Đurđević: Nisam prekršila Ustav niti Zakon. Sve je ovo igrokaz za javnost, to ne smije biti tako

Saborski odbor za pravosuđe u utorak je pozvao svih pet kandidata za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda koji su se javili na javni poziv kako bi predstavili svoje programe, a zastupnici im postavili pitanja. Među njima je Zlata Đurđević, koju će predsjednik Republike Zoran Milanović predložiti kao svoju kandidatkinju, a za koju je predsjednik Sabora Gordan Jandroković i danas naglasio da ju HDZ i parlamentarna većina neće podržati.

Jedan kandidat odustao

Predsjednik Odbora, SDP-ov Mišel Jakšić, na početku sjednice istaknuo je kako je Boris Vuković odustao od svoje kandidature.

Prva je za govornicu izašla upravo Zlata Đurđević, abecednim redom, predstavivši se kao predstojnicom Katedre za Kazneno pravo i predsjednicom Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo. 

- Temeljno načelo kojim sam se vodila u izradi programa je prevođenje hrvatskog sudstva iz tranzicijskog razdoblja u razdoblje vladavine prava. Nažalost, zbog brojnih nedostataka u njegovu funkcioniranju, nema sumnje da hrvatsko sudstvo, kao i društvo u brojnim drugim aspektima se još uvijek nalazi u tranzicijskom razdoblju. Mjere koje sam predložila će izvesti sudstvo iz tog tranzicijskog razdoblja u sudstvo koje će pripadati državi ustavne demokracije i vladavine prava - istaknula je naglasivši kako je za to potrebno promijeniti i percepciju samih sudaca i razvijati kulturu učinkovitog pravosuđa kao jedne organizacije koja služi građanima.

- Krajnji cilj bi trebao biti vraćanje povjerenja građana u sudstvo - rekla je. 

Istaknula je kako je svoj program podijelila u dva dijela - ocjenu stanja i na same ciljeve. 

- Što se tiče ocjene stanja, prvo je devastacija pravosuđa u 90-tim godinama, kojima sam posvetila samo jednu stranicu, ali to je privuklo najveću pažnju naše stručne i opće javnosti. U drugom dijelu govorim o sudstvu kao grani vlasti bez demokratskog legitimiteta, bez kočnica i ravnoteža, to je obilježje našeg sudstva. Takav model koji je Hrvatska preuzela zove se korporativistički model - rekla je dodavši kako je iznijela i model zapadnih zemalja u kojima suce biraju demokratski izabrani zastupnici naroda.

- Razlog zašto sam to prikazala je u tome što odlike koje takav sustav ima je transparentnost i otvorenost postupka, mogućnost da se razotkrije bilo koji oblik nepotizma, korupcije kod kandidata - istaknula je. 

Kao probleme je istaknula dugotrajnost sudskih postupaka, nisku kvalitetu suđenja u određenim postupcima, percepciju korupcije zbog određenih postupaka prema političkim i financijskim moćnicima, a u kojima se događaju određene greške i percepciju utjecaja politike na sudstvo...

- Ciljevi su da stvorimo pravosuđe koje će biti učinkovito, transparentno, odgovorno i stručno. Neke ciljeve predsjednik Vrhovnog suda može ostvariti samostalno, a za neke treba suradnju drugih državnih tijela - rekla je naglasivši kako je potrebno digitalizirati sudstvo.

- To je izričito važno. Pojednostavit će rad, smanjiti troškove i olakšati kontrolu - rekla je.

Za govornicom dva sata

Na kraju je istaknula da smatra da se javila na ovu funkciju svjesna problema koji postoje, da ima znanja i volje.

- Zahvalna sam predsjedniku Republike što je to prepoznao u meni i pokrenuo cijeli ovaj proces - poručila je.

Za govornicom je provela gotovo dva sata. HDZ-ov Damir Habijan upitao ju je kako to da se ipak javila na ponovljeni javni poziv, obzirom da se na prvi nije javila. 

- Kako se dogodio taj kopernikanski obrat? Bili ste pristali na neki način biti sudionik postupka koji nije sukladan zakonu. Citirat ću vašu izjavu: "Ne može se propitivati ustavnost nečijih postupaka dok Ustavni sud ne donese svoju odluku o tome." Da li vi smatrate da se zakoni koji su na snazi mogu ignorirati i kršiti samo zato jer netko smatra da nije sukladan Ustavu - pitao je Habijan.

'Nisam prekršila Zakon, ni Ustav, a niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri'

Đurđević je istaknula kako je to bila najteža optužba s kojom se suočila iz političkih krugova. 

- Ja niti sam prekršila zakon niti Ustav niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Kada nekome kažete da je prekršio zakon, onda trebate reći kojom sam to radnjom ja prekršila zakon. Na prvi poziv se nisam bila dužna javiti. I bilo kakva rasprava o prvom javnom pozivu što se tiče mene, ali ostalih kandidata, ali i eventualnih budućih kandidata obzirom da se već najavljuje i treći poziv, ne dolazi u obzir. Moj postupak je započeo onog trenutka kada me je predsjednik države pozvao i pitao da li želim biti kandidatkinja - poručila je naglasivši kako je u tom trenutku prvi poziv već bio završio te se ona više nije na njega mogla prijaviti. 

- On je (Milanović, op.a) rekao da ne želi niti jednog kandidata koji se predložio, svi smo se složili s time da dalje postupak očigledno neće ići, a nakon što sam ja pristala moje radnje su bile te da sam pričekala sljedeći poziv i na njega se javila - rekla je naglasivši kako je ovo politički izbor. 

- Ja nisam odgovorna za odluke predsjednika Republike niti imam bilo kakve veze s tim niti sam dužna njemu bilo što objašnjavati niti ga uvjeravati. U tome trenutku nije bilo poziva ni prijedloga Ustavnom sudu - rekla je naglasivši kako smatra da predsjednik Republike mora poštovati zakone i Ustav. 

- U Zakonu je pisalo da postoji samo jedan poziv, on se raspisuje šest mjeseci prije nego istekne mandat predsjedniku Vrhovnog suda. To je učinjeno. Ustavni sud je u svoj odluci izričito rekao da Zakon nije bio jasan u pogledu da li se poziv treba raspisati jednom ili više puta. Nakon što se javni poziv ponovio, ja sam se javila. Glavna i jedina zadaća sudaca, predsjednika Vrhovnog suda, jest da se drži Ustava i Zakona - poručila je istaknuvši kako joj se čini da cijela rasprava vodi ka tome da se od nje očekivalo da bude tajni kandidat.

- Ja na to ne mogu pristati, a nadam se da ni Hrvatska ne može na to pristati. Ne mogu biti nikakvi tajni dogovori i pregovori ni u jednom postupku i vi kao kandidat niste odgovorni za postupke tijela koje vode taj postupak - poručila je.

Habijan je istaknuo kako mu i dalje nije jasno zašto je pristala sudjelovati na ovakav način u postupku, ako je, kako i sama kaže, znala da je prvi poziv već završio u trenutku kad je pristala biti Milanovićeva kandidatkinja.

- Još jedno hipotetsko pitanje, da vas je Vlada predložila za kandidatkinju za glavnu državnu odvjetnicu, a da se prethodno niste javili na javni poziv, da li biste pristali na to - upitao ju je. 

Đurđević je ponovila kako Zakon predviđa raspisivanje javnog poziva šest mjeseci prije isteka mandata aktualnom predsjedniku te da se iz toga zaključuje kako se govori o samo jednom javnom pozivu.

- Ustavni sud je protumačio da se taj poziv ponavlja. I bio je javni poziv i ja sam se javila. Ja sam sada ovdje u zakonitom postupku nakon što sam se javila na javni poziv, napisala program i postupila u skladu sa svim propisima - poručila je naglasivši kako nije postupila protuzakonito. 

- Način na koji je predsjednik postupao je njegova odluka i njegov postupak za koji ja nikako ne mogu biti odgovorna - naglasila je još jednom.

Članove Državnog sudbenog vijeća bira se po političkoj podobnosti, i to je ono o čemu treba razgovarati, poručila je HDZ-ovom bivšem ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću.

