Klinci u prirodi: U šumi smo naučili više nego u razredu

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Oko tisuću djece zagrebačkih osnovnih škola od prošlog tjedna krenulo je u novoosnovani program škole u prirodi koji se, osim na Sljemenu, održava i u Malom Lošinju te u Crikvenici. U školi koja se održava u Crikvenici djeca uče o ekologiji, podmorju, sigurnosti na moru i spašavanju.

Škola se održava u kampu Stoimena u Crikvenici. Djeca pohađaju edukaciju u skupinama od po 250 do 300 učenika po tjednu. Grupe od 50 učenika drugih i trećih razreda naizmjenično uče o svemu što ima veze s morem.

- Ovim programom naše najmlađe kroz igru i zabavu učimo i upoznajemo s morem i sigurnostima, tj. opasnostima vezanim uz more, ali također razbijamo i strahove te tabue u odnosu prema moru. Uz to, otkrivamo i budimo motiv i talent kod one djece koja u sebi imaju potrebu da se intenzivnije bave morem i ronjenjem nakon ovakve edukacije, a kod dijela učenika očekujemo i aktivnije bavljenje podvodnim aktivnostima - kaže nam Ivica Lovrić, pročelnik za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Sam program podrazumijeva teoretsko učenje o sigurnosti na moru i pod morem. Djeca dobivaju osnovne informacije o tome koje ih opasnosti mogu očekivati i što ne bi smjeli raditi. Uče o sigurnosti na plaži, je li sigurna, skliska, ograđena, stjenovita, o sigurnoj udaljenosti od glisera i mogućim nesrećama, opasnostima koje mogu očekivati od dalekog plivanja na luftmadracu i slično.

- Također ih učimo o vjetrovima na moru, valovima i strujama, a uči se i o veslanju te o kajacima - objašnjava instruktor Rene Cipovac.

Škola traje od ponedjeljka do petka, a održava je osam instruktora i deset voditelja kluba HRVI Nemo Adriatic iz Zagreba. Nakon dnevnih obaveza djeca imaju organiziran i zabavni dio - plesne i glumačke večeri. Školu u prirodi na moru djeca obožavaju.

- Učimo o svemu, o dubinama, morskim životinjama, biljkama, tsunamijima, opasnostima, ali i nepotrebnim strahovima. Navečer plešemo i pjevamo, družimo se i igramo. Super je - složni su veseli zagrebački školarci.

Organizatori kažu kako je odaziv već prve godine uvođenja novog programa jako velik.

- Ubuduće se nadamo da će se projekt proširiti i na škole iz drugih gradova, a cilj nam je, također, da se ovakva vrsta edukacije uvede u cijeli školski sustav - zaključuje instruktor Rene Cipovac.

Istraživanja pokazuju da škola u prirodi kod djece od najranije dobi razvija radne navike, kreativnost te konkretna znanja i vještine. Potvrđuje to i primjer Njemačke koja od 1993. godine provodi projekt tzv. vrtića u šumi. Trenutačno u Njemačkoj ima više od 1000 takvih vrtića u kojima svaki dan djeca borave u prirodi.

U Hrvatskoj takav pristup predškolskom odgoju nije institucionaliziran. Zasad postoji samo eksperimentalni program koji u Istri vodi svjetski poznati hrvatski astronom Korado Korlević.

- Važno je motivirati djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi da uče o prirodi, biljkama, životinjama, da borave u prirodi i iskoriste svoju darovitost, razviju brojne talente i razviju motoričke sposobnosti. Sve to radimo u Istri, u sklopu cjelogodišnjih programa koje smo osmislili u školskom Klubu istraživača Explora i ekološko-znanstvenom ‘Šumskom vrtiću’ - rekao nam je Korado Korlević, edukator, astronom i voditelj znanstveno edukacijskog centra Višnjan.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju radnih navika kroz praktični rad. Eksperimentalni program mladih istraživača pri osnovnim školama više je nego uspješno pokazao potrebu za takvim programima u školama pa se krenulo i sa stvaranjem mreže klubova istraživača pri školama. Učenici dolaze subotom, s obzirom na to da radnim danima imaju nastavu. Stručnjaci kažu kako učenje u prirodi i stvarnom okruženju potiče maštu i reakciju na brojne rizike, stimulira čula, ali i izgrađuje samopouzdanje kod učenika.

Njemački primjer i iskustva iz Istre pokazuju da programe obrazovanja u prirodi treba proširiti te da kroz njih trebaju proći sva djeca predškolskog i školskog uzrasta.

Dr. Rajović: Pustite djecu da skaču i penju se po stablima

Za više aktivnosti u obrazovanju djece zalaže se dr. Ranko Rajović, liječnika i stručnjaka za odgoj i predsjednika odbora svjetske Mense za darovitu djecu.

- Otkad su u posljednja dva i pol desetljeća višesatno sjedenje pred televizorom i videoigre zamijenile penjanje po drveću, loptanje, trčanje i skakanje u prirodi, polovica današnje djece od šest godina ima razvojne poteškoće. Čovjek je fiziološki stvoren da hoda, tako da je vrlo važno da dijete što više bude u pokretu jer tada će i razvoj mozga biti u skladu s fiziologijom. - tvrdi dr. Rajović koji će idući tjedan u Zadru održati predavanje.

Ivo Čagalj/PIXSELL

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.