Kerry kod Putina: Što napraviti sa Sirijom, kako je podijeliti..?

Nakon naglog ruskog povlačenja iz Sirije u dvodnevnu posjetu Moskvi stigao je američki državni tajnik John Kerry. Sastat će se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovom.

Glavne teme razgovora biti će mirovni proces i budućnost Sirije, a vrlo vjerojatno je da će razgovarati o problemu buduće teritorijalne podjele zemlje, piše katehon.com

Kurdi žele svoju regiju

Kurdi na sjeveru Sirije su 27. ožujka najavili da žele da područja pod njihovom kontrolom postanu posebna federalna regija. Vlada u Damasku kao i većina sirijske opozicije ne želi čuti za to jer bi federalizacija Sirije duž linija u građanskom ratu povećala tenzije u odnosima među etničkim i vjerskim zajednicama i označila uništenje jedinstvene sirijske države.

To bi izazvalo kolaps zemlje kao što se dogodilo u susjednom Iraku. Također podjela Sirije bi pokrenula proces dezintegracije, a to bi utjecalo i na druge nacionalne države na Bliskom istoku te bi se stvorila zona kaosa.

Američko-izraelski Veliki Bliski istok

Iako su Amerikanci službeno osudili jednostrane akcije Kurda, njima to zapravo koristi jer bi na taj način mogli oslabiti neke svoje protivnike.

Raspad Sirije i Iraka bi mogao dovesti do radikalizacije lokalnih sunita i formiranja oblika državnosti nalik na ISIL. To bi stvorilo ozbiljne probleme za Iran i oslabilo “šiitski polumjesec”, koji se proteže od Irana i šiitskog dijela Iraka do Palestine i Mediterana.

Esktremisti bi predstavljali prijetnju, ali prvenstveno Europi i Rusiji. Izbjegličke kolone bi nastavile svoj put prema Europi što bi, naravno nju oslabilo a onda i učinilo ovisnom o SAD-u u pitanjima sigurnosti.

Amerikanci bi tako dobili i priliku steći uporište u sirijiskom Kurdistanu gdje več sad drže vojni aerodrom Rmeilan .Također, moglo bi doći i do destabilizacije Turske, Irana i Iraka.

Izrael ne želi stabilne zemlje oko sebe

Izrael bi isto mogao profitirati takvom situacijom jer umjesto jake Sirije ujedinjene protiv Izraela ta zemlja može postati skup malih feuda koji međusobno ratuju. Ista stvar se odnosi i na druge arapske zemlje.

Objašnjenje je jednostavno - što je njihova unutarnja situacija u zemlji nestabilnija manje će se mješati u izraelsko-palestinski sukob.  

Velike i stabilne anticionističke arapske i muslimanske zemlje puno su opasnije za Izrael  i od najradikalnijih terorističkih organizacija. Iako je američki State Department odmah izjavio da ne podržava ideju Kurda zapravo je plan o federalizacije Sirije američki i sad se o ovoj nekad mariginalnoj ideji naveliko raspravlja. Međutim, Washington službeno ne podržava aktivnosti Kurda u tom smjeru.

I Kurdi će biti uključeni u pregovore

Poznato je da su sirijski Kurdi održavali blisku komunikaciju i sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, i sa Rusijom. Stoga je vrlo vjerojatno da će problem federalizacije Sirije i posebnih prava kurdske regije biti biti jedna od glavnih tema razgovora Kerryja s Rusima.

Ujedinjena i saveznička sirijska država je u interesu Rusije, ali postoje dokazi da se Moskva ne protivi planovima za federalizaciju Siriju. Cijeli proces dodatno komplicira to što Kurdi nisu prisutni na pregovorima u Ženevi čiji prvi dio završava danas. Ako riješenje ne bude uključivalo Kurde teško da će doći do dogovora.

Način na koji je izvršeno djelomično povlačenje ruskih trupa u Siriji daje Rusiji mogućnost da to koristi kao adut u procesu pregovora. Kerry sigurno želi raspravljati i o ovom pitanju.

