Malijska hunta želi trogodišnju vlast, ipak su pristali osloboditi svrgnutog predsjednika Keita

Prošlotjedni državni udar - drugi u zemlji u osam godina - izvršen je nakon višemjesečnih prosvjeda u kojima se tražila ostavka Ibrahima Boubacara Keite jer je nezadovoljstvo vladom poraslo zbog gospodarstva u kolapsu i brutalne islamističke pobune.

"Hunta je potvrdila da želi trogodišnju prijelaznu vlast koja će preispitati temelje malijske države. Taj će prijelaz voditi tijelo pod vojnim vodstvom, koje će također biti na čelu države", rekao je izvor iz izaslanstva ECOWAS za AFP nakon pregovora s huntom.

"Vlada će uglavnom  biti sastavljena od vojnika", prema tom prijedlogu, rekao je izvor želeći ostati anoniman. Dužnosnik hunte potvrdio je za AFP da će "zemlja u trogodišnjem prijelaznom razdoblju imati vojnog predsjednika i vladu uglavnom sastavljenu od vojnika".

Izvor i dužnosnik dodali su da su vojnici pristali osloboditi Keita, pritvorenog zajedno s ostalim političkim liderima nakon puča u utorak, da će se moći vratiti svojoj kući u glavnom gradu Bamaku.

"A ako želi putovati u inozemstvo radi (medicinskog) liječenja, to nije problem", rekao je izvor iz ECOWAS-a, koji se zalaže za gospodarsku zajednicu zapadnoafričkih država.

Premijer Boubou Cisse, koji je s Keitom pritvoren u vojnoj bazi izvan glavnog grada gdje je započeo državni udar, bit će premješten u sigurnu rezidenciju u gradu.

I dok je državni udar izazvao međunarodne osude, tisuće pripadnika oporbe na ulicama Bamaka slavilo je predsjednikovo svrgavanje. 

Hunta je rekla da "završila posao" prosvjednika i obećala održati izbore "u razumnom roku".

Malijski susjedi međutim pozvali su na ponovno postavljanje Keite kazavši da je svrha posjeta izaslanstva regionalnog bloka ECOWASA pomoći da se "osigura promptni povratak ustavnog poretka".

Državni udar u utorak povećao je zabrinutost zbog regionalne stabilnosti jer džihadistička pobuna na Maliju sada prijeti susjednim zemljama Nigeru i Burkini Faso.