- Nije ključan način na koji se bira nego da li primjenjujemo kriterije političke podobnosti ili izvrsnosti, neovisnosti i integriteta - rekla je dodavši kako u zapadnim demokracijama koje je navela u svom programu parlament bira suce jer su sposobni i imaju tu kulturu da ih mogu izabrati po kriteriju izvrsnosti i neovisnosti. 

- Njima je bitno da imaju neovisno pravosuđe i to je temelj vladavine prava i cjelokupne države - naglasila je dodavši kako ona nigdje u svom programu nije napisala da bi Parlament trebao birati suce.

- Nikako nisam za to, ali bi trebalo razmisliti o sastavu DSV-a. Tvrdi se da je Hrvatskoj Italija bila uzor, tamo je na čelu DSV-a predsjednik Republike. On ima samo jedan glas, ali osigurava transparentnost, prisutnost medija, javnost, stavlja svjetlo na ono što se događa unutar toga, a očito se pojavljuju naznake da se suci u određenim slučajevima, to javnost stalno propituje, ja nisam toliko upoznata, odnosno da postoje pojave nepotizma, klijentelizma i korupcije. I to bi se bitno smanjilo kada bi politika bila prisutnija. i treba povećati oazu neovisnosti, kao što su Akademija i civilne udruge - poručila je istaknuvši kako suci imaju brojne privilegije, ali se mora uspostaviti i njihova odgovornost.

- Ako ne služe građanima, ako se postupci vode dugo, ako imamo apsurdne situacije, mislim da predstavnici građana izabrani na izborima moraju voditi o tome računa - rekla je.

Naglasila je kako se, za razliku od zastupnika koji se biraju svake četiri godine, suci postavljaju za stalno.

- I zato je jako bitno znati tko ulazi u sustav, da postoji mogućnost kontrole i da oni budu odgovorni - istaknula je.

Svi znamo nekoga, dodala je, čiji sporovi traju desetljećima na sudovima.

- Dolazi do nekvalitetnih sudskih odluka koje se onda ukidaju zato što je sudac postupio protivno zakonu - rekla je.

'Smatram da je naše pravosuđe neovisno, ali vidimo da percepcija javnosti nije takva'

HDZ-ova Marija Jelkovac upitala ju je da li smatra da je naše pravosuđe neovisno, koje to osobine sudac još mora imati za obavljanje svog posla te da li ih i ona sama ima. 

- Ja smatram da je hrvatsko pravosuđe neovisno. Međutim, vidimo da percepcija javnosti nije takva. Suci moraju biti predani svome poslu, marljivi, stručni, treba im se osigurati dodatna edukacija. Moraju jako paziti na svoju reputaciju, sudački poziv nije zanimanje nego je to zaista životni poziv. Osobno mislim da sam u potpunosti kompetentna za to obzirom da sam vodila veliki niz projekata - rekla je Đurđević.

Jelkovac je, čitajući njezin program, otvorila stranicu šest i citirala joj što je napisala, a to je da neovisnost pravosuđa tek treba izgraditi.

- Drago mi je da ste za sebe naveli da ste kompetentni iako ste se u jednom trenutku dali nagovoriti od predsjednika da sudjelujete u postupku koji je protivan Zakonu pa se nadam da je to bila slučajnost - rekla je Jelkovac. 

Đurđević je ponovila kako nije sudjelovala u protuzakonitoj proceduri te da nije bila nagovarana od strane predsjednika Milanovića.

U jednom od svojih odgovora se osvrnula na činjenicu da nas je Europski sud za ljudska prava osudio zbog dodjeljivanja vrlo visokih naknada zbog povrede ugleda i časti sudaca od strane novinara. 

- Provela sam istraživanje presude EU suda za ljudska prava u odnosu na slobodu izražavanja svih presuda koje su donesene i u jednom dijelu smo osuđeni iz razloga što su novinari kritizirali sudstvo. Znamo da je jedna od glavnih primjedbi u odnosu na vladavinu prava Hrvatskoj je dodjeljivanje vrlo visokih naknada štete zbog povrede ugleda sudaca od strane novinara, zbog te prakse smo osuđeni na EU sudu za ljudska prava - rekla je dodavši kako su sudstvo i sudovi državna tijela koja se moraju moći kritizirati u demokraciji.

- Ipak, političari moraju imati određenu granicu u toj kritici - dodala je.

