Lidija Kralj: Trud i rad 64.847 nastavnika sad je bačen u vodu

Proteklih godinu i pol radila sam na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Počela sam na kurikulumu osnovne škole. Nastavila kurikulumom međupredmetne teme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te završila kurikulumom nastavnoga predmeta Informatika.

Tijekom tog vremena stručnjaci sa svih razina obrazovanja intenzivno su surađivali i komunicirali. Naime, osim učitelja u našim timovima je bilo 90 doktora znanosti i 40 magistara znanosti i umjetnosti. Razvila se atmosfera razmjene mišljenja i zajedničkog stvaranja, pomicale su se granice, poticalo se razmišljanje o kurikulumima i sustavu obrazovanja na netradicionalan način. Parafrazirajući američkog kantautora Harry Chapina, mi smo vidjeli različite boje kurikuluma, vidjeli smo potencijal i željeli smo ga prenijeti u naše škole. Razgovarali smo sa 64.847 kolega, uvažili mišljenja koja smo dobili na stručnoj raspravi te napravili poboljšane verzije kurikuluma. Obzirom da je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta zapelo s objavom novih inačica, mi smo ih počeli objavljivati na kurikulum.hr kako bi svima bili javno dostupni.

Kurikularna reforma je trebala omogućiti veću autonomiju učitelja i škole, dozvoliti uporabu različitih izvora znanja, uključivši i digitalne sadržaje koje stvaraju učenici i učitelji.

Veća autonomija i sloboda

Uvesti više praktičnih i primjenjivih znanja, istraživanja, otkrivanja te pokazivanja usvojenog kroz stvaranje. Novi kurikulumi donose ishode učenja kako je uobičajeno u suvremenim kurikulumima zemalja Europske unije. Odgojno-obrazovni ishodi formulirani su tako da učiteljima pružaju slobodu odabira učinkovitih i primjerenih sadržaja, programa i metoda rada koje odgovaraju mogućnostima učenika i škole uz istovremeno preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje zadanih ishoda. Oni nisu napisani u obliku popisa sadržaja koje učitelj treba obraditi već kao kompetencije učenika koje se razvijaju kroz različite obrazovne situacije. Uvode se različiti oblici i metode vrednovanja od kojih vrednovanje kao učenje i za učenje nisu za ocjenu nego omogućavaju davanje kvalitetnih povratnih informacija. Planira se i uvođenje hibridnog vrednovanja. I što ćemo sad? Kurikularna reforma našla se zaustavljena u pol koraka, u zrakopraznom prostoru. 15. lipnja odlaze zadnji ljudi iz Ureda cjelovite kurikularne reforme. Mi učitelji vraćamo se na svoja redovna radna mjesta i formalno tada više nitko ne radi na kurikularnoj reformi. Hrvatska je mala zemlja i lako se može dogoditi da je ovime potrošena kritična masa učitelja koji su spremni provesti reformu obrazovanja, pogotovo kad vidite i čujete vrijeđanja koje trpimo zadnjih dana. Daljnjih desetak ili više godina biti teško uvjeriti učitelje da se njihov rad cijeni i u reformi obrazovanja. Ja ne znam tko bi trebao provesti cjelovitu kurikularnu reformu ako to ne bi radili učitelji.Eksperimentalna provedba ne može krenuti ovu jesen jer više nema vremena za pripremu škola i učitelja, za izradu metodičkih priručnika i izvedbenih kurikuluma.

Ostao je samo nadgrobni spomenik

Mogli bismo ovu jesen početi s pripremama učitelja, intenzivnim edukacijama kako bi bili spremni za eksperimentalno uvođenje, ali tu i dalje ostaje pitanje tko će to raditi. Možda će ovih nekoliko glasnih kritičara reforme željeti od početka napisati sve kurikulume i osmisliti drugačiju reformu? Hoće li se nastaviti i što će se raditi, nitko ne zna. Cijeli planirani proces kurikularne reforme je naprasno prekinut i sa svakim sljedećim nečinjenjem razmak između željenog i mogućeg postaje sve veći. Ima li još šanse? Nadam se da ima i da svi kurikularni dokumenti koje smo napravili nisu samo lijepi nadgrobni spomenik cjelovitoj kurikularnoj reformi.