Obavijesti

News

Komentari 40

Kako su ugostitelji počeli huškati protiv stranih radnika, "umotanih" i "drugih kultura"

Kako su ugostitelji počeli huškati protiv stranih radnika, "umotanih" i "drugih kultura"

"Svima nama nije ugodno vidjeti strance na ulici. Teško je o tome govoriti u javnosti, ali hajdemo se suočiti s tim činjenicama, da nije ugodno vidjeti ni ljude koju su zamotani, drugih kultura", poručuje šef Ceha ugostitelja

VIDEO

Bio je to ozbiljan skup, Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika o temi nedostatka radne snage, koji je svojom nazočnošću uveličao i ministar gospodarstva Davor Filipović.

I na takvom skupu čule su se šokantne poruke.

Prvo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil poručio kako je "želja svakog ugostitelja da mu gostu pristupi hrvatski čovjek jer on najbolje zna kakvi su običaji, način života i povijest turizma u Hrvatskoj".

A onda je predsjednik Ceha ugostitelja Franz Letica otpustio kočnice: "Svima nama nije ugodno vidjeti strance na ulici, to je činjenica. Teško je o tome govoriti u javnosti, ali hajdemo se suočiti s tim činjenicama, da nije ugodno vidjeti ni ljude koju su zamotani, drugih kultura. Nije".

Širenje histerije

Nitko, prema izvještaju Hine, nije reagirao na takve izjave, ni ministar Filipović, ni krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP). Pa se tako relevantan skup o nedostatku radne snage u Hrvatskoj pretvorio u platformu za širenje ksenofobije i histerije s primjesama rasizma.

U vrijeme kad "hrvatski čovjek" odlazi u potragu za poslom u druge zemlje Europske unije, gdje zarađuje za kruh u mnogim poslovima, pa i u turizmu i ugostiteljstvu, ne razmišljajući o tome hoće li Austrijanac, Nijemac, Talijan, Irac - ali i stanovnik Dubaija ili nekih dalekih destinacija - pristati da ga poslužuje "stranac", domaći ugostitelji huškaju protiv stranaca koji nadomještaju manjak radnika.

Je li doista želja svakog ugostitelja da mu gostu pristupi "hrvatski čovjek", a ne stranac? I je li želja svakog gosta da mu pristupi "hrvatski čovjek", ma kakav god on bio?

"Svima nama"

I kao da to nije bilo dovoljno, Franz Letica govorio je o "strancima na ulici", o "umotanima" i o "drugim kulturama", nastupajući u ime svih kad je poručio kako "svima nama" nije ugodno vidjeti takve ljude na ulici.

Ne samo u kafićima, restoranima, hotelima, kampovima, nego i na ulici.

A to nije ništa drugo nego rasizam.

Odnosi li se to i na strane turiste koji šetaju hrvatskim ulicama i hrane hrvatske ugostitelje?

I tako, skup koji bi govorio o tome kako hrvatski radnici odlaze iz Hrvatske, a naše gospodarstvo spašavaju strani radnici, pretvorio se u huškački pamflet, u poligon za širenje straha i strepnje od "stranaca, od umotanih i od drugih kultura". 

Još gore, jedan ugostitelj osobni stav predstavio je kao opći stav svih građana Hrvatske. 

"Nije ugodno"

Kad Letica kaže da "nije ugodno" vidjeti takve ljude na ulici, na koju vrstu neugode je mislio? Na strepnju za vlastiti posao? Strepnju za konkurentnost plaća? Strepnju da će nam takvi donijeti pogrešnu kavu u kafiću? Strepnju da će nam ti ljudi nešto nažao učiniti?

Napasti nas, zlostavljati, raznijeti se eksplozivom?

U svakom slučaju, ugostitelji - odnosno njihovi predstavnici - postali su nositelji ksenofobije, rasizma i šovinizma. Za razliku od brojnih ugostitelja koji uredno zapošljavaju strance.

Nekad su nam u ugostiteljstvu smetali Srbi, sada su problem postali "umotani". I ne samo u ugostiteljstvu, već i na ulici.

Još važnije, ovaj problem ne nadovezuje se samo na političko huškanje protiv migranata koje se proglašava teroristima i protiv kojih se organiziraju seoske straže. Ovo je otvoreno huškanje protiv legalnih useljenika, radnika s dozvolom, ljudi koji efektivno spašavaju hrvatsku ekonomiju, dok hrvatski građani svoj ekonomski spas traže izvan Hrvatske.

Na tome raste desnica

Svaki stranac tako, po tumačenju ugostitelja, postaje prijetnja, opasnost, smetnja i strepnja. Ne samo onaj koji se provukao ispod žice, već i onaj koji nam nosi kavu.

Na ovome raste politička desnica svuda u Europi, ovo znači zatvaranje društva koje bi trebalo prosperirati na fluktuaciji radne snage, ovo izvlači najmračnije strasti kod ljudi, skreće pažnju na ljude koje se inače ne primjećuje, od njih se radi problem i stavlja im se meta na leđa.

I nitko na skupu gdje su sudjelovali ministar u Vladi i SDP-ov župan, nije na to reagirao i tome se usprotivio. 

A to izaziva zabrinutost uoči predizbornih kampanja koje nas čekaju iduće godine. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Vidi sve članke ovog autora
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 40
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio