'Kako potrošnja struje bude rasla, sve će više smisla imati ugrađivati solarne elektrane'

Pomoću nje se grijemo, hladimo, putujemo, komuniciramo, radimo, kuhamo, informiramo se, zabavljamo se... Svi će se složiti s tim da struja naš život čini ugodnim, sigurnim i praktičnim, ali i sve skupljim. Trenutno se najviše električne energije dobiva iz fosilnih goriva, za koja su našem planetu trebale stotine milijuna godina da ih proizvede, i ona nisu neograničena te su sukladno tome podložna rastu cijena.

I dok stručnjaci nisu suglasni oko toga hoće li i kada nestati fosilnih goriva, zato što postoji još dosta rezervi koje trenutno nije ekonomično crpiti ili još nije dovoljno razvijena tehnologija za crpljenje, oko jednoga se svi slažu - alternativni izvori energije su isplativiji i za čovjekov novčanik i za planet. 

Cijena ove investicije pada?

U Hrvatskoj je tako posljednjih nekoliko godina postala iznimno popularna investicija u solarne elektrane. Najveća potražnja zabilježena je u Zagrebu i Dalmaciji, što je logično s obzirom na broj stanovnika te njihove financijske mogućnosti, ali zanimljivo je da se po potražnji značajno ističe i Koprivničko-križevačka županija.

Zahtjevi za ugradnjom solara su u porastu, a cijena ovog ulaganja, na radost svih potrošača i poslodavaca, pada, rekao nam je Niko Bašić, PV B2C Operations Team Leader iz tvrtke E.ON Energija. 

- Prošle godine došlo je i do ukidanja PDV-a na ugradnju kućne solarne elektrane, što kupcima značajno smanjuje iznos početne investicije - kaže naš sugovornik.

Dimenzioniranje i ugradnja

Cijena kućne solarne elektrane može se razlikovati s obzirom na potrebnu snagu elektrane, koja se određuje na temelju potrošnje energije u kućanstvu, te tehnologiju koja se ugrađuje. Taj se proces naziva dimenzioniranje.

- Elektranu dimenzioniramo tako da predviđena proizvodnja elektrane bude malo manja od potrošnje struje na godišnjoj razini jer takav način dimenzioniranja ostavlja korisnika u kategoriji samoopskrbe, u kojoj je proračun troškova za električnu energiju mnogo isplativiji te se lakše ostvaruje ušteda u odnosu na drugu kategoriju (kupac s vlastitom proizvodnjom, koja se odnosi na poduzetničke strujne priključke). Putem dimenzioniranja dolazimo do broja panela koje je potrebno ugraditi da bi se proizvela određena snaga, a u obzir pri određivanju cijene treba uzeti i površinu krova te strujni priključak - objašnjava Niko Bašić.

Da bi se elektrana mogla pustiti u pogon, potrebno je još nekoliko ključnih predradnji, E.ON Energija za svoje kupce preuzima pripremu Glavnog elektrotehničkog projekta, provjerava mogućnost priključenja kod HEP ODS-a, montira kućnu solarnu elektranu, šalje HEP ODS-u zahtjev za trajni pogon i aktivira elektranu.

Kad se solari počinju isplaćivati?

Trajanje procesa ugradnje i puštanja u trajni pogon može se oduljiti ovisno o vremenu odobravanja pojedinih zahtjeva. Važan čimbenik su i zakoni kojima se onemogućavaju građevinski radovi u Dalmaciji i Istri tijekom turističke sezone. Ipak, kad se taj dio riješi, znajte da vaša štednja počinje.

- Očekivano vrijeme povrata investicije je oko osam do deset godina prema trenutnim cijenama električne energije. Garancija koju proizvođači daju na solarne panele iznosi 25 godina, a jamči da proizvodni kapacitet panela neće u 25 godina pasti ispod 85% garantirane snage. Vrijeme povrata investicije ovisi najviše o broju sunčanih sati na određenom području, pa je ono kraće, primjerice, u Dalmaciji nego u Zagrebu - kaže Bašić. 

A ako želite unaprijed provjeriti koliko bi vam se ovo ulaganje isplatilo, ovdje možete besplatno izračunati svoj solarni potencijal.

Velik potencijal za razvoj kućnih solara

Ako se na stranu stave financijske prepreke, najčešće poteškoće pri ovoj investiciji predstavljaju krovovi obiteljskih kuća, koji često zbog nedovoljne površine ili krovnog pokrova ne dopuštaju postavljanje dodatnog opterećenja.

Također, prepreke postoje u regulatornom dijelu. Primjerice, stanovnici koji žive u stanu te žele na svoju zgradu i svoj dio krova ugraditi solarnu elektranu moraju imati suglasnost svih stanara te zgrade, što uvelike komplicira proces.

Iako prema mišljenju mnogih stručnjaka u Hrvatskoj postoji velik potencijal za razvoj kućnih solarnih elektrana, on je još slabo iskorišten. Da bi se to promijenilo, potrebno je olakšati i pojednostaviti potencijalnim kupcima cijeli proces, od potpisa ugovora do puštanja elektrane u trajni pogon, te promijeniti način subvencioniranja.

- Za razvoj solarne energije u Hrvatskoj mnogo bi poticajnije bilo kad bi se većem broju kućanstava na raspolaganje dao jednak iznos te time linearno rasporedila subvencijska sredstva. Dodatno, trenutno se netiranje (prebijanje) proizvedene i potrošene električne energije radi na mjesečnoj bazi. Drugim riječima, ako je korisnik jedan dan više energije proizveo, a drugi dan više potrošio, na kraju mjeseca to se sve netira i naplaćuje po odgovarajućoj cijeni ovisno o tome da li je korisnik više energije proizveo ili potrošio. Ako je korisnik više proizveo, nego potrošio račun ima negativan iznos. Mnogo bi povoljnije bilo kad bi se to činilo na godišnjoj razini. Prema trenutnome modelu, kupci višak proizvedene električne energije koju stvaraju u ljetnim mjesecima prodaju po nižoj cijeni nego što je kupuju u zimskim mjesecima. Godišnji obračun omogućio bi im da se na kraju godine fakturira eventualna razlika - ističe Bašić.

Potrošnja električne energije u kućanstvima - što hrvatskim što svjetskim, raste i jer se uvode nove tehnologije, poput električnih automobila i slično. Zato će se neminovno ubrzati implementacija solarnih elektrana, koje će štititi građane od rasta cijena struje, ali i pomoći u ostvarenju ekoloških ciljeva - predviđa za kraj Niko Bašić.