“You go out because corona is now. You go out! Fuck you!”, sipala je rasistička liječnica studentici iz Irske, a poslodavac ju je prijavio Liječničkoj komori i prijeti joj oduzimanje licence
#TimeToListen: poznati svjetski modni magazin donosi priče o ljudima koji su povijesno bili marginalizirani te je kreirao posebno digitalno izdanje za početak srpnja
Nije zasad jasno hoće li likovi nakon ovoga biti uklonjeni iz 'Simpsona', najdugovječnije američke serije, ili će ih sinkronizirati netko drugi, a s TV kuće su to okarakterizirali kao 'čišćenje američke pop kulture od rasizma'.
Svjetski gigant pridružio se sve masovnijem bojkotu drušrvenih platforni zbog njihove blage reakcije na govore mržnje i netrpeljivosti. Dionice Facebooka naglo potonule - najavljuju promjene
Američki predsjednik izazvao salvu kritika nakon kojih je povukao spornu snimku. U njoj se čuje parola koju koriste kranje desni bijeli rasisti. Glasnogovornik Bijele kuće rekao je: 'Predsjednik nije čuo tu parolu'
U vrijeme kada je potrebno jedinstvo da bismo se borili protiv rasizma i nejednakosti, mi se u potpunosti ne slažemo sa izjavama Ecclestonea kojima nema mjesta u F1, rekli su iz Formule 1
Jednu večer u kolovozu 2019. išao je kući iz dućana s istom tom maskom i prišla mu je policija zbog dojave o 'sumnjivom muškarcu' na tom području. Vrlo brzo je došlo do sukoba između Elijaha i policije...
Prosvjednici su u ponedjeljak pokušali srušiti spomenik Andrewa Jacksona, sedmog američkog predsjednika, u parku blizu Bijele kuće, ali ih je policija rastjerala prije no što su konopcima uspjeli srušiti kip
Burnley oštro osuđuje postupke odgovornih za avion i uvredljivi transparent koji je u ponedjeljak navečer vijorio iznad stadiona Etihad. Oni više nisu dobrodošli na naš stadion, poručili su iz engleskog kluba
Na internetskoj stranici muzeja navodi se da se Roosevelta smatralo progresivcem koji se zauzimao za zaštitu okoliša, ali i da je imao i rasistička stajališta...
Spomenik je srušen na završetku 155. Dana slobode poznatijem kao "Juneteenth" (što je spoj riječi juni za mjesec lipanj i datuma 19. u engleskom jeziku)
Vijeće za ljudska prava UN-a jednoglasno je u petak usvojilo rezoluciju kojom osuđuje sustavni rasizam i policijsko nasilje, nakon povijesne rasprave i povlačenja dijela teksta u kojem se cilja SAD. Vijeće sa sjedištem u Ženevi, iz kojeg se Washington povukao 2018., usvojilo je konsenzusom rezoluciju koju su iznijele afričke zemlje tijekom hitnog sastanka sazvanog u povodu smrti Georgea Floyda i masovnih prosvjeda protiv rasizma širom svijeta time potaknutih. Afroamerikanca Floyda ubio je bijeli policajac prilikom privođenja 25. svibnja u Minneapolisu. U inicijalnoj verziji, rezolucija je pozivala na uspostavu neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva kako bi se rasvijetlilo „sustavni rasizam” u SAD-u. To se obično čini u slučaju velikih kriza kao što je rat u Siriji. Ali tekst je postupno razvodnjen i više nije usmjeren protiv SAD-a, što su kritizirale nevladine organizacije optužujući Washington da je izvršio pritisak. Poziva samo visoku povjerenicu za ljudska prava Michelle Bachelet da pripremi izvješće o „sustavnom rasizmu, kršenjima međunarodnog prava kada je riječ o ljudskim pravima i lošem postupanju snaga reda s Afrikancima i osobama afričkog podrijetla”.