Rusija može zahtjevati ustupke kako o Siriji (o uređenju zemlje, budućnosti predsjednika Assada, opstanak ruske baze po dolasku na vlast novog rukovodstva), tako i o drugim pitanjima, posebno Ukrajine.

Pitanje Ukrajine

Kerry je još prije nekoliko dana rekao da će pitanje Ukrajine kao i Sirije biti ključno u pregovorima sa Rusijom. I to ne slučajno. U Moskvi trenutno boravi  i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier kako bi s ruskim kolegama razgovarao o istuaciji u istočnoj Ukrajini. A nije slučajno da su Kerry i Steinmeier u isto vrijeme u Moskvi.

Da bi se izvršio pritisak na Kijev zbog kršenja sporazuma u Minsku, neophodno je pričekati da Moskva napravi neke ustupke oko Ukrajine, u zamjenu za slabljenje ili uklanjanje dijela sankcija. Međutim, ukoliko se takav prijedlog pojavi, on će doći iz Njemačke.

Za razliku od Europe, Amerikanci nisu zainteresirani za rješavanje konflikta ili ukidanje bilo kakvih sankcija. Glasnogovornik State Departmenta John Kirby je još je 17. ožujka rekao da sankcije protiv Rusije neće biti ukinute sve dok ona ne odustane od Krima.

Cilj SAD-a je da se narodne republike Donjeck i Lugansk vrate u sastav Ukrajine do jeseni 2016. a vjerojatno će u Kremlju biti ponuđen "kompromis" u Ukrajini:  Autonomija republika Donjeck i Lugansk u zamjenu za ukrajinsku kontrolu granica prema inozemstvu.

Podrazumjeva se da bi nakon toga, ukrajinski granični čuvari bili u stanju da odsjeku veze Rusije sa tim regijama, i da bi pobuna u Donbassu bila ugušena u krvi. Zbog toga je malo vjerovatno da će se postići značajan kompromis u pregovorima o Ukrajine.

U suprotnosti sa stvarnim interesima

Usprkos svemu gore navedenom moguće je da u nekim pitanjima Rusija vjerojatno može napraviti ustupke u suprotnosti sa nacionalnim interesima zemlje, kao velike svjetske sile. Razlog je interpretacija nacionalnih interesa kako to vide ruske elite, u pogledu takozvanog "perifernog realizma".

Periferni realizam je zadovoljan statusom "regionalne sile", koja se ne suprotstavlja globaloj hegemoniji, a kao glavni cilj postavlja maksimizaciju nacionalnih interesa prateći poteze hegemonijalne sile (u ovom slučaju SAD), ili putem zaključivanja ugovora sa njom.

Prema stavu perifernog realizma, Rusija se može odreći nekih pozicija u Siriji i Ukrajini, a još više u ostalim manje važnim regijama svijeta radi odnosa sa SAD-om, u nadi da će Amerikanci dati ustupke.

U brobi za hegemoniju

Amerikanci nisu spremi za velike ustupke. Po njima Rusija nije regionalna sila koja jednostavno želi poboljšati svoj status već zemlja koja želi osporiti njihovu globalnu hegemoniju. Zato, smatraju, Rusija treba oslabiti, a SAD želi vidjeti povlačenje ruskih trupa iz Sirije kao ruski poraz.

Stvarna svrha Kerryjeve posjete je zapravo da odluku o povlačenju pretvori u pravi poraz Rusije. SAD nemaju prostora za ustupke u Siriji ili Ukrajini. U pitanju je status globalnog hegemona, koji je Rusija namjerno ili nenamjerno pokušala osporiti. 

Dakle, SAD sad želi demonstrirati svoju superiornost i potkopati nastojanja protivnika da podignu svoj status u međunarodnim odnosima. Demokrati i John Kerry ovaj stav ne pokazuju direktno, ali djeluju u okviru takvih razmišljanja.