News

Komentari 74

Kako će Kremlj ovo objasniti? Institut za rat: Gubitak 'Moskve' prisiljava Ruse na drugu taktiku

Kako će Kremlj ovo objasniti? Institut za rat: Gubitak 'Moskve' prisiljava Ruse na drugu taktiku

Jedan od najmoćnijih ruskih ratnih brodova u Crnom moru sa silnim naoružanjem potonuo je u četvrtak. Ukrajinci tvrde da su ga oni pogodili, Rusi kažu da je kriva eksplozija streljiva. Što će to značiti za invaziju?

Rakete Neptun koje štite Crno more prouzročile su veliku štetu na ruskoj krstarici Moskvi. Prouzročili smo požar na tom ruskom brodu, rekao je guverner ukrajinske Odeske oblasti, na jugu, Maksim Marčenko.

Nakon tog požara ponos ruske crnomorske flote je potonuo. Potvrdilo je to i rusko ministarstvo obrane, ali sa svojom verzijom događaja.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič potvrdio je na YouTubeu ukrajinske udare na brod, ali nije otkrio njegov položaj.

- Brzo gori. Sad. Uz ovako uzburkano more ne zna se kad će pomoć moći stići do njih - rekao je istaknuvši da je na brodu 510 članova posade.

Ruske državne agencije, pozivajući se na ministarstvo obrane, prvo su priopćile da je krstarica teže oštećena u eksploziji streljiva koju je prouzročio požar. U četvrtak navečer stigla je nova informacija: brod je potonuo zbog "slučajnog požara i eksplozije streljiva".

Institut za proučavanje rata piše kako je Moskva potonula nakon vjerojatnog ukrajinskog protubrodskog raketnog udara dan ranije. Prve ukrajinske tvrdnje kako su potopili brod još u srijedu vjerojatno su bile lažne, ali rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je da je Moskva potonula u oluji dok su je teglili na Krim nakon evakuacije posade.

Institut, organizacija za istraživanje politike usmjerena na nacionalnu sigurnost SAD-a, ne može neovisno potvrditi da je ukrajinski udar potopio Moskvu iako, pišu, ukrajinske snage vjerojatno imaju sposobnost za to.

Gubitak Moskve, kako god do njega došlo, velika je propagandna pobjeda Ukrajine. To je brod koji je sudjelovao u zloglasnom incidentu na Zmijskom otoku u prvim danima invazije i koji Ukrajincima znači da mogu uzvratiti udarac ruskoj mornarici.

S druge strane, Kremlj će se boriti da drugačije argumentira gubitak jednoga od najvažnijih plovila u crnomorskoj floti. Priča o slučajnom požaru i eksploziji streljiva u najmanju će ruku, tvrde iz instituta, naštetiti ruskom moralu i neće to moći sakriti od javnosti.

Kako god Moskva potonula, to ukazuje na moguće ruske nedostatke, ili lošu protuzračnu obranu ili nevjerojatno opuštene sigurnosne procedure i kontrolu štete kad požar streljiva može izazvati potonuće broda.

Gubitak Moskve smanjit će sposobnost Rusije za izvođenje napada krstarećim raketama, ali malo je vjerojatno da će zadati odlučujući udarac ruskim operacijama u cjelini, pišu u Institutu za povijest rata.

Moguća demonstrirana sposobnost ciljanja ratnih brodova u Crnom moru može promijeniti ruske radne obrasce, prisiljavajući ih da razmjeste dodatna sredstva za zračnu i točku obrane u Crnom moru ili povuku plovila iz blizine obale.

Moskva je vjerojatno izvodila precizne napade krstarećim raketama Kalibr na ciljeve u ukrajinskom zaleđu uključujući logističke centre i aerodrome. Ti su napadi bili učinkoviti, ali ograničenog broja u usporedbi sa zračnim napadima i krstarećim raketama ispaljenim s kopna tijekom invazije.

Posada je u cijelosti evakuirana i vodi se istraga kojom će se utvrditi uzrok požara, tvrdi rusko ministarstvo. Ruske agencije nisu navele mjesto izgreda.

Mjesec dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, ukrajinska ratna mornarica je objavila da je uništila brod za prijevoz ruskih snaga usidren u Berdjansku, blizu Mariupolja, na Azovskome moru. U napadu na Zmijski otok u Crnome moru, blizu rumunjske granice, zarobljeno je 19 pripadnika ukrajinske ratne mornarice, koji su poslije razmijenjeni za ruske zarobljenike.

Inače, krstarica Moskva bila je jedan od najmoćnijih ruskih ratnih brodova u Crnome moru. Imala je 16 fiksnih lansera za protubrodske rakete P-1000 dometa 300 milja, vertikalne cijevi za 64 protuzračne rakete S-300 dometa 56 milja, lansere za 40 projektila Osa za zračnu samoobranu, plus topove od 130 milimetara, topove za samoobranu, torpedne cijevi i prateći borbeni helikopter.

Rusi su je koristili i u napadu na Gruziju 2008. Tad su je Gruzijci pogodili krstarećim projektilom, ali nije potonula. Ključnu ulogu je imala i u ruskoj invaziji na Krim 2014., kad je iz zaljeva Donuzlav gađala ukrajinske ratne brodove. U Siriji 2015. rasporedili su je uz tamošnju obalu kako bi štitila ruske trupe od zračnih i morskih napada.

Krstarica Moskva je u sastav sovjetske mornarice stupila 1982. godine, kao prva u klasi tri ista broda, s navoza u danas ukrajinskom, a tad sovjetskome Mikolajivu. Prvo ime bilo joj je Slava. Uz Moskvu kao admiralski brod, ruska Crnomorska flota stacionirana na Krimu ima još 10 fregata i 10-ak topovnjača, šest dizel-električnih podmornica i 10 ili 11 amfibijsko-desantnih brodova.

>> Stanje u Ukrajini iz minute u minutu pratite ovdje. <<

Najčitaniji članci