Marijana Petir: Napad na mene je reakcija izazvana strahom

Marijana Petir je reagirala na izjave kako popis 300 imena hrvatskih branitelja koji navodno posjeduje srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine ne postoji i da je to njezina izmišljotina. To je danas objavio beogradski tisak. Petir je reagirala priopćenjem.  

"Današnji napad neimenovanih srbijanskih izvora na mene ocjenjujem kao reakciju izazvanu strahom i bijesom zbog pitanja koje sam jučer uputila Europskoj komisiji, a u kojem tražim tumačenje rečenice koja se nalazi u prijelaznim mjerilima za poglavlje 23. za Srbiju pri čemu pitam što točno Komisija podrazumijeva pod „izbjegavanje sukoba pravne nadležnosti i osiguranje da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije.“ Pitala sam Komisiju znači li to da Srbija više neće moći primjenjivati svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa za ratne zločine Republike Srbije na hrvatske branitelje. 
Napad srbijanskih neimenovanih izvora sasvim sigurno je vezan i uz još jedan poraz srbijanske politike koji se je dogodio danas, a to je presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je potvrđena nevinost bl. Alojzija Stepinca, a kojeg je ta ista srbijanska politika nazivala zločincem, te moju izložbu o njemu u Europskom parlamentu okarakterizirala kao sramotnu. Stoga se ne bih osvrtala na neimenovane srbijanske izvore jer ih ne smatram vjerodostojnima, već ću iznijeti činjenice. Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije potvrdilo je u svom priopćenju od 19. ožujka 2015. godine da je pokrenulo postupke protiv „više od 220 potencijalnih zločinaca nad Srbima, koji za sada nisu dostupni njihovim organima gonjenja“. Tužilaštvo Srbije također navodi da je o tome uputilo povjerljivu informaciju „relevantnim državnim organima“. Reakcija Tužilaštva uslijedila je nakon što su ih srbijanski zastupnici prozvali zbog neprocesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Srbima. Na tu se referencu iz javno dostupnog priopćenja srbijanskog tužilaštva, u „Pravoj analizi Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za ratne zločine Republike Srbije“ koju je nas nekoliko hrvatskih europarlamentaraca naručilo, poziva na stranici 12. i Akademija pravnih znanosti Hrvatske analizirajući članke 2. i 3. spornog srbijanskog Zakona i pritom ukazujući na njihovu opasnost. Da je taj popis veći od 220 te da se penje na čak 300 hrvatskih branitelja, potvrdila mi je osoba koja je sudjelovala na sastancima hrvatske sa srbijanskom stranom, a koja je pritom navela da je „hrvatska strana s tim upoznata te da je hrvatskoj strani taj popis uručen“. Iz navedenog razloga, hrvatskoj Vladi (i bivšoj i sadašnjoj) dostavila sam taj podatak, kao i Pravnu analizu pozivajući ih da zaštite interese i sigurnost hrvatskih branitelja, ali i interes Republike Hrvatske te da Srbiji uvjetuje nastavak njenog europskog puta ukidanjem spornih članaka tog Zakona, a da hrvatske branitelje koji su na popisu poimence obavijeste da ne prelaze granicu dok se Zakon ne promijeni. Nečinjenje i nemar hrvatske Vlade, i one Milanovićeve, i one Oreškovićeve, ne mogu prebrisati neimenovani srbijanski izvori. Umjesto da se pojedinci bave s plasiranjem neimenovanih srbijanskih izvora, trebali bi se baviti zaštitom vlastitog naroda i hrvatskih branitelja koji su ugradili sebe u temelje neovisne i samostalne Republike Hrvatske."