Predsjednica je istaknula kako 23. kolovoza nije nimalo slučajno odabran kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Kolinda: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i njegovu agresiju
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u petak je u crkvi sv. Mihaela u Gračanima poručila kako osuđuje nenarodne totalitarne režime, komunistički i ustaški, jednopartijsku strahovladu, te velikosrpski totalitarizam i njegovu agresiju na Hrvatsku.
U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, u crkvi sv. Mihaela u Gračanima održana je misa, posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe ekshumirane na području Gračana, koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata ili u poslijeratnom razdoblju.
Predsjednica je istaknula kako 23. kolovoza nije nimalo slučajno odabran kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
- Dan je to kada je prije točno 80 godina ugovoren zloglasni pakt Ribbentrop-Molotov, koji je nakon svega nekoliko dana zaživio na najkrvaviji mogući način, a potpisnicima zajamčio ostvarivanje imperijalnih ciljeva. Prošlo je od tada osamdeset godina. Rat je završio, oba su režima propala, ali brojne su posljedice njihovih zala ostale do danas, naglasila je Grabar-Kitarović.
Istaknula je kako je taj rat završio i u Hrvatskoj, ali jednu neslobodu zamijenila je druga.
- Dok su u demokratskom svijetu fašizam, nacizam i njima srodni režimi moralno i politički osuđeni, stratišta i grobišta njihovih žrtava obilježena, a mnogi krivci osuđeni, komunizam se u Hrvatskoj bez prave i potpune osude prokrijumčario u demokraciju skrivajući se pod krinkom antifašizma, krivo shvaćene pomirbe ili čak opravdanja osvete, ustvrdila je predsjednica.
- Totalitarizmi su pogubni i zato što zasijecaju društvo duboko, najdublje. Otvaraju rane koje ne zacjeljuju desetljećima. Totalitarizmi su rastakali obitelji iznutra, porobljavali pojedinca, zaposjedali institucije, ubijali kulturu. Ulazili su u sve pore društva, a njihov otrovni zadah nažalost osjećamo i do dana današnjeg, istaknula je.
- Zato na ovom mjestu jasno osuđujem nenarodne totalitarne režime, komunistički i ustaški, njihove zločine nad civilima, logore, zatvore, pljačku imovine, represiju nad mišlju i riječju te jednopartijsku strahovladu. Zato na ovom mjestu jasno osuđujem velikosrpski totalitarizam i njegovu agresiju na Hrvatsku, totalitarni čin koji je ostavio najsvježije rane na hrvatskom tkivu. Zato mi moja dužnost prema hrvatskoj državi i hrvatskom društvu nalaže danas reći 'Nikad više' - rekla je Grabar-Kitarović.
U obilježavanju Europskog dana sjećanja u Gračanima sudjelovali su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Jandroković: Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama
Jandroković je naglasio da iz Gračana želi poslati poruku poštovanja i iskrenog pijeteta prema žrtvi, te povijesnoj istini, a posebno poruku okrenutosti prema budućnosti i prenošenju istine i znanja o miru, slobodi i demokraciji mlađim generacijama.
- U ime Sabora došao sam iskazati poštovanje i pijetet ljudima koji su zvjerski ubijeni, bez suda, zvjerski tretirani i čije je dostojanstvo u tim trenucima bilo poništeno - rekao je dodavši kako se moramo s poštovanjem odnositi prema svakoj žrtvi, 'prema svakom nevinom čovjeku, svakom onom koji je ubijen bez suđenja i čije obitelji do današnjih dana ne znaju koja mu je i kakva bila sudbina'.
Poručio je da se o zločinačkom karakteru komunističkog sustava mora govoriti.
- Jer, kao što smo osudili ustaški režim, tako jednako glasno i jasno moramo govoriti ne samo o totalitarnom, nego i zločinačkom karakteru komunizma, rekao je.
Ovdje su ljudi ubijani samo zato što su bili na drugoj strani - maloljetnici, djeca, žene, zarobljeni vojnici, cvili.
- Kada se takvo što dogodi, kada to nije bilo jednom, nego je to bio sustav, onda smo dužni zbog povijesti i budućih naraštaja govoriti o povijesnoj istini, ustvrdio je.
- Moderna Hrvatska mora napraviti otklon od svih totalitarizama. Moderna Hrvatska, čiji je temelj Domovinski rat, bori se za mir, slobodu i demokraciju i mlađim naraštajima moramo objasniti da nam mir, sloboda, demokracija, višestranačje i zaštita temeljnih ljudskih i manjinski prava nisu došli sami po sebi, u njih su ugrađene mnoge žrtve, istaknuo je predsjednik Sabora.
Dužnost je političara i osoba iz javnog života, školstva te akademske zajednice 'podsjećati na zla koja su se događala, ali istovremeno okrenuti se budućnosti, podučavati o elementarnim ljudskim vrijednostima, moralu, slobodi, miru i demokraciji'.
Medved: Totalitarni režimi doveli su do brojnih tragičnih stradanja
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao izaslanik premijera, poručio je da su totalitarni i autoritarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Istaknuo je da je među danas pokopanim žrtvama bilo 63 maloljetnika, od kojih je čak 16 djece mlađe od 14 godina, kao i dvije žene. Najmanje 112 osoba ubijeno je hicem u glavu, mnoge od njih tupim predmetima, o čemu svjedoče brojne ozljede na kostima.
- Broj osoba stradalih u bezumlju totalitarnih i autoritarnih režima, nažalost, mnogo je veći. Puno je još nepoznanica, neotkrivenih grobišta, sudbina oplakivanih u tišini obiteljskoga doma, a obitelji još nepronađenih žrtava u svojoj tihoj tuzi traže naše daljnje zalaganje, istaknuo je.
Poručio je da će se i dalje nastaviti s probnim iskapanjima i drugih lokacija razasutih po obroncima Medvednice te drugim mjestima u Hrvatskoj.
- Politika svehrvatske pomirbe našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila osnova za uspješan proces osamostaljenja Hrvatske i njenu obranu u Domovinskom ratu, podrazumijeva da se sve hrvatske žrtve totalitarnih režima istraže, dokumentiraju i dostojno komemoriraju, dodao je.
Ako se zločini i žrtve zaborave, oni se ponavljaju, što smo naučili i u našoj novijoj povijesti, upozorio je Medved i podsjetio da se još traga za 1892 osobe nestale u Domovinskom ratu.
Istraživanja i ekshumacije na 11 lokacija na području Gračana
I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da budući naraštaji moraju biti upoznati s povijesnim činjenicama, 'jer samo na dostojanstvenom priznavanju žrtava može se graditi bolja budućnost'.
Posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata i/ili u poslijeratnom razdoblju na području Gračana organiziran je u suradnji Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Gradske četvrti Podsljeme, Udruge Falaček Prigorja, Zagrebačke nadbiskupije i župe Sv. Mihaela u Gračanima.
Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja je u više faza rada od 2013. do 2018. godine organizirala i provela terenska istraživanja, probna iskapanja i ekshumacije posmrtnih ostatka na 11 lokacija na području Gračana od kojih je pet lokacija potvrđeno pronalaskom posmrtnih ostataka.
Uz ekshumirane posmrtne ostatke s tih lokacija dostojno su trajno zbrinuti i posmrtni ostaci ekshumirani 2012. godine koji su privremeno bili zbrinuti u kosturnici crkve Krista Kralja na Mirogoju, kao i posmrtni ostaci osoba ekshumiranih tijekom infrastrukturnih radova u Gračanima.
Slučaj kod Knina ću komentirati kad dobijem policijsko izvješće
- Osuđujem svako nasilje, a slučaj ću komentirati kada dobijem detaljno policijsko izvješće, kratko je novinarima izjavila Grabar Kitarović nakon ispraćaja posmrtnih ostataka ekshumiranih osoba na području Gračana, ubijenih krajem Drugog svjetskog rata.
U Uzdolju i Đevrskama kod Knina u srijedu su napadnuti gosti kafića srpske nacionalnosti koji su gledali prijenos utakmice beogradske Crvene zvezde.
Medved: Nisam zadovoljan sa suradnjom koju očekujemo od Srbije
Ministra branitelja Tomu Medveda novinari su pitali ima li pomaka u suradnji sa Srbijom oko nestalih, zarobljenih i ubijenih Hrvata u Domovinskom ratu.
- Mi konkretno radimo na širem području Vukovara i Trpinje, ono što želim naglasiti da je stupanjem na snagu Zakona o nestalim osobama imamo izrazito kvalitetnu suradnju unutar Republike Hrvatske, ne mogu i nisam zadovoljan sa suradnjom koju očekujemo od Srbije, a koja se najvećoj mjeri odnosi na dostavu dokumentacije gdje su sekundarne grobnice nakon počinjenih zločina i gdje su posmrtni ostaci žrtava, poručio je Medved.
Naglasio je i kako Srbija posjeduje u svojim arhivima zapisnike koji bi hrvatskoj strani mogli puno pomoći te traže njihovo dostavljanje.
Pokretanje videa...