Donald Trump je, suočen s kritikama da su njegove politike i huškačka retorika raspirile rasne podjele u SAD-u, potpisao uredbu kojoj je cilj poboljšati postupanje policije i poručio da "Amerikanci žele zakon i red"
Dječak je navodno priznao, no samo usmeno i to samo dvojici policajaca, a pismena potvrda priznanja ne postoji. Ne postoji nijedan fizički dokaz koji bi dječaka povezao s ubojstvima
Dostavljač Brandon Brackins rasplakao se nakon rasističkog ispada kojeg je doživio. Dok je vadio paket iz auta, muškarac je projurio kraj njega, skoro ga udario i nazvao crn****
Vijeće za ljudska prava UN-a jednoglasno je odlučilo da će u srijedu održati hitnu raspravu o "sustavnom rasizmu, policijskoj brutalnosti i nasilju nad mirnim prosvjedima" u SAD-u. Afričke države pozvale su u petak Vijeće za ljudska prava UN-a na hitnu raspravu o rasizmu i policijskoj brutalnosti u trenutku kad se SAD-om i svijetom šire nemiri i prosvjedi zbog smrti Georgea Floyda. U pismu u ime 54 afričke države, veleposlanica Burkine Faso u UN-u u Ženevi zatražila je od UN-ova glavnog tijela za ljudska prava "hitnu raspravu" o rasno motiviranim kršenjima ljudskih prava, policijskoj brutalnosti prema ljudima afričkog porijekla i nasilju nad mirnim prosvjednicima koji zahtijevaju da te nepravde prestanu. SAD nije član Vijeća od 47 članica jer je prije dvije godine napustio to tijelo tvrdeći da je vijeće prostrano prema Izraelu. Poziv je uslijedio nakon što je Floydova obitelj, zajedno s obiteljima ostalih žrtava policijskog nasilja i preko 600 nevladinih organizacija ovaj tjedan pozvala vijeće da hitno odgovori na sustavni rasizam i nekažnjavanje policije u SAD-u. Pismo u petak ukazalo je na slučaj Georgea Floyda, 46-godišnjeg crnca, koji je umro u policijskom pritvoru u Minneapolisu 25. svibnja, nakon što je bijeli policajac, koji je od tada optužen za ubojstvo, pritisnuo koljenom njegov vrat gotovo devet minuta. Njegova smrt, koja je zabilježena na video snimku i izazvala je masovne proteste širom Sjedinjenih Država i širom svijeta, "nažalost nije izolirani incident, jer je mnogo prethodnih slučajeva nenaoružanih osoba afričkog porijekla koje su trpjele istu sudbinu zbog neobuzdane policijske brutalnosti". - Nažalost, sudbine mnogih drugih žrtava nisu privukle nikakvu pažnju, jer nisu bile zabilježene na društvenim medijima da bi ih svi vidjeli - napisala je veleposlanica Dieudonne Desire Sougouri u ime afričke grupe na vijeću.
Konfederacijski spomenici se ruše, a Kolumbovi se uništavaju dok se Amerika pokušava nositi s duhovima robovlasničke i rasističke prošlosti koje je probudila smrt Georgea Floyda. - Čini se da smo dosegli ključnu točku u preispitivanju priče tko smo to mi kao Amerikanci - kaže David Farber, profesor povijesti na kanzaškom sveučilištu. - Vidimo da se desetine, ako ne i stotine milijuna Amerikanaca muče s fundamentalnim pitanjem što učiniti s neugodnim i, budimo iskreni, nemoralnim aspektima naše povijesti. Ali istodobno je potaknuto i nacionalno preispitivanje dijelova američke povijesti. Prosvjednici su se u nekoliko gradova okomili na spomenike generalima i političarima s robovlasničkog juga i, na primjer, u Richmondu oborili kip Jeffersona Davisa, predsjednika Konfederacije u vrijeme Američkog građanskog rata. - Simboli Konfederacije, mislim, izazivaju najviše podjela. Ali sve se širi diljem zemlje - nastavlja Farber. - U New Yorku su to spomenici Kolumbu, u Novome Meksiku kip konkvistadora koji je genocidna figura u očima tamošnjih Pueblo Indijanaca - rekao je. - Diljem SAD-a ima srednjih škola nazvanih po Johnu Calhounu - sedmom američkom potpredsjedniku koji je bio veliki zagovornik ropstva, kaže Farber. Farber napominje da se debata o simbolima Konfederacije odvija već godinama i da su borci za građanska prava 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bučno prosvjedovali protiv činjenice da "hodaju ulicama nazvanim po rasistima i zagovornicima nadmoći bijele rase". Steven White, profesor na sveučilištu Syracuse, rekao je da "ljudi sad šire razmišljaju o rasizmu u američkoj povijesti". - Svjedočimo nekoj vrsti šireg obračuna s rasizmom - tvrdi. - Mislim da raste broj bijelih Amerikanaca koji obraćaju više pozornosti na to zašto još uvijek u zemlji postoji rasna nejednakost - rekao je.
Njegovo brutalno ubojstvo 1955. godine, kada je imao samo 14 godina, nije prošlo neprimijećeno - rasplamsalo je pokrete za građanska prava
"Ja sam protiv odlaska u Orlando. Tu mi nešto smrdi... Protiv sam sustavnog rasizma i spreman sam se odreći svega što imam za društvene reforme", citiran je Irving
U pismu u ime 54 afričke države, veleposlanik Burkine Faso u UN-u u Ženevi zatražio je od UN-ova glavnog tijela za ljudska prava "hitnu raspravu" o rasno motiviranim kršenjima ljudskih prava, policijskoj brutalnosti prema ljudima afričkog porijekla i nasilju nad mirnim prosvjednicima koji zahtijevaju da te nepravde prestanu. U pismu upućenom austrijskoj predsjednici Vijeća za ljudska prava Elisabeth Tichy-Fisslberger zatraženo je da se ova rasprava održi sljedeći tjedan, kada se nastavlja 43. zasjedanje vijeća, nakon što je u ožujku prekinuto zbog pandemije covida-19. Poziv je uslijedio nakon što je Floydova obitelj, zajedno s obiteljima ostalih žrtava policijskog nasilja i preko 600 nevladinih organizacija ovaj tjedan pozvala vijeće da hitno odgovori na sustavni rasizam i nekažnjavanje policije u SAD-u. Da bi vijeće razmatralo takav zahtjev, mora imati podršku barem jedne države. S obzirom na to da zahtjev podupire velika skupina država, "to povećava šanse" da će se rasprava dogoditi, rekao je glasnogovornik vijeća AFP-u.
