Kolindi je porasla popularnost, raste i HDZ, a SDP nikad lošiji

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom kolovoza, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26 posto (prema 25 posto iz srpnja). Tako se nakon tri mjeseca podrška ove stranke vraća na sličnu razinu onoj kakvu je bilježila prije izglasavanja Istanbulske konvencije. S druge strane SDP nastavlja negativni trend koji je posljedica višemjesečne stranačke krize i unutarstranačkih sukoba.

U ovomjesečnom istraživanju SDP bilježi izbornu podršku od 18 posto što je najniža izborna podrška u mjerenju preferencija stranaka od početka istraživačkog projekta CRO Demoskop (od početka 2004. godine, odnosno skoro 15 godina). Drugi najniži rezultat stranka je zabilježila neposredno nakon izbornog poraza, odnosno u prvom mjerenju preferencija stranaka u siječnju 2004. godine (18,9 posto), dok treći najniži rezultat "drži" tadašnji predsjednik stranke i Vlade, Zoran Milanović kad je u srpnju 2014. godine izmjereno 19,1 posto, javlja N1.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,2 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,4 posto što je bio i najviši izmjereni rejting ove stranke od njezinog nastanka). Slijedi Most s izborom od 7,5 posto (prije mjesec dana 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Most), dok je za SDP i Živi zid zabilježen međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,1 posto (u srpnju 2,5 posto), a slijedi Hasanbegovićeva stranka Neovisni za Hrvatsku s izbornom podrškom od 2,9 posto (prije mjesec dana 3,6 posto). HSS je zabilježio izbor od 2,6 posto (u srpnju 2,1 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,4 posto. Iznad jedan posto izborne podrške je pet stranaka: HNS i Hrast (po 1,9 posto), IDS (1,7 posto), Glas (1,4 posto) i HSU (1,2 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS i HDSSB (po 0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,7 posto (prema prošlomjesečnih 13,4 posto).

Nakon pet mjeseci vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara preuzela je predsjednica Grabar Kitarović koja je na valu sportskog uspjeha i navijanja povećala izbor za najpozitivnijeg domaćeg političara na ovomjesečnih 20,8 posto (prema srpanjskih 17,2 posto, ili predmundijalskih 15,1 posto). Na drugom je mjestu "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 20,1 posto (prema prošlomjesečnih 19,2 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 8,5 posto izbora (prije mjesec dana 9,1 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 5,9 posto (u srpnju 5,7 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (u odnosu na srpanjskih 5,8 posto).

Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (4,3 posto), Zoran Milanović (4,2 posto), Tonino Picula (2,9 posto), Božo Petrov (2,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se s 0,7 posto izbora nalazi na sedamnaestom mjestu (prije mjesec dana je s 1,1 posto izbora bio na jedanaestom mjestu).

Plenković najnegativniji

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,7 posto (u odnosu na 28,7 posto iz srpnja). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,7 posto (u srpnju 14,4 posto). Na trećem su mjestu "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto (prije mjesec dana 12,3 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 6,6 posto izbora (u srpnju 4,3 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović s 5,4 posto izbora. Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (4,7 posto), Nenad Stazić (3,0 posto), Zoran Milanović (2,9 posto), Gordan Jandroković (2,7 posto) i Milan Kujundžić (1,6 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,9 posto građanki/građana (prema 17 posto iz srpnja). U ovomjesečnom istraživanju 69,5 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 70,4 posto iz srpnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,3 posto (u srpnju 55,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 33,3 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 2,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i prvom mjesecu njezina mandata iznosi 34,2 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,1 posto (u srpnju je iznosila 54,3 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,21 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,17). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,30), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,57). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima stranke Pametno (1,88).

Predsjednica dobila trojku

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,20 (u odnosu na 3,03 koliko je izmjereno početkom srpnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (u srpnju 1,91).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je srebro na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Rusiji i veličanstven doček nogometaša i to za 77,2 posto hrvatskih građana. To je ujedno i događaj koji je od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine, zabilježio najučestaliji izbor za mjesečni događaj. U proteklih desetljeće i pol, uz spomenuti događaj, najveću su učestalost bilježili događaji vezanih uz slučaj Agrokor (u tri mjesečna istraživanja: 71,6 posto po izbijanju krize u travnju 2017.; 69,8 posto u studenom 2017.; 50,7 posto u travnju 2018.).

Tek na petom mjestu je ulazak u EU (najvažnija tema u srpnju 2013. godine). U ovomjesečnom je mjerenju, uz nogometno srebro, još samo jedna tema zabilježila izraženiju učestalost izbora, a to je smrt Olivera Dragojevića što je najvažniji događaj mjeseca za 8,1 posto građana. Nagodba vjerovnika u slučaju Agrokor je na trećem mjestu sa svega 3 posto izbora, dok je prijedlog poreznih promjena izbor za 1,6 posto građana. Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 1,6 posto.

*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.