Čačićev gaf prešao na Linića: Milanović opet potpredsjednik

Vlada je sa sjednice u Sabor uputila Pretpristupni ekonomski program (PEP) od 2012. do 2014.  Premijer Milanović je na početku sjednice riječ dao ministru financija Slavku Liniću da objasni o čemu je riječ,  a Linić se malo zabunio i zahvalio mu riječima: Hvala potpredsjedniče.

No, ovo nije prvi puta da se Milanovića naziva potpredsjednikom. Prije dva tjedna isto je učinio i Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade koji mu se tada na sjednici Vlade također zahvalio istim riječima: 'Hvala potpredsjedniče'.

Inače, Slavko Linić je u prezentaciji je ponovio da je temeljni cilj uspostaviti konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju i usmjerenom na izvoz, a koje će osigurati rast dodane vrijednosti i zaposlenosti.

- To planiramo postići poticanjem investicijske aktivnosti provođenjem fiskalne konsolidacije te ubrzavanjem i intenziviranjem strukturnih reformi. Ulazak u punopravno članstvo EU, daje pozitivne implikacije i impuls za cjelokupnu ekonomsku politiku i hrvatsko gospodarstvo koje u sinergiji s pokretanjem domaćih potencijala stvara okvir za gospodarski oporavak i rast - rekao je Linić.

Ponovio je da se u narednom razdoblju očekuje realan rast BDP-a od 0,8 posto u ovoj, 1,5 posto u sljedećoj i 2,5 posto u 2014. godini. Što se inflacije tiče, očekuje se zadržavanje na razini od oko 2,5 posto.

- Fiskalna politika narednih godina temeljit će se na stvaranju preduvjeta za pokretanje gospodarstva prvenstveno kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja, održivost javnih financija u skalu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva. Ova načela provodit će se kako na prihodnoj, tako i na rashodovnoj strani proračuna. Projekcije ukazuju na porast javnog duga s 47,2 posto BDP-a u 2012., te 49,4 posto u 2014. - rekao je Linić.

Naglasio je da će i nadalje jačati učinkovitost sustava tržišnog natjecanja i državnih potpora, daljnje restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu (brodogradnja i željeznice), izgradnju energetskog sustava usklađenog s potrebama tržišta, te jačanje poslovnog okruženja i poticanje poduzetništva i javno privatnog partnerstva.

- Nastavit ćemo reforme u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, povećavati konkurentnost i učinkovitost sektora poljoprivrede. Također, nastavit ćemo i reforme javne uprave, unaprijediti obrazovni sustav i znanost. Nastaviti ćemo i reformu pravosuđa i suzbijanje korupcije - rekao je Linić.

Zakon o socijalnoj skrbi upućen u hitnu saborsku proceduru

U hitni postupak saborske procedure Vlada je poslala i prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi. Ministrica Milanka Opačić istaknula je da je dosadašnji Zakon koji se primjenjuje od 2. lipnja prošle godiine umjesto racionalizacije troškova dovela do centralizacije i povećanja troškova.

- Važeći zakon nije osigurao provedbu očekivanih učinaka, a donošenje ovog zakona čini prvi korak u stvaranju novog, racionalnijeg i djelotvornijeg sustava socijalne skrbi usmjerenog prema socijalno najugroženijim građanima - rekla je Opačić. 

Ona smatra da korisnik treba dobiti sustav u kojem će podnošenje zahtjeva biti jednostavnije i brže, u kojem će pomoć biti bolje usmjerena prema onima kojima je zaista potrebna, a boljom kontrolom izbjegavat će se dupliciranje prava i pomoći. 

- Naš je zadatak do kraja godine osposobiti informatički sustav. U njega je utrošeno 40 milijuna kuna, a postoje samo računala, nema ni jedne aplikacije - rekla je Opačić.

Osvrnula se i na organizaciju rada Zavoda za socijalnu skrb i podružnice koji Zakonom nisu funkcionirali.

- Naišli smo na probleme u funkcioniranju zbog nejednake veličine županija i brojem stanovnika. Tako je u Međimurskoj županiji djelovao samo jedan centar za socijalnu skrb s dvije podružnice koji je obuhvaćao potrebe 118.424 stanovnika, dok u Splitsko dalmatinskoj županiji Zavod za socijalnu skrb obuhvaća područje mjesne nadležnosti šest bivših centara za socijalnu skrb i tri podružnice za ptorebe 463.676 stanovnika - rekla je Opačić.

'Bolesni' Milanović ide na potpisivanje Fiskalne unije

Na kraju sjednice, Milanović je, između navala kašlja, najavio da putuje u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća, na kojem će se potpisati Fiskalni ugovor članica eurozone.

- Bit ću na potpisivanju Fiskalnog ugovora članica eurozone, s iznimkom Velike Britanije i Češke. Igra se po novim pravilima i mi još neko vrijeme možemo promatrati sa strane, ali idemo u tom europskom smjeru. Ubuduće će se trošiti strože, proračunski deficiti bit će ograničeni ne samo pod cijenom sankcija, već i tužbi. Tko je slab, tko ne zna upravljati dobro budžetom, neka si razmisli par puta. Mi idemo u pravom smjeru - rekao je Milanović.

Vlada odustaje od izložbe EXPO

Vlada je izvan snage stavila i odluku o sudjelovanju Hrvatske na EXPO-u zbog nedostatka novca. Riječ je o 7,1 milijuna kuna.

Konačna odluka: Pleso ide Francuzima

Vlada je odlučila kao koncesionara za izgradnju i upravljanje novim putničkim terminalom Zračne luke Zagreb odabrati francuski konzorcij Zagreb Airport International Company (ZAIC). Koncesija bi trajala 30 godina i od nje bi se u tom roku zaradilo 1,9 milijardi kuna. Cilj je da se od 2015. kad terminal treba biti gotov broj putnika s dva milijuna godišnje poveća na pet milijuna. Za izgradnju terminala koncesionar bi uložio 236 milijuna eura, a država je obvezna uz ostalo osigurati zemljište. Građevinske radove izvodile bi hrvatske tvrtke Viadukt i Zagorje Tehnobeton.