'Kvaliteta rada sveučilišta je i poštivanje zakona i otvorenost'

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u utorak na Sveučilišnom danu kvalitete u Zagrebu da je suština kvalitete sveučilišta pomoći mladim ljudima, gospodarstvu i društvu, te da se odgovornost sveučilišta ogleda u suradnji s drugima kada ona nije laka.

Sveučilišni dan kvalitete, čiji je cilj razmjena iskustava u procesima sustava osiguravanja kvalitete i poticanje svih dionika na zajednički dijalog o kulturi kvalitete na Sveučilištu, organiziralo je u utorak Sveučilište u Zagrebu.

Sveučilišta imaju autonomiju koju svi poštujemo, međutim, sustav vanjskog vrednovanja naglašava odgovornost ne samo prema istraživačima i nastavnicima, nego i prema svima koji plaćaju poreze, kazala je ministrica.

Kvaliteta rada sveučilišta je i poštivanje zakona, transparentnost i otvorenost, pa i u trenucima kad je to teško, recimo kada Sveučilište mora dostaviti određene dokumente Ministarstvu vezano uz unutarnje procese uz upravni nadzor, kazala je ministrica Divjak.

I svatko od nas mora preuzeti svoj dio odgovornosti, ministar svoj dio, rektor svoj dio, nastavnik svoj. I to vodi autonomiji. Tek kad smo svjesni svojih dobrih strana i onih koje moramo unaprijediti, možemo biti autonomni, kazala je i dodala da je Sveučilište u Zagrebu najveće u Hrvatskoj, pa samim tim ima i najveću odgovornost.  

Kvaliteta je ostvariti jednake mogućnosti za napredovanje ženama i muškarcima, jednake mogućnosti studentima stručnih i sveučilišnih studija, i naravno, zajedničke mogućnosti svim sastavnicama za razvoj.

Tek tada možemo razvijati sustav da jedni drugima pomažemo u rješavanju problema, ukoliko razgovaramo o njima na način da smo otvoreni i transparentni, da imamo zajednički cilj, da našim studentima omogućimo obrazovanje, zaključila je ministrica Blaženka Divjak.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damira Boras kazao je da porast kvalitete znanstvenog rada na Sveučilištu u Zagrebu važan pokazatelj kvalitete rada na Sveučilištu, te da je ono po tome postalo vodeća ustanova u Hrvatskoj.

Prije je po kvaliteti znanstvenih radova bio vodeći Institut Ruđer Bošković, ali mu broj radova opada, ne znam zašto, to će nam možda reći državni tajnik za znanost (Tome Antičić) koji je bio ravnatelj Ruđera, kazao je Boras i izrazio žaljenje što je ministrica Divjak već morala otići sa skupa pa ne čuje njegove riječi.

Moram to reći radi vas ovdje, kazao je Boras okupljenima sa Sveučilišta u Zagrebu i drugih sveučilišta.

Kad se govori o odgovornosti Sveučilišta u Zagrebu, moram reći da mi odgovaramo na sve dopise. Kad je riječ o upravnom nadzoru koji smo dobili, a tiče su natječaja na Hrvatskim studijima, a po tužbi sindikata Ministarstvu, a ne nama i sudu, Rektorski zbor je dobio tumačenje koje smo javno objavili.

Još je važnije da je Ministarstvo znanosti samo od Ministarstva uprave dobilo dopis u kojem se kaže da je ta tema isključivo u ingerenciji inspekcije rada. Nije na Sveučilištu da poučava pravne službe Ministarstva. Mi smo odgovorni kao što to pokazuje i evaluacija našega rada, kazao je Boras i rekao da je to postignuto u njegovu prvom mandatu i da se nada drugom mandatu u kojem bi se nastavili pozitivni procesi.

Divjak objavila rang listu 3400 dobitnika stipendija u STEM područjima znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak je simbolično objavila rang listu 3400 dobitnika stipendija u STEM područjima znanosti, koje se ove godine prvi put dodjeljuju studentima prve godine i viših godina fakulteta.

Ukupna vrijednost stipendija iznosi 186.044 milijuna kuna, pri čemu je 85 posto potrebnih sredstava osigurano iz Europskog socijalnog fonda, a 15 posto sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

15.000 stipendija tijekom pet godina

Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju moraju je prihvatiti do 5. prosinca, ta će tijekom akademske godine od listopada do lipnja dobivati po 1200 kuna mjesečno. Tijekom pet godina ostvarit će se ukupno 15.000 stipendija.

Divjak je istaknula kako se dodjeljivanjem stipendija studentima prve godine želi potaknuti upis na STEM studije, a ne samo da ih dobivaju studenti druge i treće godine koji studiraju prirodne, biotehničke i tehničke znanosti, te biomedicinu i zdravstvo.

Pravo na stipendiju imali su studenti, upisani na studijske programe u STEM području, koji su ostvarili maksimalno 120 ETCS bodova. Pri tome je 40 posto stipendija dodijeljeno onim studentima koji su ove godine upisali prvu godinu studija, a 60 posto višim godinama.

Studenti prve godine rangirani su temeljem rezultata državne mature iz matematike, a ako su imali isti broj bodova u obzir su uzeti rezultati državne mature iz fizike, kemije i biologije.

Za studente viših godina bodovi su se izračunavali temeljem prosjeka ocjena i prosječnog broja ETCS bodova tijekom studiranja.

Divjak je pojasnila da su se rang liste za STEM stipendije izrađivale odvojeno za četiri znanstvena područja (prirodne znanosti, biotehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, te tehničke znanosti), posebno za studente prve godine a posebno za studente viših godina.

Naglašava kako je dodjeljivanje stipendija bilo u potpunosti automatizirano u skladu sa zahtjevima eGovernmenta.

Projekt je podržao potpredsjednik Vlade Predrag Štromar istaknuvši veliku potrebu našeg društva za stručnjacima iz STEM područja.

"Trebamo mlade i obrazovane ljude koji su tehnološki izuzetno napredni. Samo s takvim znanjima Hrvatsku možemo priključiti najrazvijenijim državama, koje diktiraju smjer u kojem ide svijet", rekao je Štromar.

Gdje naći nastavnike za informatiku

Upitana gdje će naći 76 nastavnika, koliko ih je još potrebno za uvođenje obavezne informatike u škole, Divjak je odgovorila kako je jedno od rješenja dopuna norme postojećim nastavnicima koji predaju informatiku.

Također, oni koji informatiku studiraju na nastavničkim smjerovima opredijeljeni su da taj predmet predaju u školama. Uz to, postoje nastavnici koji predaju dva predmeta (matematiku i informatiku, fiziku i informatiku i sl.), pa se preraspodjelom može doći do novih ljudi, dodala je.

Divjak je negirala spekulacije da će se informatika uvoditi kao obavezan predmet nauštrb nekog drugog predmeta. "Informatika se u 5. i 6. razred osnovne škole bez problema uvodi u satnicu jer učenici u tim razredima imaju 22, odnosno 23 sata obavezne nastave, a ograničenje po standardima je 30 sati", istaknula je.

Podsjetila je na veliku potporu roditelja, jer zadnje istraživanja pokazuje da više od 80 posto roditelja podržava uvođenje obavezne informatike u 5. i 6. razred osnovne škole. Također, više od 70 posto roditelja daje potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi.