao naspram sebe, već jesi li naspram drugih jer sam sebi ne možeš biti konkurent. Samo ti drugi mogu biti konkurenti i to bi svi naši političari trebali više naučiti.

                

U prvom stupcu su kreditni renking i rang zemlje među 27 zemalja EU-a prema kreditnom rejtingu Fitch. U drugom stupcu su kreditni renking  i rang zemlje  prema kreditnom rejtingu S&P. U trećem stupcu je rang zemlje prema konkurentnosti mjerenom prema Global Competitiveness Indexu. Četvrti stupac je postotak javnog duga u BDP-u za 2021 (početak godine). Dan je i poredak zemalja od najbolje Estonije do najlošije Grčke. U međuvremenu su ovi omjeri poskočili kao posljedica pandemije. Peti stupac je BDP po glavi stanovnika za 2021. mjeren u paritetu kupovne moći prema MMF-u.

Najčitaniji članci