Lalovac: Ovo je izvanredno stanje, dugovi su eksplodirali

Kamate, naročito zatezne kamate, veliki su problem za građane i poduzetnike i njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je to u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' ministar financija Boris Lalovac. 

Najavio je novi Prijedlog zakona o ograničavanju zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,35 posto te na stambene na 8,35 posto. 

Blokirano 59,6 mlrd kuna, na to obračunato još 24,2 mlrd. zateznih kamata

Izvijestio je kako je u Hrvatskoj trenutno zbog duga blokirano 59,6 milijardi kuna, od čega se 32,4 milijarde odnose na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 milijardi na građane. Na to je obračunato 24,2 milijardi zateznih kamata, što je više od 40 posto. 

- Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, radi se o dužničkom ropstvu - naglasio je Lalovac. Država ovdje mora pomoći, radi oporavka gospodarstva, dodao je. 

Bohaček: Zatezna kamata se mora ugovarati

Direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček smatra da zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati. 

- Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je krivi način - rekao je Bohaček. 

'Građani neće moći vratiti enormne zatezne kamate'

No Lalovac je odmah uzvratio.

- Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje -  poručio je Lalovac. 

Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. 

'Banke ne mogu davati šakom i kapom'

- Hrvatske banke moraju poslovati po pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom - kazao je Bohaček.  Oštro se suprotstavio da građani najprije plaćaju glavnicu, a potom kamate. 

- Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći - rekao je Lalovac.