To pokazuje da je akcija bila dobra, projekt uspješan i još više pokazuje koliko su ljudi prepoznali ovu priliku i imaju povjerenja u Republiku Hrvatsku, rekao je ministar
EURI SE SLIJEVAJU
Marko Primorac o obveznicama: Više od 43 tisuće građana uplatilo 1,3 milijarde eura
Ministar financija Marko Primorac za HTV rekao je da je 1,3 milijarde dosad uplaćeno za državne obveznice.
Tvrdi da nije bilo nikakve dileme da se euri slijevaju.
- S obzirom na ovu ponudu za građane. Upis je danas u 15 sati bio takav da je 1,3 milijarde uplaćeno, nešto više od toga je upisano. To znači da još nisu svi upisani građani uplatili taj iznos. To mogu učiniti sutra do 11 sati. Broj ljudi koji je upisao ovu obveznicu prelazi 43 tisuće. Odaziv je vrlo dobar. Konkretno mislim da je 43.600 ljudi. To pokazuje da je akcija bila dobra, projekt uspješan i još više pokazuje koliko su ljudi prepoznali ovu priliku i imaju povjerenja u Republiku Hrvatsku - naglasio je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:52
- Jako je bio velik interes građana i mi smo konstantno zaprimali pitanja medija koji su htjeli znati sve podatke. Niti mi sami nismo imali informacije o samoj distribuciji. Bilo nam je važno znati koliko je građana upisivalo obveznice i koliki je ukupan iznos uplata kako bi mogli strukturirati to cjelokupno izdanje i, naravno, donijeti odluku što ćemo prihvatiti. Imamo informacije koliko je u kojoj poslovnoj banci uplaćeno, ali lokacijske - po gradovima zasad nemamo - rekao je.
- Kad smo kretali s ovim izdanjem, naš ciljani iznos je bio milijardu eura. Očekivali smo da ćemo prihvatiti nešto veći iznos, ali nismo znali koliki će biti iznos građana za ovu ponudu. Radi se o projektu gdje građani prvi put imaju pravo, odnosno mogućnost sudjelovati u izdanju obveznice. Također nismo znali, iako smo imali informaciju o tome, koliko je likvidan bankovni sustav i koliko je niska kamata na štedne depozite. koliko će se građana odlučiti na to. Tako da smo zbog toga iz dana u dan pratili te upise. I zaprimali informacije od poslovnih banaka, svaki puta, zaključno s tri sata - kazao je.
'Interes za upis državnih obveznica je uvijek bio dobar, niskog je rizika'
Rekao je da prema sadašnjim informacijama, s obzirom na to da je uplaćeno 1,3 milijarde eura, se može konstatirati kako će prihvatiti cjelokupnu tu uplatu, točnije prihvatit će sve one građane koji su odlučili upisati ovu obveznicu.
- Povrh toga ćemo omogućiti 500 milijuna eura za upis institucionalnim investitorima, to smo već i najavili. Jedan dio, jednostavno moramo omogućiti i njima da upišu, prije svega zbog omogućavanja i osiguranja likvidnosti na sekundarnom tržištu, kako bi oni građani koji žele prodati obveznicu, unutar ovog roka od dvije godine, imali kome prodati te obveznice - rekao je.
- Institucionalni investitori su kreditne institucije koje upravljaju fondovima, mirovinska i osiguravajuća društva. Zna se tko spada u tu kategoriju. Interes za upis državnih obveznica je uvijek bio dobar. Radi se o ulaganju koje je nisko rizično, ulaganju koje u postojećim okolnostima ima visok prinos, visoku kamatnu stopu i vjerujemo da će biti dosta interesa - naglasio je.
O novom registru: Imamo podatke o mirovinama, ali ne o svim izvorima dohotka
- U ovom paketu mjera koji planiramo predstaviti sredinom ožujka nećemo, nažalost, moći bazirati te mjere na imovinskom cenzusu. Spominjao sam imovinski i dohodovni cenzus, odgovarajući na pitanja novinara općenito o dizajnu paketa mjera i o situaciji u kojoj je moguće da neki građani koji primaju mirovinu i kojima su dosad bile isplaćivane mjere, primaju i mjere, a vjerojatno postoji mogućnost da ostvaruju i dodatne dohotke uz tu mirovinu. Svjesni zapravo tih ograničenja, činili smo ono što je u tom trenutku bilo moguće. To ćemo učiniti i ovaj put. Međutim, ja sam rekao tada da smatram da bi bilo dobro da se uspostavi registar stanovništva i registar kućanstava, i Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava je već počela aktivno raditi na tome, ali to je projekt koji će zahtijevati neko vrijeme za realizaciju - istaknuo je.
- Imovinski i dohodovni cenzus neće moći biti tako obuhvaćeni, međutim dizajnirat ćemo mjere, vjerojatno, u skladu s primanjima primjerice umirovljenika. Tu podatke o mirovinama imamo, ali nemamo podatke o svim izvorima dohotka. Zbog toga bi nam bio potreban jedan ovakav registar i to je jedna manjkavost sustava koja je bila zatečena. Nama doduše i na sreću nisu dosad ni trebali toliko detaljni podaci jer nismo nikad toliko detaljno i snažno intervenirali u ekonomiju. Sada, kad imate potrebu za intervencionističkim mjerama, takvi alati vam nedostaju i radit ćemo na tome da ih izgradimo - istaknuo je.
- Država stoji iza HEP-a, način na koji ćemo surađivati s HEP-om u dizajniranju paketa mjera ovisi o okolnostima. Zasad, kad smo dizajnirali jesenski paket mjera, odlučili smo taj dio tereta jednostavno "staviti na leđa" HEP-a. I morat ćemo svakako pomoći HEP-u da svoje poslovanje popravi i u tom segmentu. Za buduće pakete mjera ćemo također odlučiti na koji način ćemo to činiti. Hoće li to biti izravno subvencije iz proračuna ili ćemo također pomagati u onom iznosu u kojem HEP bude podnio taj dio tereta - kazao je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:18
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