Katičić (HDZ): 'Fascinantna je lakoća kojom odbacujete i relativizirate dosege hrvatskog pravosuđa'

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka, Sandra Benčić, istaknula je kako joj je žao što se ova rasprava svela samo na pitanje procedure imenovanja predsjednika Vrhovnog suda. HDZ-ov Krunoslav Katičić izrazio je neslaganje sa stajalištima Zlate Đurđević.

- Fascinantna je lakoća kojom odbacujete i relativizirate dosege hrvatskog pravosuđa jer tu ima i časnih sudaca, odvjetnika, profesora, koji su strpljivo gradili hrvatsku pravnu znanost i pri tome se priklanjate teorijama da nemaju pravno uporište - rekao je i upitao ju zašto se zalaže za ukidanje i okrupnjivanje specijaliziranih sudova.

Đurđević je rekla da nije za ukidanje specijaliziranih sudova, već da smatra da se specijalizirani sudovi trebaju zamijeniti specijaliziranim odjelima unutar sudova.

Mostov Nikola Grmoja istaknuo je kako nitko u raspravi nije doveo u pitanje stručnost profesorice Đurđević, a pozvao ju je da pojasni svoj stav oko izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Đurđević je rekla da većina država EU brani izručenje svojih državljana nakon zastupanja zastare dodavši kako se njezino stajalište odnosilo na praksu Europskog suda i da je bilo potpuno izvučeno iz konteksta.

- Znate da sam ja bila i jedina koja sam bila protiv zakona lex Perković - rekla je.

'Sve je ovo igrokaz za javnost, a samo tražimo da se dva predsjednika dogovore. To ne smije biti tako'

Govoreći o cijeloj ovoj situaciji, istaknula je kako je sve ovo igrokaz za javnost, a zapravo se samo traži da se dva predsjednika dogovore.

- To ne smije biti tako. Kada predsjednik predloži kandidata za kojeg morate procijeniti da li je izvrstan, kvalificiran i neovisan. Ako procjenjujete da nisam neovisna u odnosu na određenu političku opciju, onda ja nisam podoban kandidat - rekla je Đurđević.

Upitana još malo o svojim odlikama, Đurđević je istaknula kako bi idealno bilo da predsjednik Vrhovnog suda bude sudac tog suda. 

- Međutim, sada je situacija takva da se osim predsjednika Sesse nitko nije javio, drugo da postoji nepovjerenje javnosti, gdje je politika procijenila da bi netko izvan sustava prije mogao vratiti to povjerenje - istaknula je i naglasila kako se nikako ne bi mogla upustiti u cijeli ovaj proces da se ne osjeća neovisnom i da nema znanje, stručnost i slobodu javnog istupa.

- Ja sam kroz svoje zadnje radove, zbog čega sam nekako i došla u fokus politike i javnosti, jer sam kritizirala odluku Ustavnog suda u predmetu Bandić ili INA-Mol. Mislim da su to moja dva ključna znanstvena rada kroz koje sam kroz znanstveni pristup pokazala da se ne slažem s odlukama, to su moja pravna stajališta - rekla je.

Na pitanje što ju je motiviralo da se uključi u ovaj proces, Đurđević je istaknula kako joj profesionalna, ali i ljudska savjest nije dopuštala da ovakvu priliku, koja joj se ponudila, odbije.

- To je jedna pozicija koja predstavlja najprestižniju pravnu poziciju u okviru pravosuđa i države, a koja bi svakome trebala biti čast - istaknula je.  

Govoreći još o sudstvu, profesorica Đurđević je naglasila kako ono mora biti odgovorno i pravovremeno. 

- Kad suci ne poštuju rokove, ne postoje nikakve sankcije. U javnosti sam primijetila par slučajeva kada se raspravlja što je napravio odvjetnik ili državni odvjetnik, ali se ne raspravlja o rokovima koje je sudac prekršio. To je slučaj "Daruvarac" - istaknula je.

Nezavisna Karolina Vidović Krišto upitala ju je što bi učinila u "vezi s činjenicom da općinski i županijski sudovi prihvaćaju kao sudsku legitimaciju ugovore poslovnih banaka lihvarskih agencija u kojima nisu navedeni iznosi ili djelomično zacrnjeni" te po pitanju afere Bankomat, u kojoj nakon 12 godina od početka istrage nema nijedne presude.

