Zbog sumnji da su fiktivnom trgovinom zlatom oprali 93 milijuna kuna, u zajedničkoj akciji Državnog odvjetništva, poreznoga USKOK-a i policije uhićeno je 12 ljudi
Kroz fiktivnu trgovinu zlatom 'oprali' čak 93 milijuna kuna
Provedeno je opsežno kriminalističko istraživanje u zajedničkoj operativnoj akciji „Gold rush“ Varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva u suradnji s PU Koprivničko - križevačkom, Specijaliziranim državnim tožilaštvom Republike Slovenije, Generalnom policijskom upravom Republike Slovenije i Policijskom upravom Ljubljana nad 6 državljana Republike Hrvatske i 6 državljana Republike Slovenije.
Osumnjičeni hrvatski državljani su uhićeni, pretraženi su njihovi stanovi, te su ispitivani u Županijskom državnom odvjetništvu.
Uhićena su dvojica starih 37 godina, 39-godišnjak, 43-godišnjak, 31-godišnjak i 51-godišnjak, a svu 12-toricu se sumnjiči za utaju poreza, krivotvorenje službene ili poslovne isprave te povredu obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.
Sumnjiče se osmi, deveti, deseti, jedanaesti i dvanaesti hvatski državljanin da su od srpnja 2012. do lipnja 2014 . godine u Koprivnici, Rijeci i Zagrebu kao odgovorne osobe deset trgovačkih društava i dvije zadruge kako bi ishodili neosnovan povrat poreza na dodanu vrijednost, ispostavljali lažne račune o prodaji lom zlata između tih trgovačkih društava iako stvarne prodaje zlata nije bilo. Lažno su prikazali da su zlato kupila tri trgovačka društva iz Rijeke i Zagreba čije su odgovorne osobe prvookrivljeni hrvatski državljanin, te drugo, treće, četvrto, peto, šesto i sedmookrivljeni slovenski državljani. Lažno su prikazivali da su prodali zlato dvama društvima u Italiji i jednomu Sloveniji, te su kao izvoznici deklarirali robu kao otpatke i lomljevine od zlata koji se kod izvoza puštaju bez kontrole. Ishodili su izdavanje izvoznih carinskih deklaracija iako stvarni izvoz zlata uopće nije obavljen.
Iako društva u Italiji i Sloveniji nisu kupila zlato, ona su uplatila trima trgovačkim društvima iz Rijeke i Zagreba za zlato više od 93 milijuna kuna. Potom su prvookrivljeni hrvatski državljanin i svi okrivljeni Slovenci na temelju fiktivnih ulaznih računa za lom zlato i fiktivnih izlaznih računa o izvozu u Italiju i Sloveniju, od nadležnih poreznih ispostava zatražili povrat poreza na dodanu vrijednost.
Porezna uprava je ne sumnjajući u istinitost podataka, odobrila i na žiro račun dvaju društva iz Zagreba i Rijeke isplatila gotovo 19 milijuna kuna. Namjerno su prikazali da je novac stečen na zakonit način, više od 93 milijuna kuna je potom prenijeto na račune fiktivnih dobavljača, društava i zadruga okrivljenika.