- U prvom slučaju, sudac može odgovarati pa čak i kazneno kada namjerno krši zakon. Predsjednik Vrhovnog suda nema nikakvog utjecaja u konkretnim predmetima i nema nikakvih posebnih ovlasti, stranke su te koje odnose pravne lijekove. Viši sud bi trebao u tom slučaju reagirati. Što se tiče ovog drugog, ako se radi o istrazi Državnog odvjetništva, o tome odlučuje glavna državna odvjetnica. Predsjednik Vrhovnog suda je odgovoran od trenutka vođenja sudskih postupaka, kad je podnesena optužnica - rekla je.

Pojasnila je i institut zastare naglasivši kako u Hrvatskoj ne zastarijevaju jedino ratni zločini te da prema Ustavu ne bi trebala zastarijevati, ali u praksi to nije tako, kaznena djela počinjena u toku privatizacije i organizirani kriminalitet za vrijeme Domovinskog rata.

Peto Kujundžić: 'Ja se ne bih kandidirala za rektora Sveučilišta, iako jesam doktor nauka i predajem studentima'

Druga kandidatkinja, Lana Peto Kujundžić, u vrlo kratkom izlaganju naglasila je kako bi kao predsjednica Vrhovnog suda uvela ravnomjernost predmeta po sucima čime bi se rasteretili pojedini sudovi i suci, a postigla veća efikasnost. Osim što Vrhovni sud mora biti efikasan, brz i žuran, dodala je, svojim autoritetom to mora omogućiti i ostalim sudovima. 

- Jedno od važnih stvari je tehnika i informatika, jako je važno da svaki sud bude jednako opremljen. Isto tako i vidljivost nas sudaca i da donosimo odluke na način da to radimo ozbiljno, profesionalno i u interesu građana. Da iza nas ne stoji ni politička vlast ni politički izbor niti naše nekakvo svjetonazorstvo - istaknula je dodavši kako sudovi moraju biti otvoreni i da građani imaju pristup na sve javne sjednice i postupke. 

Upitana da li smatra da bi bilo bolje da predsjednik Vrhovnog suda bude sudac ili je dobro da se to prošiti i na profesore Pravnog fakulteta, odvjetnike, Peto Kujundžić poručila je kako smatra da treba peći zanat u određenoj profesiji kako bi se moglo stati na nečije čelo. 

- Moram priznati da se ja ne bih kandidirala za rektora Sveučilišta, iako jesam doktor nauka i predajem studentima, ali nisam profesor na fakultetu. Sudnica nas iskustveno uči s kojim se poteškoćama suci nose pa da kao predsjednici sudova možemo razumjeti kako ćemo pomoći kolegama sucima u donošenju dobrih odluka - rekla je. 

Na pitanje kako ocjenjuje rad dosadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, ova kandidatkinja je istaknula kako joj je teško ocijeniti kolegu Sessu jer su zajedno počeli i zajedno rasli kao suci.  

- Kako je on sve to posložio i u kojem dijelu je bio vidljiv, ja kao sudac Županijskog suda do nedavno i kao sutkinja Visokog kaznenog suda sada mogu reći d mi je bio pomalo nevidljiv. Mislim da je trebao biti dostupniji i otvoreniji prema ostalim sudovima - rekla je.

Upitana je i zbog čega predmeti na drugom stupnju stoje tako dugo i kako to misli riješiti, odnosno ubrzati, Peto Kujundžić istaknula je kako se to može kroz edukaciju i stalni monitoring sudaca.

Rizvan: 'Možda je malo svima malo čudno što sam se ja uopće kandidirala'

Snježana Rizvan, treća kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, predstavila se kao viša pravna savjetnica na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. U bivšoj državi je, dodala je, radila na Sudu udruženog rada.

- Možda je svima malo čudno što sam se ja uopće kandidirala, ali to je odluka strogo osobne naravi, na nju nitko ne može utjecati - istaknula je dodavši kako ne bi bilo baš učinkovito kad bi sad izlagala svoj program obzirom da nije radila na sudu, ali da ju frustrira sporost i tromost pravosuđa.